Obavijest za prvopričesnike iz Karlsruhea

U subotu, 25. 6. u 11 sati imat ću još vjeronauk za prvopričesnike u Karlsruheu. Bit će to i prigoda da prvopričesnici koji žele ići na prvopričesnički izlet 23. 7. 2022., uplate svoju ulaznicu od 23 eura. Koji ne uplate tada, a željeli bi svakako ići, imat će još priliku uplatiti u nedjelju, 26. 6. poslije Svete Mise kod svećenika koji bude slavio Sv. Misu. Ovaj novac jednom uplaćen, je nepovratan, u slučaju da se netko kasnije predomisli iz bilo kojeg razloga, jer autobus jednom rezerviran odmah je i plaćen, i tu nema više povrata novca.

Srdačan pozdrav.

Don Sebastijan Marković

Priprema za sakrament krizme

Gaggenau

Krizma će biti u subotu, 25. 6. 2022. u 10:30 sati.

Proba za krizmanike bit će u četvrtak, 23. 6. 2022. u 16:00 sati, potom misa u 18:00 i ispovijed za krizmanike, roditelje i kumove.

Karlsruhe

Krizma će biti u subotu, 2. 7. 2022. u 11:00 sati.

Proba će biti u nedjelju, 26. 6. 2022. nakon svete mise s početkom u 10:00 sati.

Ispovijed će biti u srijedu, 29. 6. 2022. poslije mise s početkom u 19:00 sati.

Kehl

Krizma će biti u nedjelju, 3. 7. 2022. u 11:30 sati.

Ispovijed i proba bit će u petak, 1. 7. 2022. u 18:00 sati.

Bruchsal

Krizma će biti u subotu, 9. 7. 2022. u 10:30 sati.

Ispovijed i proba bit će u petak, 8. 7. 2022. poslije mise s početkom u 18:30 sati.

Pforzheim

Krizma će biti u subotu, 16. 7. 2022. u 10:30 sati.

Ispovijed i proba bit će u utorak, 12. 7. 2022. s početkom u 19:00 sati.

Nastavljamo s nastavom vjeronaukom

Draga djeco i roditelji, u utorak, 21. 6. 2022. nastavljamo s nastavom vjeronauka u svim zajednicama u redovitim terminima.

Ovogodišnji prvopričesnici koji su se pričestili u Karlsruheu, Bruchsalu i Pforzheimu moći će preuzeti fotografije s Prve pričesti kod svećenika na prvom satu vjeronauka:

Kirrlach (don Ivo Nedić) – utorak, 21. 6. 2022. (16.30–17.15 sati)

Bruchsal (don Stjepan Matijević) – četvrtak, 23. 6. 2022. (15.45–16.25 sati)

Karlsruhe (don Sebastijan Marković) – subota, 25. 6. 2022. (11.00–11.45 sati)

Pforzheim (don Ivo Nedić) – subota, 25. 6. 2022. (11.00–11.45 sati)

Izlet za prvopričesnike i ministrante u zabavni park Tripsdrill

Izlet za prvopričesnike i ministrante u zabavni park Tripsdrill bit će u subotu, 23. 7. 2022. Naručena su dva autobusa.

Jedan autobus kreće iz Gagganau. Ulazak u autobus je u 7.30 sati u Gaggenau, zatim u Rastattu u 8.00 te u Karlsruheu u 8.30 sati.

Drugi autobus kreće u 7.30 sati iz Pforzheima, u 8.30 bit će u Bruchsalu. Iz Bruchsala će oba autobusa nastaviti zajedno putovanje u zabavni park Tripsdrill.

Hrvatska katolička misija preuzima troškove autobusa za prvopričesnike i ministrante. Ulaz u park plaćaju prvopričesnici sami, a za ministrante plaća Misija. Očekujemo da u svakoj grupi bude po dvoje roditelja.

Prijave se vrše do 27. 6. kod vjeroučitelja na satu vjeronauka ili nakon mise. Ulaznica za zabavni park Tripsdrill iznosi 23 €. Potrebno da je da roditelji kod prijave djeteta odmah i plate ulaznicu.

Don Ivo Nedić, voditelj Misije

Proslava svetkovine Tijelova u HKM Mittelbaden (foto i video galerija)

Na svetkovinu Tijelova, kada se u Katoličkoj crkvi u mnogim gradovima organiziraju procesije u kojima vjernici na poseban način slave Presveto Tijelo i Krv Kristovu, naši vjernici su se priključili domaćinima Nijemcima. Tako je bilo organizirana zajednička procesija i slavlje svete mise u zajednicama: Karlsruhe, Bruchsal, Gaggenau i Bretten. U Pforzheimu je ove godine izostala i procesija i zajednička misa s Nijemcima pa su naši vjernici imali redovitu misu na hrvatskom jeziku.

Procesiju i misno slavlje u Karlsruheu je vodio župnik Thomas Ehret, propovijedao je svećenik Christof Scherer, a hrvatsku je zajednicu predstavljao don Vjeko Kanić; u Bruchsalu je uz župnika dr. Benedikta Ritzlera suslavio voditelj HKM Mittelbaden don Ivo Nedić; u Gaggenauu je uz župnika Tobiasa Merza koncelebrirao don Stjepan Matijević; u Brettenu je uz župnika Harald-Mathiasa Maibu u procesiji i svetoj misi sudjelovao don Sebastijan Marković.

U svim navedenim mjestima naši vjernici Hrvati došli su u velikom broju, a mnogi su i aktivno sudjelovali u pripremama i organizaciji te u samoj procesiji i misnom slavlju. Jedni su pomagali u kićenju ulica i u reguliranju saobraćaja na prometnicama kojima se kretala kolona vjernika, drugi su nosili baldahin ispod kojega je svećenik nosio Presveto u pokaznici (monstranci) i blagoslivljao sav okupljeni narod, naši čitači su čitali misno čitanje i molitve vjernika, pjevači su pjevali hrvatske euharistijske pjesme, jedni su razvozili i postavljali stolove i klupe, drugi su nakon mise dijelili blagoslovljena peciva i pića.

Domaćini Nijemci su na poseban način zahvalili našim vjernicima na velikom odazivu i na velikoj pomoći u organizaciji slavlja. Župnik u Karlsruheu je izričito naglasio da današnje slavlje svetkovine Tijelova ne bi uspjelo da nije bilo ogromne pomoći hrvatskih vjernika! Na ovo smo izrazito ponosni!

Zahvaljujemo najprije dragom Bogu na lijepom danu; zahvaljujemo našim domaćinima Nijemcima koji su imali veliko povjerenju u hrvatsku zajednicu; zahvaljujemo našim svećenicima koji su nas predstavljali; zahvaljujemo našim misijskim vijećima i vjernicima koji su se spremno odazvali na pomoć u organizaciji slavlja; zahvaljujemo svim našim vjernicima koji su sudjelovali u procesiji i misnom slavlju i iskazali posebnu čast i slavu našem Bogu.

Prije nego pogledate foto i video galeriju procesija i misnih slavlja, pročitajte što su o Euharistiji, o Isusu prisutnom u liku kruha i vina, pisali neki od crkvenih otaca:

Sv. Ciprijan (oko 210. – 258.)

Koliko li je čvrsta kršćanska jednodušnost…, a to žrtve Gospodnje same po sebi potvrđuju. Naime, kad Gospodin svoje tijelo naziva kruhom, umiješenim od mnoštva čestica brašna, on time označuje jedinstvo svojega kršćanskog naroda što ga nosi u Sebi. Pa kad on svoju krv naziva vinom, koje, premda je proizvedeno od mnogih grozdova, postaje samo jednim pićem, on time opet označuje da stado koje tvorimo potječe od mnoštva okupljena u jedinstvo.

Sv. Ivan Zlatousti (oko 344. – 407.)

Uočimo čudesnost toga sakramenta, svrhu njegova ustanovljenja, plodove kojima rađa. Postajemo samo jedno tijelo, kaže Pismo, udovi tijela Kristova, kosti kostiju njegovih. Upravo to postiže hrana koju nam on daje. On se miješa s nama kako bismo postali jedno, poput tijela pridružena Glavi.

Sv. Ćiril Aleksandrijski (oko 375. – 444.)

Da bismo se sjedinili s Bogom i međusobno, premda od nas svatko ima vlastitu osobnost, jedini je Sin pronašao čudesno sredstvo: samo jednim tijelom, svojim, posvetio je svoje vjernike u mističnu zajedništvu, tako da oni tvore samo jedno tijelo s Njime i međusobno. Nikoje podvojenosti ne može biti u Kristu. Pošto smo svi sjedinjeni s Kristom po njegovu tijelu, koje svi primamo, jedno i nedjeljivo, u svoja vlastita tijela, udovi smo toga jedincata tijela, a On je veza tog jedinstva.

[…] Svi smo, po naravi, zatvoreni u svoje pojedinačnosti, ali smo, na drugi način, svi skupa ponovo ujedinjeni. Premda smo na neki način podijeljeni u oštro razgraničene osobnosti, po čemu je netko Petar ili Ivan, drugi opet Toma ili Matej, mi smo gotovo stopljeni u samo jedno tijelo u Kristu, hraneći se samo jednim tijelom. Jedan nas Duh obilježuje biljegom jedinstva pa kao što je Krist jedan i nedjeljiv, svi smo samo jedno u Njemu. Stoga je on rekao svojemu Ocu nebeskom: Neka budu jedno kao što smo mi jedno.

Sv. Augustin (354. – 430.)

Kaže vam se: Tijelo Kristovo, a vi odgovarate: Amen. Budite dakle udovi tijela Kristova, kako bi vaš amen bio istinit. – A zašto se u tom otajstvu upotrebljava kruh? – Ne tumačimo ništa sami, poslušajmo Apostola [Pavla], koji, govoreći o tome sakramentu, kaže: ‘Svi smo, koliko god nas ima, samo jedno tijelo, jedan kruh.’ Shvatite i radujte se. Jedinstvo, pobožnost, ljubav! Samo jedan kruh, a što je taj jedincati kruh? – Samo jedno tijelo, sastavljeno od mnogih. Sjetite se da se kruh ne mijesi samo od jedne čestice brašna, već od njihova velika broja…

[…] Što se kaleža tiče, braćo, sjetite se kako se proizvodi vino. Mnogo je zrna u grozdu, ali tekućina, iscijeđena iz njih, stapa se u jedinstvenu cjelinu. Tako je Gospodin htio da i mi njemu pripadamo pa je na svojem oltaru posvetio otajstvo našeg mira i našeg jedinstva.

Sv. Ivan Damaščanski (oko 675. – 749.)

Ako je taj sakrament jedinstvo s Kristom i istodobno jedinstvo vjernika jednih s drugima, on nam zacijelo priskrbljuje jedinstvo s onima koji ga primaju kao i mi.

Videogalerija

Ljetovanje za djecu iz Ukrajine

Na molbu braće salezijanaca iz Ukrajine, Hrvatska salezijanska provincija sv. Ivana Bosca, na čelu s provincalom don Tihomirom Šutalom, prihvatila je organizaciju i sve troškove desetodnevnog boravka na otoku Prviću za 60 ukrajinske djece. Troškovi boravka iznose 75.000 kuna, a novčano će pripomoći i Hrvatska katolička misija Mittelbaden.

Djeca, u pratnji ukrajinskih salezijanaca, bi trebala u Hrvatsku stići sljedeći tjedan.

U nastavku pogledajte video iz Ukrajine:

Tijelovo 2022.

Tijelovo, punim nazivom Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove – u nekim hrvatskim krajevima naziva se: Tilovo, Brašančevo, Brošančevo, Brešančevo, Božji dan, Božji don, Božji blagdan, Korosante – slavi se u Katoličkoj crkvi u četvrtak nakon svetkovine Presvetog Trojstva. U Njemačkoj je taj dan neradni. Euharistija se slavi na otvorenom. Vjernici ukrašavaju svoje ograde i prozore i na taj način iskazuju radost da Isus – prisutan u hostiji – prolazi kroz ulicu, a svećenik s blagoslovljenom hostijom blagoslivlja sav narod. Vjernici prave postaje na putu, ukrašavaju oltar kod kojeg se zaustavljaju da poslušaju Riječ Božju. Na svakoj od postaja svećenik dijeli blagoslov na sve četiri strane.

Zadnjih godina uvedena je tradicija da svetkovinu Tijelova slavimo zajedno s njemačkom i ostalim zajednicama. Evo rasporeda za ovu godinu:

  • KARLSRUHE. Zajednica Karlsruhe započinje svetom misom u crkvi St. Elisabeth u 10.00 sati. Nakon mise slijedi procesija, s dvije postaje. Slavlje završava u crkvi St. Michael. Poslije svećenikovog svečanog blagoslova nastavlja se kršćansko druženje uz malu zakusku. Naša zajednica sudjeluje u misnim čitanjima i molitvi vjernika, u slavljenju Gospodina pjevajući euharistijske pjesme. Vjernici su aktivno uključeni u cijelu pripremu.
  • BRUCHSAL. Misa u Bruchsalu započinje u 9.00 sati na Parkplatz-u kod Schönborngymanasium. Slijedi procesija kroz grad do Stadtkirche. Na putu se pjeva, moli i narod blagoslivlja. Narod ulazi u crkvu i podjeljuje se završni blagoslov. Nakon blagoslova vjernici se okupljaju ispred crkve uz malo čašćenje. Hrvati sudjeluju u čitanju Božje riječi i molitvi vjernika. Naši mladi zaduženi su za nošenje baldahina u euharistijskoj procesiji.
  • GAGGENAU. Okupljanje u 9.00 sati ispred crkve Sv. Josipa. Ide se u procesiji kod staračkog doma. Tamo se služi sveta misa. Slijedi procesija. Hrvatski svećenik predmoli molitvu na hrvatskom jeziku na drugoj postaji. Hrvatskoj zajednici je ujedno povjereno uređenje druge postaje. Čitat ćemo Božju Riječ, izreći molitve vjernika i pjevati hrvatske euharistijske pjesme. Procesija završava u crkvi Svetog Josipa. Poslije blagoslova slijedi druženje.
  • BRETTEN. Okupljanje i sveta misa započinje u 10.30 sati u Stadtparku. Odatle slijedi procesija do Marktplatz-a. Tamo će djeca urediti cvjetni tepih i pripremiti lijepi program. Svi okupljeni će moliti i pjevati, a procesiju će pratiti limena glazba.
  • PFORZHEIM. Od naših zajednica jedino u Pforzheimu neće biti procesije ni zajedničke mise s njemačkom i ostalim zajednicama, to je odluka dekanata. U crkvi St. Antonius bit će sveta misa u 16.00 sati na hrvatskom jeziku. Dođite u što većem broju, da možemo pozdraviti i pokloniti se Isusu u Presvetoj Euharistiji.

Isuse, dođi u naša srca, posjeti svaku obitelj. S tobom smo sigurniji. Blagoslovi svakoga od nas. Napose posjeti našu djecu i bolesnike.

Don Ivo Nedić, voditelj misije

Progledaj srcem

Dana 4. lipnja 2022. proslavili smo našeg Gospodina, Kralja Kraljeva, s više od 50.000 ljudi na stadionu Maksimir u Zagrebu. Riječ je o molitveno-glazbenom spektaklu pod nazivom „Progledaj srcem“.

Ovogodišnje, šesto po redu, izdanje spada među do sada najveće glazbene događaje u Hrvatskoj. Slavili su djeca, mladi i stari a svi pred Bogom – djeca Njegova. Prelijepo je bilo vidjeti vjernike ujedinjene u molitvi i slavljenju, što je u današnjem vremenu jako potrebno.

Duh Sveti nas je sve blagoslovio i vodio kroz tu neopisivu večer. Pjevali smo, plesali, slavili dragog Boga, dali mu čast i hvalu. U ime našeg Pape Franje pismom je sve prisutne pozdravio državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin. Potom je svećenik i isusovac Boris Jozić održao kratku duhovnu misao s jasnom porukom da pred Bogom i ljudima smijemo biti slabi kako bi se Božja veličina kroz našu slabost objavila.

U službenom programu su nastupili: Alan Hržica, Amorose, Božja pobjeda, Božja Slava band, Doris Dragović, Emanuel, fra Ivan Matić, fra Marin Karačić, klapa „Sveti Juraj“ Hrvatske ratne mornarice, Rafael Dropulić Rafo, sestre Halužan, sestre Husar, sestre Palić, Toni Cetinski, Vanessa Mioč i Zbor Mihovil.

Zahvalna sam Bogu radi velike milosti i mogućnosti da budem dijelom ovoga nesvakidašnjeg događaja. Pokazali smo da Hrvati pripadaju Isusu Kristu! Slava ti i hvala, Gospodine!

Jacqueline Zadravec

Poruka Pape Franje

Dragi prijatelji,

drago mi je što vam se mogu obratiti u ovom trenutku radosti i slavlja svojstvena mladima, a koje ne bi trebalo nedostajati ni nama starijima.

Duhovno smo povezani i zajedno plovimo u istoj lađi. Znate koliko je uzburkano današnje more i kroz koliko opasnosti i iskušenja prolazimo. U ovom olujnom moru Uskrsli Krist nam govori: ”Ne bojte se, ja sam s vama u sve dane!” Njegove riječi za nas su izvor nade, snage i radosti.

Sveti Otac, čije vam pozdrave prenosim i koji je s oduševljenjem primio vijest o vašem duhovskom bdjenju kroz molitvu i glazbu, podsjeća nas da radost Evanđelja ispunja srce i čitav život svakog onog koji susretne Isusa. Stoga, dragi mladi, dopustite se osvojiti Njegovim pogledom koji je pun ljubavi i koji nas poziva na susret, na djelovanje, na blagost, na zajedništvo. Dok okupljeni u vjeri zahvaljujete za darove koje ste primili od Oca nebeskoga, posebno za dar Duha Svetoga, Gospodin Isus vas poziva da gledate na svijet, i na braću i sestre, s otvorenim srcem, koje je ispunjeno nadom. I ne zaboravite da je značajka mlade osobe sanjati velike stvari, tražiti široke obzore, odvažiti se na nešto veće, imati želju da osvoji cijeli svijet, znati prihvatiti zahtjevne izazove i htjeti dati najbolje od sebe, kako bi se izgrađivalo nešto bolje. Zato, obnovljeni u Duhu, hrabro hodite u novosti života pronoseći dobrotu Gospodnju u svijetu kojemu su potrebni svjedoci Kristove ljubavi.

Sveti Otac, papa Franjo, zazivajući na sve vas zagovor Majke Božje od Kamenitih vrata i bl. Alojzija Stepinca, želi da vas događaj, u kojem sudjelujete, potakne na naviještanje radosti koju nosite u srcu te, udjeljujući vam svoj blagoslov, ujedno moli da ustrajete u molitvi za njega.

Kardinal Pietro Parolin, državni tajnik Njegove Svetosti

Foto i videogalerija

Ministranti u Gaggenau i Rastattu

Dvije pune godine vladala je pandemija virusa korone, od 2020. do 2022. godine. Tom pošasti zavladalo je opće i zastrašujuće stanje ne samo u civilnom društvu, nego i u crkvenoj i vjerničkoj zajednici. Neki su od korone umrli ili nose neke njezine posljedice. Bilo je tzv. “dragovoljno” cijepljenje, koje se npr. u Austriji kažnjavalo za necijepljene od tri i pol tisuće eura. Morale su se nositi zaštitne maske kod ulaska u trgovine, restorane i u crkvene prostore. Bilo je ograničeno kretanje iz jednoga mjesta u drugo.

U crkvi, uz to, moralo je biti odstojanje minimalno jedan i pol metar, ograničenje ministranata samo na dvojicu ili dvoje. Kod ulaza u crkvu trebalo se zapisivati i bio je ograničen broj ljudi. Određeni redari su trebali voditi točnu evidenciju kod pričesti i za ulazak na jedna vrata i izlazak na druga vrata crkve. Škropionice s blagoslovljenom vodom su “presušile” što se djelomično i dalje provodi u nekim crkvama. Kod krštenja ili vjenčanja bio je ograničen broj, manji od deset.

Bogu hvala, stanje se popravilo. Međutim, ipak se teško vratiti na stanje prije započete epidemije. Mnogo smo izgubili s nesusretanjem s penzionerima, ministrantima i neodlaženjem na hodočašća i obavljanja drugih aktivnosti. Mnogi su se fizički i duhovno udaljili jedni od drugih. Zavladala je depresija kod djece i njihovih roditelja. Nastalo je opće zaprepaštenje na cijelome svijetu.

Manje zajednice kao što su Gaggenau i Rastatt uspjele su okupiti neke ministrante, prijašnje i novodošle. Posebno pozivamo, prvopričesnike, sadašnje i buduće krizmanike da se uključe u časno djelo ministriranja, jer biti ministrant ili ministrantica jest čast da se bude kod oltara i služi izravnije Bogu i narodu. Lijepo je biti ministrant ili ministrantica i u službi zajednice i pomoći svećeniku. Oni koji imaju dobar glas i sposobnosti, molimo da se uključe u službu čitanja ili pjevanja. Tako ćemo svi pokazati da je naša vjera živa, neustrašiva i da ona neće s nama nestati. Biti Isusov prijatelj je nešto najljepše i najveće bogatstvo koje možemo steći i primiti. Taj Božji dar treba iskoristiti. Pozivamo ministrante i ministrantice ostalih zajednica iz misije da se uključe i jačaju, te obnove međusobno zajedništvo.

don Vjeko

† Ilija Čerkezović (1944. – 2022.)

Dragi članovi Hrvatske katoličke misije Mittelbaden!

Upravo sam primio vijest o smrti Ilije Čerkezovića. Umro je danas, 1. 6. 2022. u rodnoj Gunji. Pokopan će biti u petak, 3. 6. 2022. u 12.00 sati na mjesnom groblju Šumanovci. U ime misije izrazio sam sućut njegovoj supruzi Janji i njihovoj obitelji.

Pokojni Ilija rođen je 16. 6. 1944. u Gunji. On i njegova supruga Janja svoj su život proveli u Pforzheimu. Bio je trajni član Misijskog pastoralnog vijeća. Imao je dva doma: svoju obitelj i hrvatsku misiju. Nijedan događaj u misiji nije prošao bez Ilije i Janje. Bili su uvijek otvoreni i spremni služiti drugima. Njihovim odlaskom ostala je jedna praznina u našoj zajednici.

Dragi vjernici, zahvalimo Bogu za pokojnog Iliju Čerkezović i neka mu Gospodin bude nagrada za sve što je učinio. Pokoj vječni daruj mu, Gospodine. I svjetlost vječna neka mu svjetli.

don Ivo Nedić, voditelj misije

Slatkiši za djecu

Njemačka veleprodajna tvrtka Metro uručila je prošli tjedan Hrvatskoj katoličkoj misiji Mittelbaden vrijednu donaciju slatkih proizvoda za djecu. Riječ je o kvalitetnim slatkišima marke Kinder i Ferrero Rocher. Donatoru Metro zahvaljujemo od srca!

U nedjelju, 29. 5. 2022. ministranti u Bruchsalu i Pforzheimu podijelili su slatkiše svoj djeci u crkvi nakon nedjeljne mise, a djeca u ostalim mjestima dobit će svoj slatkiš na satu vjeronauka.

U fotogaleriji pogledajte radost djece u Kirrlachu:

Obavijest za zajednicu Bretten

U zajednici Bretten na svetim misama nije potrebno nositi zaštitne maske; a oni koji žele, mogu nastaviti nositi ih. Potrebno je međutim i dalje paziti na potrebni razmak između ljudi (razmak u klupama) koji ne pripadaju istom kućanstvu.

Molitva za mir u Pforzheimu

U nedjelju, 29. 5. 2022., u crkvi sv. Franje (St. Franziskus Kirche) u Pforzheimu održan je zajednički dan molitve njemačke katoličke zajednice i svih misija koje djeluju na području župe Pforzheim za mir u svijetu, posebno za okončanja ruske agresije na Ukrajinu. Vrhunac programa bilo je misno slavlje koje je predvodio p. Arokiadoss.

U periodu od 15:00 do 19:00 sati svaka od misija imala je određeni termin za molitvu na svom materinjem jeziku: portugalska (15:00-16:00), talijanska (16:00-16:30), kaldejska (16:30-17:00), poljska (17:00-18:00) i hrvatska (18:00-18:45).

Našu hrvatsku zajednicu predstavljalo je 30-ak vjernika na čelu s voditeljem misije don Ivom Nedićem. Najprije je izmoljena krunica, koju su predvodili vjernici koji inače mole krunicu utorkom prije svete mise i članovi zajednice Inicijativa za život. Nakon otpjevanih prigodnih pjesama past. suradnik Darko Rubčić pročitao je „Molitvu za mir“ teologa Karla Rahnera. Na koncu je don Ivo svim okupljenima udijelio blagoslov s Presvetim.

Molitva za mir

Sveti Stvoritelju svijeta i zemlje s ljudima na njoj. Ti si htio da se čovječanstvo razvije do one točke na kojoj može činiti i uvijek jezivo čini ne samo ovo, ono i kojekakvo drugo zlo u svojoj povijesti; nego se na toj točki može sâmo uništiti globalnim samoubojstvom. Nisi li mogao spriječiti ovu mogućnost evolucije, kad se povijest čovječanstva (kako se nadamo i moramo nadati) ima okončati u tvome svjetlu i tvome miru, koji je nešto više negoli sve etape razvoja koji se nastavlja? Ili, ne pokazuje li baš ova zadnja mogućnost tko si ti, a tko smo mi, jer najviši stupanj stvorenja postaje neumoljivo najveći skok u potpunu, čak predvidivu propast?

Možda se uopće ne ježiš pred ovim sveopćim samoubojstvom, jer ti (valjda blagim sudom) promatraš Kajinove čine od početka i sva samoubojstva kroz sva vremena. Ali mi, tvoja stvorenja, nemamo pravo htjeti niti svojom nebrigom dopustiti ovo sveopće samoubojstvo, naše sveukupno samoubojstvo. Ima mogućnosti, a ne samo stvarnosti, koje su toliko užasne da i samo olako prihvaćanje, računanje s tim, zaslužuje pakao. Ti si dopustio da čovječanstvo u svojoj cijeloj povijesti i ludilu masa juri stranputicama, pri čemu nam ne preostaje ništa osim plačući pasti nice pred našega Boga, koji nas je stvorio.

I nitko točno ne zna da li se upravo u ljudski najstrašnijem ili samo naoko bezazlenom zbiva ono najstrašnije, što će ga zadesiti tvoj razorni sud.

Uz to si navijestio (tako da nas mora zanimati) da ti hoćeš svršetak povijesti čovječanstva i da ćeš ga učiniti. Ali, o Bože svega milosrđa, moram li zaista s time računati da će čovječanstvo učiniti sebi svršetak samoubojstvom? Sve ako bismo takav luđački čin još jednom morali prepustiti tvome sudu, ipak bi takvo sveukupno samoubojstvo – počinjeno od strane malobrojnih koji su odgovorni za sve – objektivno ipak bilo najveći grijeh, svekoliko protuslovlje tvojoj stvoriteljskoj volji, koja hoće da budemo i svoju, danu nam egzistenciju, prihvatimo kao dar neizmjerne ljubavi.

O Bože, ovo samoubojstvo bilo bi, doduše, naš čin koji bi ti mogao posve odbaciti sa sebe. Ali naša sloboda, skupa sa svojom kratkovidnošću i zaslijepljenošću, skupa s ludilom masa i svom obijesti koja se poigrava s krajnjim mogućnostima, nalaze se još jednom u suverenoj moći tvoje vlastite slobode, tvoga bezrazložnog raspolaganja. Dopusti, Bože smilovanja, da tvoj bijedni stvor ipak apelira na tvoju vlastitu odgovornost. Sasvim je istina da mi sami moramo činiti sve što je moguće da spriječimo atomsko samoubojstvo čovječanstva kao stvarnost (i gotovo još važnije!) već i kao mogućnost, te da se ne predajemo kobnim smicalicama o miru putem atomske ravnoteže zastrašivanja, da ne mislimo kako se zadnji užas može izbjeći čistim racionalnim pregovorima između dva jednako jaka egoizma, bez hrabrosti one ludosti iz Besjede na gori i bez ljubavi tvoga Sina na križu.

Pa ipak, Bože smilovanja, tebe zazivam i tvoje milosrđe. Ako hoćeš, uništi nas i dokrajči prljavo-grešnu povijest čovječanstva. Ali, zar si tu povijest otpočeo kroz milijune godina samo da je dvije tisuće godina nakon pomirenja svijeta na križu tvoga Sina svršiš, iako bismo mogli pomišljati da ona, u svjetlu tvoga evanđelja, počinje tek sada? Dopusti da čovječanstvo još živi, ono ti može još zahvaljivati na sasvim nov način za tvoje velike divote.

Daj stoga svim ljudima posvuda smjelosti i hrabrosti zauzeti se za mir i za istinsko razoružanje. Daj Crkvi hrabrosti da ne naučava mudro kako se lukavo mogu izmiriti egoizmi među ljudima, nego kako se mora i može nastupati za nesebičnu pravdu i mir u ludosti križa. Obrati srca moćnika da svoju težnju za vlašću ne prikazuju lažno kao opravdanu samoobranu, da ne varaju sebe i druge govoreći da služe miru sve većim naoružavanjem. I najzad: Nauči nas da u svome vlastitom životu nesebično promičemo mir.

Karl Rahner

[Karl Rahner: Molitve života, preveo Jerko Matoš, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb, 32001.]

Molitva za mir

Dragi vjernici, dragi prijatelji mira!

Uskrsli Gospodin pozdravio je prvu zajednicu riječima “Mir vama”. Već 2000 godina odjekuje poziv Gospodina upućen svim vjernicima da molimo za mir. To nije mir koji ljudi daju, to je mir koji dolazi od Gospodina. Taj nam je mir potreban.

U nedjelju, 29. svibnja 2022. od 15:00 sati do 19:00 sati strane misije mole za mir. Naša hrvatska zajednica u Pforzheimu prihvatila je molitvu u terminu od 18:00 do 18:45 sati. Molitva će se održavati u crkvi St. Franziskus. Pozvani su svi članovi naše misije. Na poseban način pozivamo vjernike iz Pforzheima koji se okupljaju utorkom na molitvu i zajednicu Inicijativa za život. Oni su već prepoznatljivi kao molitelji na otvorenom, a također u našoj crkvi. Nemojte se dvoumiti, nego dođite! Neka se po našim molitvama mir nastani u ovom svijetu.

Molit ćemo krunicu, pjevati i uzdizati naše srce Gospodinu za pravi mir. Neka to bude naš doprinos miru koji nam je toliko potreban. Na poseban način molimo za mir u dragoj nam zemlji Ukrajini.

Sva vas pozdravlja svećenik

don Ivo Nedić, voditelj misije

Slavlja Krizme 2022. – promjena satnica!

Dragi krizmanici, poštovani roditelji i kumovi krizmanika, obavještavamo Vas da je došlo do promjene satnica naših slavlja svete krizme. Budući da smo termine krizmi dogovarali davno, dok su na snazi bile stroge mjere vezane za koronavirus, morali smo u svim našim velikim centrima (Karlsruhe, Bruchsal, Gaggenau, Pforzheim) računati sa po dvije krizme. Međutim, prije nekoliko dana došla je službena obavijest od Nadbiskupije Freiburg u kojoj stoji da u crkvama više nema ograničenog broja vjernika. Iz toga razloga umjesto ranije utvrđena dva termina bit će samo jedan. Datum naravno ostaje isti, promijenjene su samo satnice krizmi.

Zajednica

Datum

Satnica

Bruchsal

9. 7. 2022. (subota)

10:30–12:30 sati

Gaggenau

25. 6. 2022. (subota)

10:30–12:30 sati

Karlsruhe

2. 7. 2022. (subota)

11:00–13:00 sati

Kehl

3. 7. 2022. (nedjelja)

11:30–13:30 sati

Pforzheim

16. 7. 2022. (subota)

10:30–12:30 sati

Za svećenike zaređena dvojica salezijanaca (video)

U crkvi Marije Pomoćnice na splitskom Kmanu, 14. svibnja 2022., splitsko-makarski nadbiskup u miru, mons. Marin Barišić je polaganjem ruku i posvetnom molitvom zaredio don Sanjina Jurića i don Josipa Tafru za svećenike salezijance. U koncelebraciji je bio provincijal salezijanaca don Tihomir Šutalo, župnik don Milan Ivančević te oko 25 svećenika iz domovine i inozemstva.

Riječ pozdrava svima nazočnima osobito budućim svećenicima i njihovim obiteljima uputio je župnik don Milan Ivančević.

Nadbiskup Barišić je u propovijedi govorio o ljepoti i dubini Božje riječi te citirajući jednoga poznatoga filozofa naglasio: „Najradije bih je prepisao od riječi do riječi.“ Dragi mladomisnici vi ste prepoznali ljepotu riječi Božje. Ona je veliki ocean i duboki bunar. Iz njega ćemo pokušati izvući malo bogatstva. Ona je neizmjerna, izabrala vas je i šalje vas da donesete rod, kazao je propovjednik. U nastavku je pojasnio da riječ Božja ne želi ostati na distanci prema nama nego postaje jedan od nas, utjelovljuje se i čovjekom postala. Toliko je bliska da nam ne može doći bliže.

Tumačeći evanđeoski ulomak koji govori o tome kako se Gospodin opasao ubrusom i oprao učenicima noge istaknuo je da je to simbol služenja drugima koji učenicima nije bio jasan jer su oni smatrali da oni Učitelju trebaju prati noge a ne on njima. Budući da je Petar kako tada tako i nekoliko puta prije toga htio „korigirati“ Gospodina mons. Barišić je upozorio da možemo biti zapreka rastu i sebi i drugima kad idemo ispred Gospodina. Nekada nije dovoljno dati primjer. Isus i tumači kako bi to što čini došlo ne samo do razuma nego i do srca.

U duhu Pavlova poziva učenicima u drugoj poslanici sv. Pavla Timoteju: Raspiruj dar Božji koji ti je darovan, nadbiskup je naglasio da se taj kvasac i dinamizam ne smije ohladiti u nama, treba ga raspirivati i njegovati jer se može dogoditi da se nataloži pepeo, a to su: navike, zahtjevi, dometi i sebični interesi. Raspirivati dar Božji može se čitajući riječ Božju, sakramentima, molitvom, susretom i djelima ljubavi. Potom je potaknuo buduće svećenike na četiri vrste blizine važne za svećenike a o kojima je nedavno govorio papa Franjo u prigodi Međunarodnoga teološkog simpozija posvećenom fundamentalnoj teologiji svećenika. Papa je govorio iz svoga svećeničkog iskustva i iz iskustva svećenika koji su mu bili uzor. Prva blizina je blizina s Gospodinom. To je temeljna blizina. O njoj najbolje govori Isusova prispodoba o trsu i lozi: loza ne može donijeti ploda ako nije na trsu. Isus je trs a mi loza. Upozorio je da svećenik ne može bez molitve i izgrađenoga duhovnog života. Odnos s našim Gospodinom je najvažniji jer ne možemo djelovati u njegovo ime bez njega. Druga blizina je blizina s biskupom. Treća blizina je blizina među svećenicima, a četvrta blizina je blizina s narodom.

Na kraju svoje propovijedi poručio je: Vi ste sjeme koje Gospodin blagoslovi da raste u vama i vašoj sredini. Tu toplinu u sebi trebate njegovati da biste je mogli širiti. Neka Gospodin ono što započe u vama i dovrši. Neka danas bude ovdje s vama zaštita vašeg utemeljitelja don Bosca.

Nakon homilije uslijedila je prostracija, polaganje ruku na ređenike i posvetna molitva. U nastavku euharistijskog slavlja mladomisnici su se pridružili nadbiskupu za stolom Gospodnjim.

Nakon popričesne molitve, riječ zahvale uputili su novozaređeni svećenici. Zahvalili su dragom Bogu, zareditelju mons. Barišiću, obiteljima, roditeljima, braći i sestrama, bakama i djedovima, rodbini i prijateljima, salezijancima, sadašnjem i bivšim provincijalima, odgojiteljima i ravnateljima zajednica, duhovnicima i svima koji su sudjelovali na ovoj proslavi i pridonijeli ljepoti slavlja. Posebnu zahvalu uputili su Gospi, Mariji pomoćnici kršćana moleći je da ih i dalje prati svojim zagovorom na njihovom životnom putu.

Riječima zahvale obratio se provincijal Šutalo zahvalivši roditeljima, rodbini i prijateljima ređenika što su im pomagali prihvatiti Božju volju u njihovim životima.

Misno slavlje, za vrijeme kojega su pjevali mladi iz župe, završeno je himnom „Tebe, Boga hvalimo“ i mladomisničkim blagoslovom.

Sanjin Jurić, rođen je 28.10.1994. u Zagrebu od oca Jurice i majke Snježane. Odrastao je u Petrinji u obitelji uz još dvije sestre, Antoniju i Veroniku. Osnovnu školu završio je u Petrinji. Završava Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju u Zagrebu, boraveći prva tri razreda u Međubiskupijskom dječačkom sjemeništu na Šalati, a u četvrtom razredu srednje škole ulazi u salezijansku odgojnu zajednicu u Podsusedu. Nakon završenog prednovicijata ulazi u novicijat u Genzanu pokraj Rima. Nakon toga, dvije godine za vrijeme postnovicijata i filozofije boravi u odgojnoj zajednici S. Tarcisio u Rimu. Dvije godine asistencije vršio je u Rijeci i u Zagrebu na Knežiji, nakon čega se vraća u Italiju gdje pohađa tri godine studija teologije u Torinu i boravi u zajednici Crocetta. Za đakona je zaređen 12.6.2021. u bazilici Marije Pomnoćnice u Valdoccu, a nakon ređenja dolazi u našu salezijansku zajednicu u Splitu na Kmanu.
Josip Tafra, rođen je 14. 07. 1994. u Splitu od oca Damira i majke Dobre. U obitelji ima još dvije starije sestre, Damiru i Anu, i mlađeg brata, Tomislava. Josip osnovnu školu završava u Splitu na Kmanu gdje redovito pohađa i oratorij u župi Marije Pomoćnice. Po završetku osnovne škole, 2009. godine, odlazi u Zagreb, Podsused, i ulazi u zajednicu za odgoj salezijanskih zvanja te pohađa nadbiskupsku klasičnu gimnaziju na Šalati. Nakon srednje škole odlazi u salezijanski novicijat u Italiju. Prve zavjete polaže 8.9.2014. u Genzanu kraj Rima, nakon čega završava dvije godine filozofije u Rimu na Salezijanskom papinskom sveučilištu. Prvu godinu asistencije provodi u Zagrebu na Jarunu, a drugu godinu u Rijeci. Nakon asistencije vraća se u Rim na studij teologije te boravi 3 godine u salezijanskoj zajednici Gerini. Za đakona je zaređen 19.6.2021. u Bazilici svetog Ivana Bosca u Rimu, a nakon ređenja dolazi u salezijansku zajednicu na Knežiji.

Izvori:

Obilježen Majčin dan u zajednici Bruchsal

U nedjelju, 8. 5. 2022., u organizaciji misijskog pastoralnog vijeća, u zajednici Bruchsal simbolično je proslavljen Majčin dan, koji se već tradicionalno obilježava diljem svijeta druge nedjelje u mjesecu svibnju.

Na kraju svete mise u 12:30 u crkvi St. Paul prisutnim vjernicima kratko se obratila gđa Marija Vasilj, predsjednica misijskog pastoralnog vijeća. Pročitala je prigodnu priču “Anđeo jednog djeteta” nepoznatog autora te na poseban način pozdravila i zahvalila svim našim majkama na čelu s našom nebeskom majkom Marijom.

Nakon mise, ispred crkve je upriličen domjenak za koji su bili zaduženi muški članovi vijeća. Neki od njih su na izlazu iz crkve sve majke darivali ružama, drugi su bili zaduženi za točenje i dijeljenje pića. U radosnom kršćanskom bratsko-sestrinskom raspoloženju, uz pokoji perec i čašicu okrepe, svi okupljeni nakratko su zaboravili svoje svakodnevne brige i na poseban način iskazali zahvalnost svim majkama svijeta.

Anđeo jednog djeteta

Bilo jednom jedno dijete koje se pripremalo doći u svijet. Jednog dana ono upita Boga:

„Gospodine, rekli su mi da ćeš me sutra poslati na svijet, a ja sam tako sitan i nemoćan, kako ću živjeti tamo?“

Bog mu odgovori: „Od svih anđela ja sam izabrao jednog za tebe. On će te čekati i štititi. Svaki će ti dan pjevati i smiješiti se. Osjetit ćeš njegovu ljubav i biti sretan.“

„Dobro, ali kako ću razumjeti kad mi nešto kaže kad ne znam njihov jezik“ – upita dijete.

„Anđeo će ti govoriti najljepše i najslađe riječi koje ćeš moći čuti na svijetu i pažljivo i s ljubavlju naučit će te pričati.“

„Čuo sam da na Zemlji ima puno loših ljudi. Tko će me štititi?“ – zabrinuto nastavi dijete.

Bog se nasmiješi i reče: „Tvoj će te anđeo uvijek štititi pa bilo to i po cijenu vlastita života.“

Dijete pogleda u Boga i molećivim glasom reče: „Ali ja sam tako tužan što te više neću vidjeti.“

„Tvoj će ti anđeo uvijek pričati o meni i naučit će te putovima koji vode do mene.“

Tada u raju nastane tišina i glasovi sa Zemlje dopriješe do njega. Dijete shvati da treba poći pa postavi posljednje pitanje.

„Gospodine, ako sad moram ići, reci mi molim te kako se zove moj anđeo?“

Bog se nasmiješi i reče: „Nije važno kako se zove, ti ćeš ga zvati MAMA!“

(Nepoznati autor)

Nova pravila kod sv. misa – obavijest za Gaggenau

Dragi vjernici, prije dva dana dobili smo mail od župnog ureda Gaggenau u kojem nas upoznavaju s novim pravilima kod svetih misa.

Od petka, 13. 5. 2022. ukida se konačno pravilo obveznog razmaka, što znači da će broj vjernika u crkvi od tada biti neograničen, ali je nošenje maske za vrijeme cijele mise i dalje obvezno, kao i primanje svete pričesti isključivo na ruke!

Župnik je sa svojim vijećem donio odluku da će i ubuduće u svakoj od crkava na području župe ostatiti označen jedan manji dio prostora na kojem će moći sjediti vjernici koji žele i dalje poštivati međusobni fizički razmak.

Koristim ovu priliku da sve vjernike Gaggenau i okolice napomenem kako će u nedjelju, 15. 5. 2022. biti jedna sveta misa u 12:30 sati i to ovoga puta u crkvi St. Marien!

Primite iskreni pozdrav!

don Ivo Nedić, voditelj misije

Nova pravila kod sv. misa – obavijest za Pforzheim

Dragi vjernici, prije tjedan dana objavili smo vijest kako je u zajednicama Karlsruhe i Bruchsal došlo do dogovora sa župnicima i do uspostave novih pravila kod svetih misa. U međuvremenu je postignut dogovor i sa župnikom Pforzheima!

Od nedjelje, 1. 5. 2022. ukida se pravilo obveznog razmaka, sve će klupe biti na raspolaganju i broj vjernika neograničen. Iz toga razloga od sada više neće biti nedjeljom dvije mise, nego samo jedna i to ona u 16.00 sati.

Od mjera koje su ostale na snazi i kojih se dalje moramo strogo držati jesu nošenje maske za vrijeme cijele mise i primanje svete pričesti isključivo na ruke! Molim Vas da poštivate ove mjere.

Hvala za razumijevanje i primite pozdrav!

don Ivo Nedić, voditelj misije

Uspostava novih pravila kod svetih misa

Dragi vjernici, dugo smo najavljivali nova pravila ponašanja kod svetih misa. Još uvijek u svim zajednicama nije sve usklađeno.

Ipak, u dvjema zajednicama imamo dogovor. Karlsruhe i Bruchsal donijeli su odluku da je broj vjernika u crkvama od sada neograničen. Sve su klupe slobodne za vjernike. Nije potrebno više paziti na razmak, ali je i dalje obvezno nošenje maske za vrijeme cijele mise. Na pričest se također ide s maskom. Redari će vas upozoriti ukoliko ne budete nosili masku. Neka se nitko ne pravi “pametan” i neka ne otežava život redarima i čitavoj zajednici.

U zajednicama Gaggenau i Pforzheim još uvijek se vode pregovori, vjerujem da ćemo brzo naći dogovor. Za sada ostaju pravila kao do sada: dvije mise, paziti na razmak, nošenje maske, pričest na ruku.

Pregovori se vode također i u manjim zajednicama, ali tamo su problemi manji. Vjerujemo da će tjedan pred nama donijeti nove dogovore. Do tada ostaju pravila kao do sada. Budimo strpljivi! Sve što se radi je za dobro vjernika.

Hvala za razumijevanje i primite pozdrav!

don Ivo Nedić, voditelj misije

Oaza riječi don Nede Nedića

U izdanju Hrvatske salezijanske provincije Sv. Ivana Bosca nedavno je posthumno objavljena knjiga “Oaza riječi” salezijanca don Nede Nedića (Bosanski Šamac, 1952. – Split, 2021.). Knjigu po cijeni od 15,00 € možete nabaviti kod voditelja HKM Mittelbaden don Ive Nedića.

 

Knjiga je podijeljena na dva dijela: u prvom dijelu pod naslovom “Nedin izbor” pjesme su poredane u sljedeća poglavlja: Riječi, riječi; Za Zemlju; Kamen uz more; Ispod Maslinske gore; Apokalipsa sutra; U oazu mira; Post festum; Križni put; drugi dio naslovljen “Iz don Nedine književne ostavštine” obuhvaća pjesme složene u poglavlja: Duhovne pjesme; Zavičajne pjesme i Ulomci života. Na koncu knjige nalazi se tekstovi koji potpisuju: gospođa Ana Ilić (Nedić), don Nedina sestrićna, profesorica hrvatskog jezika i lektorica knjige, zatim priređivač knjige, znanstvenik i don Nedin subrat don Ivan Marijanović, te književnik, povjesničar i likovni kritičar Đuro Vidmarović i svećenik i psiholog p. Mijo Nikić.

Zbirka poezije don Nede Nedića obuhvaća 200 pjesama koje je autor pisao kroz pedesetak godina, a nastajale su u mjestima u kojima je don Nedo živio i djelovao: Zagreb, Rijeka, Subotica, Križevci, Benediktbeuern, Novo Selo, Prvić Luka i Zadar. Pjesme su osobnog i obiteljskog, zavičajnog i nacionalnog te socijalnog i duhovnog karaktera. I premda je don Nedo desetljećima pisao poeziju, za života nikada nije objavio nijednu knjigu pjesama. Njegove su pjesme, zapisane rukom i raspoređene u 10 bilježnica, a poneke i u računalu, čekale neka “bolja” vremena, da bi se ljubiteljima lijepe riječi otkrile u svojoj raskošnosti tek nakon autorove smrti.

don Nedo Nedić (1952. – 2021.)

Moje djetinjstvo

U krošnjama drveća pjevaju ptice,
potoci se šire – ogromne su vode,
pčele zujeći slijeću na latice,
po barama šeću dugonoge rode.

Trčim po cvjetnim livadama,
divim se zrelim poljima žita,
penjem se i verem po vrbama.
Tko pita kud se djetinjstvo skita.

Vedrine su puni djetinji dani
i zagonetne su zvjezdane noći.
Budili su me pijetlovi rani,
jednog me jutra probudit neće moći.

/Zagreb, siječanj 1974./

Magistrale* iz Križnoga puta Gospodinu Isusu

Gorčini smrti On bješe izručen,
Osudu primi uze na se drvo,
Slomit ga neće ni padanje prvo,
Pogledi majke i lik mu izmučen.

O Šimune, ti voćko bez kalema,
Dobra Veronika rubac mu pruži,
I pad dve drugi nek vas ne rastuži,
Ne plačite žene Jeruzalema!

U padu trećem o, koliko boli…
I dok ga svlače i haljine dijele,
S raspetim rukama na križu moli.

Umire Isus da nas sve izliječi…
Skinuvši ga s križa u plahte bijele,
U grob ga tiho polože bez riječi.

/Rijeka, 1984./

magistral – zadnji, petnaesti sonet sonetnog vijenca, sastoji se od zadnjih stihova prethodnih četrnaest soneta

Nedo je u sebi pohranjivao slike zavičaja i iskrene riječi razgovora s bliskim ljudima u svakodnevnim susretima. Njegova tankoćutnost i dječja mašta gradile su i nadograđivale čudesne svjetove kojima je postalo tijesno u njemu samome. Oduvijek je tražio način da sve što zapaža i osjeća, pretoči u stvarnost koja će biti i drugima vidljiva.

Ana Ilić (Nedić)

Tematika Nedinih pjesama je raznolika: osobna i obiteljska, zavičajna i nacionalna, socijalna i duhovna. Sve to odražava Nedinu cjelovitu kršćansko-humanističku viziju. Nedine su pjesme lirski zapisi, osobne meditacije, filozofsko i duhovno promišljanje, traženje smisla života i svega što se u njemu događa. No, one su osobito i ponajviše osobni susreti s Gospodinom u razgovoru i bdjenju. Nedo je svjestan svoga pjesničkog poziva i svoje obveze da mora izvršiti povjerenu mu zadaću.

Ivan Marijanović

Nedo Nedić je samosvojna poetska individualnost, njegov govor nije bio podređen vremenu i književnim žanrovima, on je govorio ono što je morao. Stoga u ovim pjesmama kao podlogu nalazimo nešto nedohvatljivo, gotovo mistično. Don Nedo je pjesnik srca.

Đuro Vidmarović

Znakovit je naziv Nedine knjige pjesama: Oaza riječi. Oaza je mjesto života u pustinji… Današnjem svijetu su silno potrebne oaze koje pružaju duši mir, sigurnost, nadu i ohrabrenje. Riječ iz Nedićeve oaze naviještaju mir i radost, donose utjehu i sigurnost ljudskom srcu.

p. Mijo Nikić

Uskrsna poruka 2022.

Dragi vjernici, nalazimo se u vremenu korizme, vremenu posta, molitve i djelā ljubavi. Crkva se tih četrdeset dana priprema za temeljni događaj i tajnu naše vjere: Isusovo uskrsnuće! Sveti Pavao kaže: “Ako se propovijeda da je Krist od mrtvih uskrsnuo, kako neki među vama govore da nema uskrsnuća mrtvih? Ako nema uskrsnuća mrtvih, ni Krist nije uskrsnuo. Ako pak Krist nije uskrsnuo, uzalud je doista propovijedanje naše, uzalud je i vjera vaša.” (1 Kor 15,12-19)

Gospodin je doista prešao iz smrti u život, pobijedio tvorca tame, smrti i grijeha, te vratio čovjeku izgubljeno dostojanstvo. U povijesti čovječanstva nitko nije takvo što učinio, niti je mogao učiniti. Samo je Bogu moguće nadvladati sotonu i spasiti čovjeka od propasti! Sam Gospodin, svojim uskrsnućem, dao je čovjeku novu dimenziju života. Dao je odgovor na pitanja pred kojima se zaustavlja svaki čovjek: Zašto se rađamo? Zašto živimo? Zašto umiremo?

Uskrsli postaje odgovor na sva ljudska traženja. Ni prvi učenici nisu mogli shvatiti tajnu Gospodinova uskrsnuća, jer nisu bili ispunjeni njegovim Duhom. I među njima je vladala konfuzija osjećaja unatoč spoznajama koje su primili od Gospodina. Ivan u Evanđelju piše: “Jer još ne bijahu razumjeli Pisma, da je trebalo da Isus uskrsne od mrtvih.” (Iv 20,9) Teško je dokazati događaj uskrsnuća, ali iskustvo prvih svjedoka prisutno je i danas. Crkva kojoj pripadamo brzo bi nestala kada bi se ugasilo svjetlo Uskrsloga. Mi vjerujemo Uskrslom Gospodinu! On sam rekao je: “Ja sam uskrsnuće i život, tko vjeruje u mene, ako i umre, živjet će. I tko god živi i vjeruje u mene, neće umrijeti nikada. Vjeruješ li ovo?” (Usp. Iv 11,25-27) Bez uskrsnuća čovjekov život zaustavlja se samo nad ovozemnim životom.

Braćo i sestre, živimo u teškim vremenima. Na izmaku bolesti koronavirusa pogodila nas je gruba istina ratnih razaranja u Ukrajini. Ruše se sve ljudske vrijednosti i sva ljudska prava. Preko tri milijuna Ukrajinaca napustilo je svoje domove i odlazi u nepoznato. Povijest ne piše pravda i istina, nego oružje koje nikome ne donosi dobro i blagostanje. Snažni apeli Svetoga Oca Franje i ujedinjenog svijeta za povratak miru, nažalost, ne nalaze plodno tlo.

Unatoč tami, svjetlo dobrih ljudi pronalazi svoj put u svijetu. Mnogi narodi otvorili su granice svojih država i vrata svojih domova. Bogu hvala da se i u našoj misiji Mittelbaden osjeća duh solidarnosti i ljubavi. Prepoznajmo u rasplakanima lice Gospodina. Neka geslo naše akcije “POMOZIMO UKRAJINI” nađe odjeka u vašim srcima. Neka to bude uskrsna čestitka i dar napaćenima! Ovim načinom širimo poruku Uskrslog Gospodina, koji je naša nagrada.

Dragi vjernici Uskrslog Gospodina, u Duhu Isusa Krista, u ime naših svećenika don Vjekoslava Kanića, don Sebastijana Markovića, don Stjepana Matijevića; pastoralnih suradnika Sanje Gluhak, Đurđice Trputec, Darka Rubčića; tajnice Monike Mišić; misijskih vijeća – želim Vam svaku sreću i blagoslov!

Karlsruhe, 16. 4. 2022.

don Ivo Nedić, voditelj misije