U srijedu, 11. veljače 2026., na spomendan Gospe Lurdske, koji se ujedno slavi i kao Svjetski dan bolesnika, u četiri velika centra naše Misije – Karlsruhe, Gaggenau, Bruchsal i Pforzheim – služene su svete mise. Tijekom slavlja svećenici su na poseban način molili za sve starije i bolesne osobe te su pojedinačno podijelili sakrament bolesničkog pomazanja onima koji boluju od težih bolesti i koji ga još nisu primili.
Sakrament bolesničkog pomazanja jedan je od sedam sakramenata Crkve. Namijenjen je vjernicima koji su ozbiljno bolesni, u životnoj opasnosti ili oslabljeni starošću. Utemeljio ga je sam Krist, koji je liječio bolesne i svojim učenicima zapovjedio: „Bolesne liječite“ (Mt 10,8). O tom sakramentu svjedoči i apostol Jakov: „Boluje li tko među vama? Neka dozove prezbitere Crkve! Oni neka mole nad njim mažući ga uljem u ime Gospodnje. Molitva vjere spasit će nemoćnika, Gospodin će ga podići, i ako je sagriješio, oprostit će mu se“ (Jak 5,14-15).
Po ovom sakramentu bolesnik prima posebnu milost Duha Svetoga koja mu daje snagu, mir i pouzdanje u bolesti ili starosti. On ga sjedinjuje s Kristovom patnjom, donosi oproštenje grijeha ako se bolesnik nije mogao ispovjediti te pridonosi duhovnom, a ponekad i tjelesnom ozdravljenju, ako je to na korist njegova spasenja. U težim slučajevima ovaj sakrament postaje i priprava za prijelaz u vječni život. Podjeljuje se polaganjem ruku i mazanjem blagoslovljenim uljem uz posebnu molitvu Crkve, a može se primiti više puta ako se bolest pogorša ili nastupi nova teška bolest. Bolesničko pomazanje stoga nije samo „sakrament za umiruće“, nego prije svega sakrament nade, utjehe i Božje blizine u trenucima ljudske slabosti.
Povezanost Gospe Lurdske s bolesnicima seže u 1858. godinu, kada se Blažena Djevica Marija ukazala svetoj Bernardici Soubirous u Lourdesu. Od tada je to mjesto postalo svetište molitve, nade i utjehe za bezbrojne hodočasnike, osobito za one koji trpe tjelesne i duhovne patnje. Izvor vode koji je, prema predaji, Marija pokazala Bernardici, postao je snažan simbol ozdravljenja, čišćenja i Božje milosti. Mnogi su ondje iskusili ne samo tjelesno ozdravljenje nego i nutarnji mir, prihvaćanje bolesti te obnovu vjere.
Zbog te duboke povezanosti s bolesnima i patnicima, Crkva 11. veljače slavi i Svjetski dan bolesnika, koji je ustanovio sveti papa Ivan Pavao II. Ovaj dan podsjeća nas na važnost brige za bolesne, na solidarnost i suosjećanje prema njima te na kršćansku istinu da se i u patnji može prepoznati Kristova blizina i spasenjska snaga.
