Na mrežnoj stranici Žive zajednice objavljen je tekst o hodočašću hrvatskih vjernika zapadne Europe u Lurd, 14. – 16. svibnja 2026. Autor teksta i fotografija Darko Rubčić.
Tekst možete pročitati na poveznici ispod:
Od 14. do 16. svibnja 2026. godine održano je 51. hodočašće hrvatskih vjernika iz zapadne Europe u marijansko svetište Lurd. Hodočašće su organizirali Hrvatski dušobrižnički ured u Njemačkoj i Hrvatska katolička župa Frankfurt, koja koordinira cjelokupni program. U Lurd je tom prigodom pristiglo oko 2.000 hrvatskih hodočasnika iz Njemačke, Švicarske, Austrije, Belgije, Nizozemske i Francuske, među kojima smo bili i mi, vjernici Hrvatske katoličke misije Mittelbaden.
Na hodočašće smo krenuli s dva autobusa i ukupno 113 hodočasnika iz naših jedanaest zajednica: Baden-Baden, Bretten, Bruchsal, Eppingen, Gaggenau, Karlsruhe, Kehl, Kirrlach, Offenburg, Pforzheim i Rastatt. Za duhovno vodstvo tijekom hodočašća bili su zaduženi svećenici don Tihomir Šutalo, voditelj Misije, don Stjepan Matijević te pastoralni djelatnik Darko Rubčić.
Naše hodočašće započelo je u srijedu, 13. svibnja, u poslijepodnevnim satima. Okupili smo se u Autobahnkirche nedaleko od Baden-Badena gdje smo se zajednički pomolili za sretno putovanje te duhovne milosti i plodove našega hodočašća. Nakon blagoslova koji nam je udijelio don Tihomir nastavili smo put prema Lurdu. Iako nas je kiša pratila gotovo cijelim putem, nije uspjela umanjiti radost, vedrinu i zajedništvo među nama. Vrijeme provedeno u autobusu ispunili smo molitvom, pjesmom, meditacijom, razgovorom i međusobnim upoznavanjem, pa je i samo putovanje postalo dio našega hodočasničkog iskustva.
U Lurd smo stigli u četvrtak, 14. svibnja, na svetkovinu Uzašašća Gospodinova. Nakon ručka, smještaja i kraćega odmora uključili smo se u službeni program hodočašća hrvatskih vjernika zapadne Europe.
Prvo zajedničko slavlje bila je sveta misa u crkvi svete Bernardice koju je predslavio fra Frano Milanović Litre, dušobrižnik Hrvatske katoličke župe München, u zajedništvu s 22 hrvatska svećenika i jednim trajnim đakonom. U svojoj propovijedi podsjetio nas je na duboko značenje svetkovine Uzašašća: uskrsli Isus Krist uzašao je na nebo i čovjeku otvorio put prema vječnom životu s Bogom. Posebno je naglasio kako Krist svojim uzašašćem nije napustio svoje učenike, nego ostaje trajno prisutan među nama.
Liturgijsko pjevanje animirao je zbor sastavljen od članova različitih hrvatskih misijskih zajednica pod ravnanjem časne sestre Filipe Smoljo, pastoralne suradnice u Hrvatskoj katoličkoj župi Frankfurt, dok je na orguljama svirala časna sestra Renata Rapi, pastoralna suradnica i orguljašica u Hrvatskoj katoličkoj misiji Köln.
Večer prvoga dana zaključili smo sudjelovanjem u procesiji sa svijećama u svetištu. Unatoč kiši i hladnoći, svetištem je vladalo ozračje duboke molitve i sabranosti. U zajedništvu s hodočasnicima iz cijeloga svijeta molili smo krunicu i pjevali marijanske pjesme prateći kip Gospe Lurdske, osjećajući snažno jedinstvo Crkve okupljene oko Marije.
Drugoga dana, u petak 15. svibnja, sudjelovali smo na jutarnjoj svetoj misi u podzemnoj bazilici svetoga Pija X., koju je predvodio naš voditelj Misije don Tihomir Šutalo. U propovijedi je govorio o važnosti majke u životu svakoga čovjeka, povezujući majčinsku ljubav s Blaženom Djevicom Marijom, majkom svih kršćana. Majčinstvo je usporedio s hodočašćem koje započinje trudnoćom i kroz devet mjeseci vodi prema radosti novoga života. Naglasio je kako čovjek nije stvoren samo za ovaj prolazni i materijalni svijet, nego za vječnost kojoj svi težimo. Na to nas posebno podsjeća život Blažene Djevice Marije, koja je dušom i tijelom uznesena na Nebo.
Nakon mise ostali smo u bazilici gdje smo sudjelovali u pobožnosti križnoga puta tijekom koje se čitao tekst „Četrnaestostoljetni hrvatski križni put“ autora fra Blaža Toplaka. Dio naših hodočasnika križni je put molio i na brdu Kalvarija iznad svetišta.
Poslijepodne smo imali priliku za osobnu ispovijed u crkvi sv. Bernardice, a večer smo ponovno završili procesijom sa svijećama koja je i ovoga puta ostavila snažan dojam na sve nas.
Posljednjega dana našega boravka u Lurdu sudjelovali smo na svetoj misi u špilji Gospina ukazanja – Grotte de Massabielle. Misno slavlje predvodio je fra Blaž Toplak, župni vikar u Hrvatskim katoličkim zajednicama Bad Cannstatt – Feuerbach. U propovijedi je progovorio o teškoj, ali vjerom prožetoj prošlosti hrvatskoga naroda koji s pravom nosi naziv marijanskoga naroda. Posebno je istaknuo snagu i žrtvu brojnih bezimenih hrvatskih majki koje su, unatoč ratovima, siromaštvu i strahu, rađale i odgajale djecu u teškim životnim okolnostima. Njihova ljubav prema obitelji bila je jača od svih kušnji, a utjehu i snagu pronalazile su u molitvi Blaženoj Djevici Mariji. Propovjednik je naglasio kako molitva nije samo vapaj čovjeka Bogu, nego i snažna zaštita od zla, jer u molitvi svoje brige i život stavljamo u Božje ruke. Zajednica koja moli i zajedno se okuplja svjedoči svoju vjeru u Boga te postaje znak nade i ohrabrenja u svijetu.
Na završetku misnoga slavlja fra Petar Komljenović ponovno se obratio okupljenim hodočasnicima te im, uime organizatora, izrazio zahvalnost za sudjelovanje, molitvu i zajedništvo, čime je službeno zaključen program ovogodišnjega hodočašća hrvatskih vjernika zapadne Europe u Lurd.
Nakon mise članovi naše Misije okupili su se ispred Bazilike Svete Krunice gdje smo zabilježili zajedničku fotografiju za uspomenu na ove milosne dane provedene u Lurdu. Potom smo sudjelovali u procesiji sa zavjetnom svijećom moleći krunicu. Don Tihomirovim blagoslovom i paljenjem svijeće povjerili smo Gospi naše obitelji, našu Misiju i sve naše nakane te na poseban način zaključili ovogodišnje hodočašće.
Nakon ručka krenuli smo natrag prema Njemačkoj. Put kući protekao je u ozračju zahvalnosti, molitve, pjesme, razgovora i razmjene dojmova. Ispunjeni duhovnom snagom, mirom i radošću zajedništva sretno smo se vratili svojim domovima.
Tijekom tri dana provedenih u Lurdu imali smo priliku obnoviti svoju vjeru kroz euharistijska slavlja, sakramente, pobožnosti i zajedničku molitvu. Na mjestu koje milijuni vjernika doživljavaju kao simbol susreta Neba i zemlje ponovno smo osjetili snagu zajedništva, molitve i Božje blizine. Ostaje nam da radost i blagoslove primljene na ovom hodočašću prenesemo u svoje obitelji i naše zajednice, svjedočeći vjeru radosnim i zauzetim kršćanskim životom. Molimo Gospodina da nam udijeli ustrajnost u vjeri, a Blaženu Djevicu Mariju – Majku Lurdsku – da nas trajno zagovara kod svoga Sina.
Tekst i snimke: Darko Rubčić
1. Hodočašće u Lurd: jučer je završilo naše hodočašće na kojem je sudjelovalo 113 hodočasnika iz naše misije. Zahvaljujemo svima na sudjelovanju i molitvi.
2. U nedjelju 24. svibnja slavimo Svetkovinu Duhova. Tada započinje i duhovsko ferije te nema vjeronauka do 8. lipnja.
3. Ovaj tjedan će u posjetu našoj zajednici biti naši kandidati koji obavljaju praksu u našim župama, oratorijima i školama. Cilj ovoga posjeta je da upoznaju naš salezijanski život i rad u hrvatskim katoličkim misijama u Njemačkoj.
4. Molitvena zajednica Božji dodir ima svoj redoviti susret u Gaggenau 21. svibnja u 18 sati. Program susreta: sveta krunica, sveta misa, nagovor i euharistijsko klanjanje.
5. Pforzheim: 4. lipnja slavimo svetkovinu Tijelova. Trebamo volontere koji će pomoći postaviti i razmontirati opremu 3. i 4. lipnja. Molimo, javite se predsjedniku Misijskog vijeća g. Damiru Premužiću.
6. Bruchsal: preminuo je Mato Knežević, sprovod je u četvrtak 21. svibnja u 13 sati na groblju u Bruchsalu.
7. Mladi: u subotu 23. svibnja u 19 sati u crkvi St. Josef u Gaggenau je Duhovsko bdijenje za mlade. Nakon toga je druženje za mlade u pastoralnom centru.
Neka vas, po zagovoru Marije Pomoćnice kršćana i bl. Alojzija Stepinca, prati Božji blagoslov.
Poštovani hodočasnici,
želimo vas informirati o važnim pojedinostima vezanima uz hodočašće u Lurd. Prije polaska molimo vas da provjerite jeste li ponijeli osobne dokumente, zdravstvenu iskaznicu, potrebne lijekove te nešto novca za osobne potrebe.
Također preporučujemo da sa sobom ponesete hranu za putovanje, kišobran, kabanicu, topliju odjeću, jer vrijeme u Lurdu zna biti hladno i kišovito.
Ove godine putujemo s dva autobusa – jednim velikim na kat i jednim klasičnim. Voditelji hodočašća bit će dvojica svećenika i jedan pastoralni suradnik.
Mjesto i vrijeme polazaka autobusa
|
Autobus br. I / veliki na kat |
19.00 sati |
|
|
Autobus br. II / klasični |
18.00 sati |
|
|
Autobus br. II / klasični |
Bruchsal – Messplatz (Schnabel-Henning-Straße 4, 76646 Bruchsal) |
18.30 sati |
Hodočasnici iz zajednica Gaggenau, Rastatt, Baden-Baden, Kehla i Offenburga ulaze u autobus br. I u Baden-Badenu (Rasthof Baden-Baden, Autobahnhkirche Busparkplatz) u 20.00 sati.
Hodočasnici iz zajednica Bretten i Kirrlach ulaze u autobus br. II u Bruchsalu Messplatz (Schnabel-Henning-Straße 4, 76646 Bruchsal) u 18.30 sati.
1. don Tihomir
2. don Stjepan
3. Radić
4. Bernatović
5. Karle
6. Štuc
7. Stričko
8. Nikolić
9. Šarić
10. Mrkaljević
11. Marić
12. Tepšić
13. Cindrić
14. Roter
15. Lukanović
16. Billet
17. Kataj
18. Goričanec
19. Naletilić
20. Fröhlich
21. Brandis
22. Brandis
23. Budimir
24. Budimir
25. Ćurković
26. Zoraja
27. Kevrić
28. Blažević
29. Papac
30. Bagarić
31. Kožul
32. Kožul
33. Marjanović
34. Krnjača
35. Jurić J.
36. Bilinčić
37. Bilinčić
38. Smiljčić
39. Kapular
40. Kapular
41. Pejić
42. Pejić
43. Kuhl
44. Jozinović
45. Marinović
46. Bahtijarević
47. Jakin
48. Čibarić
49. Škrobo
50. Kajtazi
51. Brkanović
52. Brkanović
53. Mišković
54. Mišković
55. Čulina
56. Čulina
57. Baraba
58. Baraba
59. Petrović-Dujak
60. Pfeiffer
61. Miletić
62. Klečina
63. Pranjić
64. Ćosić
65. Jurić N.
1. Rubčić
2. Didak
3. Didak
4. Didak
5. Gorjanac
6. Mikić
7. Mikić
8. Nikolov
9. Affé
10. Zadravec
11. Zadravec
12. Zadravec
13. Vincek
14. Vincek
15. Vincek
16. Papić
17. Golub
18. Trojko
19. Trojko
20. Tešić
21. Gojsilović
22. Bajs
23. Bajs
24. Radočaj
25. Gvardijan
26. Gvardijan
27. Kokić
28. Kokić
29. Rokić
30. Spajić
31. Spajić
32. Šimunović
33. Šimunović
34. Ivakić
35. Ivakić
36. Dominiković
37. Dominiković
38. Tame
39. Vujičić
40. Sudar
41. Sudar
42. Mijatović
43. Barbarić
44. Barbarić
45. Barbarić
46. Stipić
47. Kuhn
48. Stolar
Na našu molbu upućenu nadbiskupu Freiburga Stephanu Burgeru da blaženi mučenik biskup Alojzije kardinal Stepinac postane zaštitnik Hrvatske katoličke misije Mittelbaden, nadbiskup je 8. svibnja 2026. izdao Dekret kojim daje svoju suglasnost.
U nastavku donosimo tekst Dekreta.
STEPHAN BURGER
NADBISKUP FREIBURGA
METROPOLIT GORNJORAJNSKE CRKVENE POKRAJINE
Dekret
Na molbu misijskog kapelana Hrvatske katoličke zajednice Srednji Baden sa sjedištem u Karlsruheu, o. Tihomira Šutala SDB, te uz suglasnost Personalne komisije, odobravam da Hrvatska katolička zajednica Srednji Baden, koja obuhvaća župe Dekanata Mittlerer Oberrhein – Pforzheim, ubuduće bude stavljena pod zaštitu
blaženoga mučenika biskupa kardinala Alojzija Stepinca
te da njegovo ime smije nositi i u svojem nazivu.
Freiburg im Breisgau, 8. svibnja 2026.,
na spomendan blažene Ulrike Franziske Nisch iz Hegnea,
nadbiskup Stephan Burger
Ovim Dekretom liturgijsko slavlje našega zaštitnika uzdiže se na razinu blagdana te će se ubuduće svečano slaviti 10. veljače.
Neka nas sve, po zagovoru Marije Pomoćnice kršćana i bl. Alojzija Stepinca, prati Božji blagoslov.
Druge nedjelje u svibnju diljem svijeta slavi se Majčin dan – dan koji nas podsjeća na neizmjernu vrijednost majke u Božjem planu života. Majke su darovateljice i čuvarice života, prve učiteljice vjere, ljubavi i dobrote. U njihovoj žrtvi, nježnosti i snazi prepoznajemo odsjaj majčinske ljubavi koju nam Bog daruje. Po uzoru na Blaženu Djevicu Mariju, majke svojim srcem okupljaju obitelj, prenose vjeru i uče djecu hoditi putem dobra. Zato im svakodnevno trebamo iskazivati poštovanje, ljubav i zahvalnost te moliti za njih.
Majčin dan na poseban je način obilježen i u četiri velika centra naše Misije Mittelbaden, u nedjelju 10. svibnja 2026. godine. Za organizaciju ovog lijepog događaja pobrinuli su se članovi misijskih vijeća i naši najmlađi folkloraši.
U Karlsruheu su najmlađi članovi folklorne skupine FolkloriKA sudjelovali na svetoj misi odjeveni u narodne nošnje, a nakon mise izveli su nekoliko folklornih plesova te svim majkama podijelili ruže kao znak zahvalnosti i poštovanja.
U Gaggenauu su nakon svete mise, tijekom koje je proslavljeno i slavlje svete krizme, svim majkama darovane ruže.
U Bruchsalu su najmlađi članovi folklorne skupine Hrvatska mladež sudjelovali na svetoj misi, a neki od njih posluživali su oko oltara odjeveni u narodne nošnje. Nakon mise izveli su folklorne plesove, a potom su im se u zajedničkom kolu pridružili i ostali vjernici. Muški članovi misijskog vijeća dijelili su ruže svim majkama, nakon čega su se svi zadržali uz piće i zakusku u radosnom i opuštenom zajedništvu.
U Pforzheimu su ministranti nakon svete mise darivali majke ružama, dok su se članovi misijskog vijeća pobrinuli za piće i ugodno ozračje. Okupljeni vjernici nastavili su druženje u veselom i srdačnom zajedništvu.
Od srca zahvaljujemo svim članovima misijskih vijeća, našim najmlađim folklorašima i njihovim voditeljicama, a na poseban način svim našim majkama. Neka dobri Bog blagoslovi, čuva i nagradi sve naše majke za njihovu ljubav, žrtvu i dobrotu!
Majčin dan poseban je dan kada s ljubavlju i zahvalnošću slavimo naše majke, osobe koje nas prate kroz život, pružaju nam podršku, toplinu i bezuvjetnu ljubav. Upravo zato su naši najmlađi folkloraši iz Bruchsala ove godine željeli svojim majkama pripremiti nešto posebno i darovati im dio svoje dječje radosti i ljubavi.
Vrijedne male ruke su izrađivale darove za svoje majke, a nakon nedjeljne svete mise razveselili su ih pjesmom, plesom i osmijesima.
Uz zvuke folklora i dječju radost, naši su mališani svojim nastupom pokazali koliko ljubavi i zahvalnosti nose u svojim srcima. Nakon otplesanih kola i pjesama, s ponosom su svojim majkama predali darove koje su sami izrađivali, a taj je trenutak mnogima izmamio osmijehe i emocije.
Od srca zahvaljujemo svim majkama na njihovoj neizmjernoj ljubavi, strpljenju, podršci i svemu što svakodnevno čine za svoju djecu i naše društvo. Hvala vam što svoju djecu učite ljubavi prema vjeri, obitelji, tradiciji i hrvatskom folkloru. Sretan i blagoslovljen Majčin dan žele vam naši mali folkloraši i cijelo društvo! ❤️
Antonia Vasilj
U Hrvatskoj katoličkoj misiji Mittelbaden tijekom subote i nedjelje, 9. i 10. svibnja 2026., svečano su proslavljena tri slavlja svete krizme u zajednicama Bruchsal, Karlsruhe i Gaggenau. Sakrament potvrde te darove Duha Svetoga primilo je ukupno 87 krizmanica i krizmanika. Kandidati su se kroz cijelu školsku godinu pripravljali za ovaj važan sakrament kršćanske inicijacije sa svojim vjeroučiteljima, a nekoliko dana prije krizme pristupili su sakramentu pomirenja zajedno sa svojim roditeljima i kumovima. Sakrament svete potvrde podijelio je mons. fra Mladen Vukšić, biskup kotorski.
Prvo krizmeno slavlje održano je u subotu, 9. svibnja, u 10.00 sati u crkvi sv. Pavla u Bruchsalu. Sakramentu krizme pristupilo je 32 krizmanica i krizmanika koje su tijekom godine pripravljali voditelj Misije don Tihomir Šutalo (Bruchsal), don Sebastijan Marković (Kirrlach) i past. suradnik Darko Rubčić (Pforzheim).
Euharistijsko slavlje predvodio je biskup Mladen Vukšić, a u koncelebraciji su sudjelovali don Tihomir Šutalo, don Sebastijan Marković i don Stjepan Matijević. U svojoj propovijedi biskup je istaknuo važnost djelovanja Duha Svetoga u životu svakog kršćanina, jer nam upravo Duh Sveti otkriva koliko je dobroga Bog učinio i neprestano čini za nas. Upozorio je i na opasnost da ostanemo samo nominalni vjernici, dok svojim životom i nepoštivanjem Božjih zapovijedi zapravo gasimo prisutnost Duha Svetoga u sebi. Na kraju je ohrabrio krizmanike i sve okupljene da svoju vjeru ne skrivaju, nego da je hrabro i postojano žive u svakodnevici.
Liturgijsko slavlje pjesmom je animirao zbor mladih Misije Mittelbaden pod vodstvom Jacqueline Zadravec, koja je zbor pratila na klaviru, uz instrumentalnu pratnju Hane Rabadan na violončelu. Posebnu ljepotu slavlju dala je i violinska pratnja djevojčice Antonije Topalović.
Drugo slavlje svete krizme održano je istoga dana u 14.00 sati u crkvi sv. Mihaela u Karlsruheu. Sakrament potvrde primilo je 22 mladih koje je za krizmu pripravljao don Janko Belina. Misno slavlje predvodio je biskup Mladen Vukšić u zajedništvu sa svećenicima don Jankom Belinom, don Tihomirom Šutalom, don Sebastijanom Markovićem, don Stjepanom Matijevićem i vlč. Tadijom Crnjakom, svećenikom Đakovačke biskupije.
Za glazbeno animiranje liturgijskog slavlja pobrinuo se zbor mladih Misije Mittelbaden pod vodstvom Jacqueline Zadravec i Natalie Kovačević, koja je zbor pratila na klaviru.
Treće i posljednje ovogodišnje slavlje krizme održano je u nedjelju, 10. svibnja, u 10.00 sati u crkvi sv. Josipa u Gaggenauu. Sakramentu svete potvrde pristupilo je 33 krizmanika iz zajednica Gaggenau, Rastatt, Baden-Baden i Offenburg. Za primanje sakramenta pripravljali su ih past. djelatnica Sanja Gluhak (Gaggenau), don Stjepan Matijević (Rastatt i Baden-Baden) te don Janko Belina (Offenburg). Svetu misu i podjelu sakramenta krizme predvodio je biskup Mladen Vukšić u suslavlju s don Stjepanom Matijevićem i don Tihomirom Šutalom.
Liturgijsko slavlje glazbeno je animirao zbor mladih Misije Mittelbaden pod vodstvom Jacqueline Zadravec, koja je ujedno pratila zbor na klaviru.
Ova radosna i milosna slavlja, ispunjena molitvom, zajedništvom i snagom Duha Svetoga, bila su poseban trenutak za naše krizmanike, njihove obitelji i cijelu misijsku zajednicu. Zahvaljujemo svima koji su svojim trudom, molitvom i sudjelovanjem pridonijeli ljepoti i dostojanstvu ovih svečanih trenutaka.
Neka darovi Duha Svetoga budu našim mladima snaga i vodstvo u svakodnevnom životu te ih prate u svjedočenju vjere.
O dođi, Stvorče, Duše Svet,
pohodi duše vjernika,
poteci višnjom milosti,
u grudi štono stvori ih.
Ti nazivaš se Tješitelj,
blagodat Boga Svevišnjeg,
studenac živi, ljubav, plam
i pomazanje duhovno!
Darova sedam razdaješ,
Ti, prste desne Očeve,
od vječnog Oca obećan,
Ti puniš usta besjedom!
Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
u nemoćima tjelesnim
potkrepljuj nas bez prestanka!
Dušmana od nas otjeraj
i postojani mir nam daj,
ispred nas idi, vodi nas,
da svakog zla se klonimo!
Daj Oca da upoznamo,
i Krista, Sina njegova,
i u Te Duha njihova,
da vjerujemo sveudilj!
Sva slava Ocu vječnomu,
i uskrslome Sinu mu,
sa Tješiteljem presvetim
nek bude sada i uvijeke. Amen.
1. Jučer i danas, 9. i 10. svibnja, u našoj Misiji slavimo sakrament svete potvrde. Svetu potvrdu primit će 91 krizmanik, a djelitelj je kotorski biskup fra Mladen Vukšić. Podržimo molitvom naše krizmanike i njihove obitelji da se prepuste vodstvu Duha Svetoga.
2. Danas, 10. svibnja je Majčin dan. Zahvaljujemo Gospodinu za sve majke preko kojih On daruje nove živote Crkvi i svijetu. Drage majke, čestitamo vam i molimo za vas.
3. Hodočašće u Lurd: na hodočašće se kreće u srijedu 13. svibnja:
Autobus br. 1 kreće iz Karlsruhea u 19:00 sati, Europahalle, Hermann Veit Str. 76135 Karlsruhe.
Autobus br. 2 kreće iz Pforzheima u 18:00 sati, Messplatz, Habermehlstr., 75172 Pforzheim. Isti bus će doći u Bruchsal u 18:30 sati, Schnabel Henning Str. 4 (Messplatz), 76646 Bruchsal.
U 20:00 sati oba autobusa staju na Rasthof Baden Baden, Autobahnkirche Busparkplatz, gdje će biti ukrcaj hodočasnika iz zajednica Gaggenau, Rastatt, Baden Baden, Kehl i Offenburg.
4. U četvrtak, 14. svibnja, slavimo svetkovinu Uzašašća Gospodinova. Svete mise ćemo slaviti u četiri velike zajednice u redovito vrijeme: Karlsruhe 9:00, Gaggenau 11:30, Bruchsal 12:30 i Pforzheim u 16:00 sati.
5. Pforzheim: 4. lipnja slavimo svetkovinu Tijelova. Trebamo volontere koji će pomoći postaviti i razmontirati opremu 3. i 4. lipnja. Molimo, javite se predsjedniku Misijskog vijeća g. Damiru Premužiću.
6. Karlsruhe: u petak je preminuo Pavo Oršolić, r. 1947. Ispraćaj pok. Pave je na groblju u Ettlingenu u utorak 12. svibnja u 13 sati, a pogreb će biti 13. svibnja u Domovini u Tolisi.
Neka vas, po zagovoru Marije Pomoćnice kršćana i bl. Alojzija Stepinca, prati Božji blagoslov.
Ninaj, bubaj, milo zlato materino!
Sklopi oči, ne da mama tebe nikom.
Daću ja njima, što mi diraju sina,
Lopovi! Majka će njih istući prutom.
Tko je ona što prede i ljulja dijete?
Radi ko crv, posti i moli povazdan.
Zgrčena, bijedna. Crne me slutnje slete
I plačem, a proplakao bi i kamen sam.
Ninaj, bubaj, nije to pjevanje slatko,
Hrvatska majka tako uzdiše danas.
Nju vjernu katolkinju napada svatko,
Pa, šta joj mogu, ona moli „Oče naš“.
Možda ima ih i šestoro nejakih,
Jedno drugom do uha… mama, hljeba,
Operi, zakrpi, dođi, viče svaki
I stiže svugdje, zna, kruh ne pada s neba.
Godine slabe, nema se, gule do kože.
Odnesoše sve. Samo milost odozgo
Sastavlja kraj s krajem, pa hvala ti Bože,
Svi su zdravi, nema smisla, skrenuti mozgom.
Nije obišla svijeta, ni vidjela grad,
A nedjeljom s mise ide kući
Djeca, marva i… sve njoj pristaje na jad.
Bog, vjera! Al do groba tako će vući.
Ninaj, bubaj i glava kolijevci klone,
Iz povoja mališan ručice vadi
I po licu mamice prsti mu tonu.
A to milovanje mami sanak sladi.
Tko je ona što drijema? Ono dijete,
Anđeo, je li? Tiše, mamica spava.
Drhti zrak u sobi, misli mi lete
O kolike li sreće, Bože ti hvala!
Marko Bagarić-Bencun
Slika: Ivan Lovrenčić, Majka s djetetom (1960.), Galerija Šimun – Dubrave, Bosna i Hercegovina
Pjesmu je 1958. godine napisao svećenik Marko Bagarić Bencun (*1932.), dugogodišnji član hrvatske vjerničke zajednice u Karlsruheu. Objavljena je 1996. godine u Glasniku Matice hrvatske e. V. Kroatischer Kulturverein, br. 3 (30. studenoga 1996.), str. 19.
Majka živi u nama
Kao brza rijeka životom je protekla,
ostavljajući neizbrisiv trag sjećanja.
Milina njenog pogleda ni sa čim neusporediva,
ljubavlju nas u časne ljude oblikovala.
Često se poželim tog bezbrižnog vremena,
kad nas je kao kapljicu vode na dlanu čuvala.
Svaka mi riječ poput žubora odzvanja.
Kada je govorila kao da je odlazak slutila,
čuvanjem obraza i časti nas zadužila.
Držite se, djeco, poput čopora,
nikad ne idite jedan na drugoga.
Sigurno nas i danas sa visine gleda
zagrljene i smije se.
Od majke, koja nas šestoro rodila,
nije samo šaka pepela ostala.
Znala je ona kad nas je rađala
da je vječni dom na čvrstoj stijeni gradila.
Gordana Kopačević (svibanj 2026.)
Gordana Kopačević je dugogodišnja članica hrvatske vjerničke zajednice u Bruchsalu.
S tugom i vjerom u uskrsnuće opraštamo se od našeg voljenog Pave Oršolića, rođenog 13. 8. 1947. godine u Tolisi, Bosna i Hercegovina, koji je preminuo 8. 5. 2026. godine u Karlsruheu.
Bio je najstarije dijete od sedmero djece, čovjek koji je cijeli život nosio odgovornost, ljubav i brigu za svoju obitelj. Sa svojom suprugom Ružom stvorio je dom ispunjen poštovanjem, vjerom i ljubavlju. Bio je ponosni otac Marijana, Peje i Eve, dragi svekar Kati i Mari, te dragi punac Marijanu. Posebnu radost nalazio je u svojim unucima – Pauli, Lei, Lauri, Rosi, Lari, Ani, Antonu i Eleni – koji su bili njegov najveći ponos i sreća.
Ranih 1970-ih godina došao je u Njemačku, gdje je proveo veliki dio svog života radeći i stvarajući za svoju obitelj. Iako daleko od rodnog kraja, svoju Posavinu nikada nije zaboravio. Posebno je volio svoje Šibovače i nikada nije propuštao odlazak za Sve svete, kada bi njegovo srce ponovno bilo tamo gdje je oduvijek pripadalo.
Bio je čovjek velike vjere, velikodušan i uvijek spreman pomoći drugome. Ljude je volio iskreno i nesebično, a njegovo srce i vrata doma bili su otvoreni za svakoga. Volio je svoj šljivik i bašču, čašu crnog vina, roštilj i pečenku za Prvi maj, šargije i violine, kao i hrvatsko more. Posebnu ljubav nosio je prema svojoj braći i sestrama, bratićima i sestričnama, svom rodnom kraju i vjeri u Boga.
Svoju bolest nosio je hrabro i dostojanstveno, boreći se do posljednjeg dana. I u svojim posljednjim trenucima govorio je o vjeri te se prisjećao svojih nedavnih hodočašća – procesije s Gospinim kipom kroz sela župe Tolise, kao i Međugorja, gdje se s vjerom popeo do križa.
Sada ga ispraćamo u njegovu voljenu Posavinu, kojoj se uvijek vraćao srcem.
Posljednji ispraćaj bit će 12. 5. u 13:00 sati na groblju u Ettlingenu (Durlacher Str., 76275 Ettlingen), a pokop 13. 5. u 15:00 sati na groblju Karaula u Donjoj Mahali.
Pokoj vječni daruj mu, Gospodine, i svjetlost vječna svijetlila mu. Počivao u miru Božjem. Amen.
U nastavku pogledajte video u kojem mladi iz HKM Mittelbaden, sudionici Susreta hrvatske katoličke mladeži održanog u Požegi 2. i 3. svibnja 2026., iznose svoje dojmove i iskustva.
Autorica videa je Anđela Stojić.
Na 13. Susretu hrvatske katoličke mladeži koji se održao 2. i 3. svibnja 2026. u Požegi sudjelovalo je 74 mladih iz različitih zajednica naše misije Mittelbaden. S mladima su u pratnji bili don Tihomir Šutalo, don Janko Belina, predsjednik misijskog pastoralnog vijeća iz Karlsruhea Bruno Vujević te tajnica Misije Monika Mišić, kojima od srca zahvaljujemo na brizi, organizaciji i duhovnom vodstvu.
Mladi su krenuli na put u večernjim satima 30. travnja, a samo putovanje proteklo je u lijepom ozračju, ispunjeno molitvom, druženjem i pjesmom. Stigli smo u ranim jutarnjim satima u Zagreb, 1. svibnja, na blagdan sv. Josipa Radnika. U salezijanskoj župi Marije Pomoćnice na Knežiji srdačno su nas dočekali doručkom i dobrodošlicom u svome oratoriju mladi, skupa sa župnikom don Danijelom Vidovićem i voditeljem oratorija don Franom Bešlićem.
Tijekom dana posjetili smo zagrebačku katedralu te se pomolili na grobu zaštitnika naše Misije bl. Alojzija Stepinca, a potom smo posjetili svetište Majke Božje od Kamenitih vrata, gdje smo pjesmom i molitvom povjerili Bogu naše nakane. Uslijedilo je slobodno vrijeme ispunjeno radošću, odmorom i zajedništvom. Nakon večernje svete mise na Knežiji uslijedilo je druženje s oratorijancima uz večeru, igre i pjesmu. Dio mladih prespavao je u oratoriju, dok su drugi bili smješteni u obiteljima koje su nas srdačno primile i otvorile vrata svojih domova, na čemu smo im iskreno zahvalni.
Sljedećeg dana krenuli smo prema Požegi, gdje se su nas dočekali nasmijani volonteri koji su nam podijelili majice i ruksake s potrepštinama za taj dan.
Posebno nas je dojmilo geslo ovogodišnjeg susreta „Ja sam trs, vi loze“ (Iv, 15,5), koje nas podsjeća da smo svi pozvani ostati povezani s Kristom, izvorom života, kako bismo mogli donositi plodove vjere, ljubavi i zajedništva.
U svečanoj procesiji, uz molitvu i radost, donesen je lik Gospe Voćinske na glavni oltar, a u procesiji su sudjelovali i naši predstavnici Sara Čelina i David Knežević u narodnim nošnjama. U znaku služenja i zajedništva, posebnu čast imali su Roko Mihaljević i Anastazija Brandis koji su prinijeli darove za euharistijsko slavlje, a Josip Vasilj je imao čast čitati molitvu vjernika.
Na samom kraju misnog slavlja objavljeno je da će domaćin 14. susreta hrvatske katoličke mladeži bit Krčka biskupija. Mladi iz Krčke biskupije, predvođeni svojim biskupom, preuzeli su od prethodnih domaćina križ Susreta hrvatske katoličke mladeži, koji već godinama na taj način prelazi iz generacije u generaciju, iz biskupije u biskupiju.
Nakon programa u Požegi, uputili smo se prema Cerniku i okolici gdje su nas obitelji srdačno primile. Večer smo proveli u lijepom zajedništvu, ispunjeni zahvalnošću, upoznavanjem, pjesmom i radošću.
Sljedećega dana slavili smo svetu misu u crkvi Sv. Petra u Cerniku, koju su animirali naši mladi čitanjem i pjevanjem. Posebno su nas obogatila svjedočanstva franjevačkih postulanata koji su s nama podijelili svoj put vjere. Svetu misu predvodio je don Tihomir Šutalo. Nakon mise uslijedio je u Hrvatskom društvenom domu zajednički ručak koji su s ljubavlju pripremili župljani.
Putovanje natrag u Njemačku proteklo je u veselom ozračju, uz molitvu, pjesmu, svjedočanstva i razgovore. Zajedništvo koje smo doživjeli još nas je više povezalo, a pri rastanku nije nedostajalo emocija. U ranim jutarnjim satima, u ponedjeljak 4. svibnja sretno smo stigli svojim kućama, obogaćeni ovim posebnim iskustvom vjere i zajedništva.
Za kraj od srca hvala svima na lijepim trenutcima i zajedničkom vremenu, a posebno dragom Bogu koji nas je pratio i blagoslivljao na cijelom putu.
Neka nas sve i dalje vodi Krist – trs života, da kao njegove loze donosimo plodove u svakodnevnom životu.
Tekst: Nika Čelina
Gospodine Isuse,
dobri Pastiru i suputniče na putu,
danas u tvoje ruke stavljamo sve svećenike,
posebno one koji prolaze kroz trenutke krize,
kada usamljenost pritišće,
kada sumnja zamagljuje srca
i kada se čini da je iscrpljenost jača od nade.
Ti koji poznaješ njihove borbe i rane,
obnovi u njima sigurnost svoje bezuvjetne ljubavi.
Neka osjete da nisu samo dužnosnici ili usamljeni junaci,
već ljubljena djeca, ponizni i dragocjeni učenici
i pastiri podržani molitvom svoga naroda.
Dobri Oče,
nauči nas kao zajednicu brinuti se za naše svećenike:
slušati bez osuđivanja,
zahvaljivati bez zahtijevanja savršenstva,
dijeliti s njima krsno poslanje
naviještanja Kraljevstva riječju i djelom
te im biti blizu iskrenom molitvom.
Daj nam da znamo podupirati one koji često podupiru nas!
Duše Sveti,
ponovno probudi u našim svećenicima radost Evanđelja.
Daruj im zdrava prijateljstva, mreže bratske podrške,
smisao za humor kada stvari ne idu po očekivanjima
i milost da uvijek iznova otkriju ljepotu svog poziva.
Neka nikada ne izgube povjerenje u Tebe,
ni radost poniznog i velikodušnog služenja Tvojoj Crkvi.
Amen.
Molitva pape Lava XIV. za svećenike (travanj 2026.)
[Snimka: don Sebastijan Marković)
1. Jučer i danas, 2. i 3. svibnja, u Požegi se održava Susret hrvatske katoličke mladeži. Na susretu sudjeluje i 75 mladih iz naše Misije.
2. Sveta potvrda: 9. svibnja slavimo svetu potvrdu u Bruchsalu u 10 sati, a u Karlsruheu u 14 sati. 10 svibnja slavimo svetu potvrdu u Gaggenau u 11.30 sati. Svetu potvrdu našim krizmanicima podijelit će biskup Kotora mons. Mladen Vukšić.
3. Ispovijed krizmanika, kumova i roditelja: Karlsruhe 6. svibnja (srijeda) u 18 sati, Gaggenau 7. svibnja (četvrtak) u 18 sati, Bruchsal 8. svibnja (petak) u 18 sati.
4. Baden Baden: 9. svibnja neće biti svete mise radi krizme u našoj Misiji.
5. Svibanjske pobožnosti: u mjesecu smo svibnju pa vas potičemo na redovitu molitvu krunice i litanija u vašim obiteljima.
6. U nedjelju 10. svibnja je Majčin dan.
7. 6. svibnja je blagdan sv. Dominika Savija, zaštitnika ministranata.
8. Hodočašće u Lurd: na hodočašće se kreće u srijedu 13. svibnja:
Autobus br. 1 kreće iz Karlsruhea u 19.00 sati, Europahalle, Hermann Veit Str. 76135 Karlsruhe.
Autobus br. 2 kreće iz Pforzheima u 18.00 sati, Messplatz, Habermehlstr., 75172 Pforzheim. Isti bus će doći u Bruchsal u 18:30 sati, Schnabel Henning Str. 4 (Messplatz), 76646 Bruchsal.
U 20.00 sati oba autobusa staju na Rasthof Baden Baden, Autobahnkirche Busparkplatz, gdje će biti ukrcaj hodočasnika iz zajednica Gaggenau, Rastatt, Baden Baden, Kehl i Offenburg.
Neka vas, po zagovoru Marije Pomoćnice kršćana i bl. Alojzija Stepinca, prati Božji blagoslov.
Ovogodišnje hodočašće hrvatskih vjernika iz zapadne Europe u marijansko svetište Lurd održat će se od 14. do 16. svibnja 2026. godine.
U nastavku donosimo pregled programa trodnevnog hodočašća.
U nedjelju, 26. travnja 2026., nakon svete mise u 12.30 sati u crkvi sv. Pavla u Bruchsalu, u dvorani pokraj crkve (Pfarrzentrum) upriličeno je predstavljanje knjige pripovijetki pod naslovom Zašto je Marina plakala? (Matica hrvatska – Ogranak Matice hrvatska u Vinkovcima, Cerna, veljača 2026.) autorice Gordane Kopačević, članice vjerničke zajednice u Bruchsalu.
Okupljenu publiku najprije je pozdravio voditelj Hrvatske katoličke misije Mittelbaden don Tihomir Šutalo, pohvalivši autoricu za brižno njegovanje darovanog talenta za pisanje te za hrabrost kojom svoje emocije i pitanja dijeli s budućim čitateljima. Ujedno joj je zahvalio što obogaćuje duhovni i kulturni život naše misijske zajednice te ju je potaknuo da ustraje u svom stvaralačkom radu.
Potom je pastoralni suradnik Darko Rubčić predstavio novu knjigu autorice Kopačević, podsjetivši na početku kako je prije gotovo godinu dana, 25. svibnja 2025., također u Bruchsalu predstavljen njezin literarni prvijenac – zbirka poezije Pet minuta do povratka.
U svojoj novoj knjizi autorica se predstavlja zbirkom od četrnaest pripovijetki podijeljenih u dva dijela. Prvi dio, naslovljen „Dragotinska svitanja“, donosi priče o formativnim godinama provedenima u zavičaju, u malom slavonskom mjestu. Drugi dio, pod nazivom „Tamo negdje u tuđini“, tematizira iskustvo života izvan domovine.
Kroz osobni i ispovjedni ton autorica oblikuje mozaik sjećanja u kojem se isprepliću djetinjstvo u slavonskom selu Dragotinu, ratne i poratne traume, obiteljski gubici te iskustvo života u iseljeništvu. Pripovijetke su povezane poput fragmenata jednoga života koji se neprestano lomi između prošlosti i sadašnjosti, između doma i tuđine, između pripadnosti i otuđenja. U cjelini, knjiga donosi snažnu priču o odrastanju, identitetu i potrazi za smislom u iskustvima koja su često bolna, ali duboko ljudska.
Na kraju se prisutnima emotivnim riječima obratila i sama autorica, istaknuvši ponajprije zahvalnost svojoj obitelji, koja stoji iza nje i njezina spisateljskog rada. Zahvalila je i svima koji su sudjelovali u nastanku knjige, od početne zamisli do njezina predstavljanja javnosti.
U ime misijske zajednice Bruchsal, predsjednica misijskog vijeća Marija Vasilj uputila je Gordani Kopačević riječi pohvale te joj zaželjela plodonosan nastavak književnog rada.
Nakon predstavljanja zainteresirani su mogli nabaviti potpisani primjerak knjige, a autorica, njezina obitelj i prijatelji priredili su domjenak za sve prisutne. Druženje se potom nastavilo u opuštenoj i srdačnoj atmosferi.
U nastavku pogledajte snimku i fotogaleriju s predstavljanja knjige.
[Videozapis: Anđela Kopačević; fotografije: Anđela Kopačević, Juro Kopačević]
U subotu, 25. travnja 2026. u misijskom centru u Karlsruheu održan je pripremni susret mladih naše Misije koji putuju na Susret hrvatske katoličke mladeži u Požegu.
Tema susreta bila je „Ja sam trs, vi loze“, što je ujedno i geslo susreta u Požegi. Susret su vodili don Janko Belina i don Tihomir Šutalo koji će putovati s mladima. Don Janko je govorio mladima o naravi ovih susreta, a osobito o temi i značenju ovogodišnjeg susreta. Don Tihomir je predstavio mladima program putovanja i dao osnovne informacije o putu, smještaju i sudjelovanju na liturgijskim slavljima. Susret hrvatske katoličke mladeži održat će se u Požegi 2. i 3. svibnja. Iz naše misije na susret putuje 75 mladih i domaćin će nam biti župa u Cerniku.
Nakon duhovnog i informativnog dijela programa, uslijedilo je druženje gdje su se mladi kroz razgovor, pjesmu bolje upoznali te u radosnoj atmosferi osjetili blizinu Boga i snagu zajedništva.
Anđela Stojić
1. U četvrtak 30. travnja mladi kreću na Susret hrvatske katoličke mladeži koji će se održati 2. i 3. svibnja u Požegi. Polazak je s autobusnog kolodvora u Karlsruheu u 18 sati. Molimo, da svi mladi sretno stignu na ovaj susret i da on donese duhovne plodove za cijeli naš narod i Crkvu.
2. Rastatt: 3. svibnja neće biti svete mise radi odlaska svećenika na susret mladih u Požegu.
3. Baden Baden: 9. svibnja neće biti svete mise radi krizme u našoj Misiji.
4. Karlsruhe: 1. svibnja započinjemo svibanjske pobožnosti. Svaku večer u 18 sati bit će molitva krunice i litanija.
Neka vas, po zagovoru Marije Pomoćnice kršćana i bl. Alojzija Stepinca, prati Božji blagoslov.
Svečana sjednica Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu održana je u ponedjeljak 13. travnja 2026. u Dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu, pod predsjedanjem predsjednika Vijeća vrhbosanskog nadbiskupa Tome Vukšića.
Sjednicu je otvorio nadbiskup Vukšić pozdravnim govorom u kojem je istaknuo da se sjednica održava povodom četiri velike obljetnice: 60 godina Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, 80 godina hrvatskog dušobrižništva u Njemačkoj i Austriji te 100 godina Hrvatske franjevačke kustodije Svete Obitelji u Sjedinjenim Državama i Kanadi.
Nadbiskup Vukšić naglasio je da je dušobrižništvo za iseljene hrvatske katolike počelo mnogo prije spomenutih godina te se odvijalo na razne načine. „Započelo je progonima i izbjeglištvom u davnim stoljećima, kad su se s našim sunarodnjacima i njihovi svećenici našli u izbjegličkim povorkama i dospjeli u dijelove Austrije, Mađarske i Rumunjske te tamo organizirali dušobrižništvo koje traje sve do danas na hrvatskom jeziku i od početka je integrirano u mjesne biskupije, koje čuvaju stoljetnu višejezičnu tradiciju svojih biskupijskih zajednica“, rekao je.
„Svaka obljetnica poziva na propitivanje dosadašnje učinkovitosti i plodova. Ohrabruje potrebu da se nastavi u dobru, ali i da se popravlja ono što treba biti bolje. U tom smislu, čini se da bi od velike koristi bilo, ako bi službena državna predstavništva bolje radila svoj posao, posebice na prosvjetnoj i kulturnoj razini, kako bi crkvene zajednice i njihovi dušobrižnici više bile pastoralne zajednice i u stanju, više negoli dosada, same sebi osigurati veći dio svećeničkih i redovničkih zvanja“, poručio je nadbiskup Vukšić.
Pozdravni govor uputio je i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša koji je istaknuo da su „današnji jubileji svjedočanstvo žive vjere, postojanosti i ljubavi hrvatskoga čovjeka koji je u iseljeništvu, oslonjen na svoje pastire, znao očuvati zajedništvo s Crkvom i zavičajem“.
„Iseljenički valovi hrvatskoga naroda nakon Drugoga svjetskog rata, kao i ekonomske migracije 60-ih i 70-ih godina prošloga stoljeća, tražile su organiziranu pastoralnu skrb za Hrvate izvan domovine, točnije tijelo koje bi koordiniralo, promicalo i skrbilo za njihovu duhovnu dobrobit. No, prije svake strukture postojala je blizina pastira“, naglasio je nadbiskup Kutleša.
„Mnoge suvremene veze između Republike Hrvatske i dijaspore rodile su se upravo iz susreta u crkvenom okružju. (…) Prema svetopisamskom iskustvu, iseljeništvo nije samo rana, nego i poslanje. Naši iseljenici nosili su vjeru, radinost i kulturu među narode svijeta svjedočeći da se i daleko od domovine može svjedočiti Kristova ljubav. Hrvatska inozemna pastva samo je tehnički naziv za cijelu mrežu odnosa, skrbi, inicijativa, potpore, domišljatosti, suosjećanja, svega po čemu se u tuđini mogla očuvati i svjedočiti vjera u kojoj je naš čovjek stasao“, dodao je nadbiskup Kutleša.
„U vremenu novih migracija i prijetnji gubitka identiteta, Crkva u domovini i dalje je majka koja prima, hrabri i podsjeća da smo dio jedne Kristove Crkve i jednoga naroda. Hrvatska inozemna pastva i dalje je pozvana biti most: most vjere i ljubavi, most između starijih i mlađih generacija, između domovine i svijeta. Ponekad će taj most trebati obnovu, ali njegov je temelj čvrst – to je Krist, Dobri Pastir, koji nikoga ne zaboravlja“, zaključio je nadbiskup Kutleša.
Pozdravnu riječ uputili su i crkveni predstavnici iz Njemačke i Austrije: nacionalni ravnatelj za dušobrižništvo zajednica drugih materinskih jezika i obreda Njemačke biskupske konferencije dr. Lukas Schreiber, nacionalni ravnatelj iz Austrije dr. Alexander Kraljic, predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan RH Zdravka Bušić, ministar demografije i useljeništva Republike Hrvatske Ivan Šipić, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Dario Magdić te predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske matice iseljenika Milan Kovač.
Uslijedila su izlaganja nacionalnog ravnatelja Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. dr. sc. Tomislava Markića, delegata hrvatske inozemne pastve za Njemačku fra Petra Klapeža, delegata hrvatske inozemne pastve za Austriju fra Vjekoslava Lazića te kustosa Kustodije Svete Obitelji i delegata hrvatske inozemne pastve za SAD i Kanadu fra Nikole Pašalića.
Vlč. Markić je u izlaganju o 60. obljetnici Ravnateljstva rekao da za datum ustanovljenja Ravnateljstva uzimaju datum imenovanja njegova prvog ravnatelja vlč. Vladimira Vincea. „To se zbilo 25. lipnja 1966. u Rimu. Naime, Sveta konzistorijalna kongregacija je u sklopu ponovne uspostave diplomatskih odnosa Svete Stolice s ondašnjom Jugoslavijom i potpisivanja Protokola imenovala ovoga hrvatskog emigrantskog svećenika, člana Opus Dei, ravnateljem Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu. Dogodilo se to i u vremenu kada se pojačano počela pojavljivati, osobito u Njemačkoj, nova hrvatska radnička emigracija koja je vremenom svojom brojnošću znatno nadjačala dotad prevladavajuću političku emigraciju. Vlč. Vince uspio se u hrvatskom iseljeništvu nametnuti kao autoritet unatoč osporavanjima politički tvrdih emigrantskih krugova te je u kratkom periodu svoga djelovanja obišao i učvrstio hrvatsku došobrižničku mrežu u Europi, osobito u Njemačkoj i Švedskoj te je s istom namjerom koncem 1967. i početkom 1968. boravio u Sjevernoj i Južnoj Americi u posjetu hrvatskim zajednicama“, istaknuo je.
Nakon avionske nesreće u kojoj je 1969. godine preminuo vlč. Vince, biskupi na tu službu predlažu, a Kongregacija za biskupe imenuje, župnika Župe sv. Blaža iz Zagreba Vladimira Stankovića. Među ostalim, vlč. Markić istaknuo je i povijesni kontekst u kojem je djelovao mons. Stanković. „Početak njegove službe još je ulazio u period toplijih odnosa između Svete Stolice i tadašnje Jugoslavije nakon potpisivanja Protokola i obnove diplomatskih odnosa. Međutim, položaj Crkve u tadašnjoj državnoj tvorevini ponovno je pogoršan gašenjem Hrvatskog proljeća 1972.“, napomenuo je.
„U tom je kontekstu valjalo pomirbeno djelovati i u mnogim hrvatskim katoličkim zajednicama, misijama i župama u iseljeništvu, u kojima je bio jak utjecaj hrvatske političke emigracije, a koje su teško prihvaćale svećenike ‘pasošare’, kako su zvali one koji su imali regularne jugoslavenske putovnice. U njima su vidjeli potencijalne suradnike komunističkoga režima te su ih vrlo teško prihvaćali. Stanković je u inozemnu pastvu mogao pak slati samo takve svećenike te je, u granicama mogućega, mnogo truda uložio u kadroviranje tražeći svećenike koji se odlikuju moralnim životom, nezainteresiranošću za dnevnu politiku i revnošću za duše“, dodao je vlč. Markić.
„Prva dva desetljeća Stankovićeve službe bile su obilježene i mnogim Udbinim napadima i atentatima na hrvatske političke emigrante, kao i stalnom prismotrom i pritiskom naših pastoralnih djelatnika i istaknutijih vjernika, što je imalo snažan odjek u našim misijama. Posljednje je pak desetljeće Stankovićeva upravljanja inozemnom pastvom obilježeno nastojanjima i podupiranju hrvatske samostalnosti i državnosti, a vrijeme Domovinskoga rata obilježeno je nebrojenim humanitarnim incijativama iz iseljeništva u koje je Ravnateljstvo bilo uključeno kako bi se učinkovito pomoglo žrtvama rata, osobito izbjeglicama i prognanicima“, ustvrdio je.
Vlč. Markić rekao je da u svijetu danas djeluje 180 hrvatskih katoličkih župa, misija, zajednica i centara. U Europi su tri u Sloveniji, osam u Austriji, 95 u Njemačkoj, 12 u Švicarskoj, tri u Francuskoj, četiri u Švedskoj te po jedna u Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Luksemburgu, Danskoj i Norveškoj. Izvan Europe ih je: u Kanadi 16, u Sjedinjenim Američkim Državama 15, u Australiji 13 te po jedna u Peruu, Argentini, Južnoafričkoj Republici i Novome Zelandu.
Fra Petar Klapež održao je izlaganje o 80 godina hrvatskog dušobrižništva u Njemačkoj. „Ove godine navršava se 80 godina otkako je Njemačka biskupska konferencija 1946. imenovala don Andriju Kordića, svećenika Vrhbosanske nadbiskupije, dušobrižnikom hrvatskih katolika koji su se tada nalazili na području njemačkih biskupija. Već se imenovanje, smatra početkom suvremene dušobrižničke skrbi za sve hrvatske katolike na području Savezne Republike Njemačke“, rekao je.
Fra Petar naglasio je da je Njemačka biskupska konferencija objavila smjernice za dušobrižništvo na drugim jezicima i obredima. „Tim smjernicama njemački biskupi žele prije svega sve migrante katolike u Njemačkoj privući u središte crkvenoga života svojih biskupija.“
„Nadbiskupi i biskupi svjesni su da Hrvati katolici kao misija i zajednica u Njemačkoj daju snažniji pečat mjesnoj Crkvi u njihovim biskupijama i nadbiskupijama. Hrvatske zajednice u Njemačkoj vrlo su žive“, spomenuo je fra Petar. „Hrvati imaju vrlo važnu ulogu jer smo velika skupina. Treća smo po veličini katolička migrantska skupina u Njemačkoj i vrlo vitalna skupina s velikim udjelom u bogoslužju i tradicionalnom pobožnošću te bi bilo šteta kad bi bili na rubu Crkve u Njemačkoj. Njemačka biskupska konferencija želi Hrvate privući u središte Crkve u svojim biskupijama“, dodao je.
Fra Vjekoslav Lazić je u govoru o 80 godina hrvatskog dušobrižništva u Austriji naglasio da novi val izbjeglica iz Bosne i Hercegovine odlikuje velika odanost Katoličkoj Crkvi i tradicionalnim vrijednostima. „Pastoralna skrb morala je voditi računa i o činjenici da su Hrvati u Bosni i Hercegovini često u vlastitoj domovini živjeli kao dijaspora, izmiješani s muslimanskim i pravoslavnim stanovništvom. Usto su u Austriji zatekli sekularizirano društvo. Sve je to trebalo pomiriti strpljivim i ustrajnim pastoralnim radom kojem težište postaje vjeronauk za djecu, rad sa mladima, tečajevi za brak i različita hodočašća“, rekao je.
Fra Vjekoslav posebno je izdvojio hodočašće u Bleiburg. „To je hodočašće svih misija u Austriji koje se nastavlja na staru obvezu Hrvata u dijaspori – čuvati uspomenu na nacionalnu tragediju koja se nad hrvatski narod nadvila 1945., a Hrvati u domovini je tijekom jugoslavenskog režima nisu smjeli komemorirati“, poručio je.
„U kontekstu nestalnosti globalnoga svijeta ni hrvatsko dušobrižništvo nije lišeno pitanja što nosi budućnost. Državni i nacionalni okvir postignut Domovinskim ratom za Republiku Hrvatsku devedesetih godina, nažalost, nije doveo do znatnog povratka iseljeništva u domovinu. Štoviše, slaba ekonomska situacija mnoge je natjerala da ponovno traže život pod tuđim suncem. Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine, iseljavanje je dramatično ubrzano. S druge strane, procesi integracije i asimilacije u zemljama koje su primile Hrvate polako, ali sigurno, ubiru svoje plodove i misije im se teško mogu oduprijeti. Pa ipak, hrvatsko dušobrižništvo uvijek je znalo naći načina odigrati svoju veliku ulogu u spasenju duša, očuvanju hrvatskog jezika i običaja te njegovanju povezanosti s domovinom. Vjerujemo da će znati to činiti i u budućnosti“, zaključio je fra Vjekoslav.
Posljednje izlaganje pod nazivom „Hrvatska franjevačka kustodija Svete Obitelji za Sjedinjene Američke Države i Kanadu (1926. – 2026.)“ održao je fra Nikola Pašalić. „Hrvatski franjevci iz svih sadašnjih provincija našega hrvatskog naroda bili su nositelji dušobrižništva, čuvari identiteta, pokretači kulturnih ustanova, izdavači, učitelji i društveni organizatori hrvatske dijaspore na ovom velikom i dalekom kontinentu“, istaknuo je uvodno.
„Komesarijat je nakon 40 godina narastao u Hrvatsku franjevačku kustodiju koja danas djeluje u više saveznih država SAD-a i kanadskih pokrajina, u jedanaest župa, misija, centara i u jednom samostanu“, ustvrdio je. Predavač je naglasio da nakon Drugoga svjetskog rata franjevačka prisutnost doživljava snažan razvoj. „Broj župa raste, posebno u Kanadi, broj braće se stabilizira, a aktivnost se širi i na područja izdavaštva, društvenih organizacij, kulturnog života, školskog vjeronauka i identitetskog rada“, rekao je.
„Franjevački red donio je odluku da se svi „komesarijati“ dignu na razinu „kustodija“, bilo neovisnih ili ovisnih. Zbog toga Komesarijat biva uzdignut u Hrvatsku franjevačku kustodiju Svete Obitelji za SAD i Kanadu 1969. Prvi kustod bio je fra Vjekoslav Bambir, sa sjedištem u Chicagu, u samostanu sv. Ante Padovanskog“, istaknuo je fra Nikola. „Kustodija je i danas živa poveznica između hrvatskog naroda u iseljeništvu i Crkve u domovini te jamac da će hrvatska duhovna i kulturna baština u Sjevernoj Americi ostati prisutna za godine mnoge“, rekao je fra Nikola.
Naglasio je i suvremene izazove s kojima se Kustodija suočava. „Današnje vrijeme obilježeno je sve manjim brojem svećenika, asimilacijom mladih naraštaja, digitalnom transformacijom, pluralizmom i sekularizacijom i novim migracijskim tokovima. Sve ovo stavlja na braću koja sada rade nove izazove, nove putove evangelizacije te pronalaska najboljeg načina da se dođe do svih onih koji žele čuti Radosnu vijest Evanđelja“, zaključio je fra Nikola.
Sjednicom je moderirala tajnica Dušobrižništva za Hrvate u Frankfurtu Ella Bojčetić. Glazbeni dio programa izveli su Pučki pivači KBF-a.
Emisija Hrvatske radiotelevizije „Globalna Hrvatska“, koja prati događaje važne za Hrvate izvan Republike Hrvatske, emitirala je 16. travnja 2026. prilog povodom nedavnog obilježavanja više jubileja hrvatske inozemne pastve.
[https://glashrvatske.hrt.hr/hr/multimedia/globalna-hrvatska-tv/globalna-hrvatska-16042026–12674566]
Također je 20. travnja 2026. na Prvom programu Hrvatskog radija emitirana emisija pod naslovom „Hrvatska inozemna pastva: prošlost, sadašnjost i budućnost“.
Tekst: Informativna katolička agencija (IKA) / Živa zajednica
[https://www.zivazajednica.de/proslavljeni-veliki-jubileji-dusobriznistva-za-hrvate-u-inozemstvu/]
Snimke: Ivan Gavranović
U ponedjeljak 20. travnja, u Rabu na gradskom groblju, održana je sv. Misa zadušnica i sprovodni obredi za vlč. Ivana Plješu, umirovljenog svećenika Krčke biskupije, koji je umro u petak 10. travnja u Karlsruhe (Njemačka), u 89. godini života i 65. godini svećeništva.
Misu zadušnicu u crkvi sv. Frane na groblju predvodio je krčki biskup mons. Ivica Petanjak u koncelebraciji više svećenika.
Biskup Ivica uvodeći u misno slavlje rodbini pokojnika prenio je izraze sućuti kardinala Josipa Bozanića. Okupljenima se obratio i homilijom. Uveo je u propovijed riječima sv. Pavla iz poslanice Solunjanima: „Nećemo da budete u neznanju, braćo, o onima koji su usnuli, da ne tugujete kao drugi koji nemaju nade. Doista, ako vjerujemo da je Isus umro i uskrsnuo, onda će Bog i one koji usnuše u Isusu, privesti zajedno s njime“ (1 Sol 4,13-14) te nastavio: „Malo je sigurnosti u našem ljudskom životu. A i one rijetke za koje mislimo da ih imamo svakodnevno ih može promijeniti ili uništi nešto što nam se može dogoditi iznenada i neočekivano. Međutim, postoji jedna sigurnost koju nikada nitko ne može poreći: smrt. Ona je u našem životu kao stanje koje živi u nama. Ona je naša egzistencijalna stvarnost i ni na koji način ju ne možemo ukloniti iz sebe. Vjera, naša kršćanska vjera, prihvaća ju ne kao rezignaciju, kao beznađe, nego kao polazišnu snagu prema konačnom ostvarenju našeg spasenja.“
U nastavku je pojasnio: „Rezignacija dolazi od latinske riječi re-signare – spustiti koplje i barjak na bojištu, tj. predati se, priznati poraz. U smrti se mi predajemo, priznajemo da su nas naše tjelesne snage napustile, ali se ne predajemo u očaju nego u nadi. Smrt je posljedica grijeha i mi moramo umrijeti grijehu kako bismo mogli živjeti u Bogu. U smrti je poražen samo grijeh i ono što nas je odvajalo od potpunog zajedništva s Bogom. A ono što nas odvaja od Boga to nas odvaja i od čovjeka. Ako nismo u miru s Bogom nismo ni s čovjekom. U smrti se događa naše radikalno čišćenje od grijeha kako bismo napokon bili onakvi kakve nas je Bog zamislio i stvorio na svoju sliku i na sliku svoga Sina Isusa Krista. Umire grijeh, a kroz smrt, i ono što zovemo čistilište, nastupa stanje našeg pročišćenja do konačnog gledanja Boga licem u lice. Već je starozavjetni Mudrac, nadahnut Duhom Božjim, posvjedočio: „Bog nije stvorio smrt, niti se raduje propasti živih. Već je sve stvorio da sve opstane“ (Mudr 1,13-14). To vjerujemo i tomu se nadamo: Bog je sve stvorio da postoji i živi. Smrću završava jedan period našeg života. Završava ovo zemaljsko putovanje i započinje vječnost.“
Nadovezujući se, u nastavku je homilije biskup Ivica podsjetio na pokojnog vlč. Ivana riječima: „Naš pokojni brat svećenik Ivan dobar dio svog života proveo je kao putnik između Njemačke i Hrvatske. Iako je već bio star i bolestan, na Blagovijest je krenuo iz Rijeke natrag u Karlsruhe. Na vazmeni četvrtak je primio svete sakramente, a sutradan ga je Gospodin pozvao k sebi. Možda je osjećao da se mora vratiti ondje gdje je proveo najveći dio svog svećeničkog života i ondje završiti svoj zemaljski hod kako bi ga sada drugi dovezli natrag u njegov zavičaj gdje će počivati i čekati uskrsnuće mrtvih.“ te zaključio: „Neka mu na putu prema vječnosti pomogne ova sveta euharistija koju slavimo za pokoj njegove duše, a uskrsnuli Gospodin neka mu udijeli svoj mir i dioništvo svoje nebeske proslave.“
Mons. Franjo Velčić, generalni vikar, na kraju je misnog slavlja pročitao oproštajni govor don Stjepana Matijevića u ime salezijanske zajednice u Karlsruhe.
Don Stjepan je opisao životni put vlč. Plješe posebno se osvrnuvši na njegov misionarski rad kao voditelja Hrvatske katoličke misije Karlsruhe od 1970. do 2005. godine. Progovorio je o njegovom svećeničkom radu, susretanju i pomaganju hrvatskim iseljenicima, poučavanju vjerskog života te istaknuo: „Ostavio je neizbrisiv pečat u vjernicima svoje Misije kroz otvorenost i spremnost pomoći. Don Ivan je osmjehom i osjećajem za obični puk, kojega bi često nazivao sirotinjom, te s velikom pomoću s. Danijele i kolega svećenika u susjednim misijama, uspijevao nadvladavati sve teškoće i zapreke na koje je nailazio. On je sebe smatrao svećenikom koji je poslan naviještati Evanđelje, dijeliti sakramente, držati djeci vjeronauk u tada redovitoj nastavi koja je do priznanja Hrvatske bila neka kombinacija njemačkog i jugoslavenskog školskog programa. Nakon što je otišao u mirovinu, don Ivan je nastavio pomagati svećenicima slavljima svetih misa, ispovijedanjem, ali i kritikama koje je znao uputiti svojim nasljednicima. Don Ivan je proživio jedan bogat svećenički život, ispunjen brigom za duše, dijeljenjem svetih sakramenata, osobnim teološkim promišljanjem i učenjem. U svim se prigodama predstavljao kao katolički svećenik. Možda je nekada u svojoj naivnosti bio i prevaren, možda su mu nekada nešto i podmetali, i mislim da bismo mnogi trebali u ovom trenutku reći: Oprosti nam, don Ivane, što te nismo uvijek razumjeli, prihvatili, ponudili pomoć! Tek sad ćemo shvatiti kakav je velik među nama bio mali čovjek iz hrvatskog puka!“
Prije ovog posljednjeg ispraćaja na Rabu, u Hrvatskoj katoličkoj misiji u Karlsruhe, u petak 17. travnja 2026., u crkvi sv. Mihaela, slavljena je sveta misa zadušnica i svečani ispraćaj. Više o tome može se pročitati na poveznicama (Ispraćaj u Karlsruhe i Oproštajni govori).
Rapski župnik i dekan mons. Mladen Mrakovčić pročitao je izraz sućuti pristigle od vlč. dr. Tomislava Markića, nacionalnog ravnatelja dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu koji je podsjećajući na dugogodišnji misionarski rad vlč. Plješe istaknuo: „Njegova vedrina, dobro raspoloženje i lijepa narav ostat će svima nama koji smo ga poznavali u dobrom i lijepom sjećanju. Vjerujem kako je ostavio dubok trag u životima onih koje je susretao i kojima je služio u svom svećeničkom pozivu.“
Uslijedili su zatim sprovodni obredi koje je isto prevodio biskup Ivica Petanjak. Lijes s pokojnikom je iz crkve sv. Frane, u pratnji svećenika, sproveden do svećeničke grobnice na gradskom groblju u Rabu gdje je položen.
Tekst i snimke: Biskupija Krk
[https://www.biskupijakrk.hr/sprovod-vlc-ivana-pljese-u-rabu/]
U Hrvatskoj katoličkoj misiji Mittelbaden tijekom vikenda 18. i 19. travnja 2026. godine svečano su proslavljene Prve svete pričesti u četirima središtima Misije: Karlsruheu, Pforzheimu, Gaggenauu i Bruchsalu.
U ozračju radosti i zajedništva, ukupno 92 djece prvi je put primilo sakrament Euharistije, nakon cjelogodišnje priprave koju su s velikom zauzetošću i predanošću pratili njihovi vjeroučitelji.
Nekoliko dana prije samoga slavlja pristupili su prvi put i sakramentu Pomirenja, čime su se dostojno i sabrano pripravili za ovaj važan korak u svom vjerničkom životu.
Našim dragim prvopričesnicima upućujemo iskrene čestitke uz želju da ih Božji blagoslov i milost prate na njihovom životnom putu. Zahvaljujemo i njihovim roditeljima na ljubavi, brizi i trajnoj potpori, kao i cijeloj zajednici vjernika koja ih je pratila molitvom i prisutnošću. Zahvalnost izražavamo također svima koji su svojim radom i zalaganjem doprinijeli ljepoti i dostojanstvu ovih slavlja.
Neka nas i nadalje povezuje živa vjera i zajednička odgovornost da djecu pratimo i ohrabrujemo na njihovu putu rasta u vjeri, s pouzdanjem i radošću.
Ovogodišnje prvopričesnike posebno potičemo da ostanu uključeni u život Misije – bilo kroz ministrantsku službu, bilo sudjelovanjem u dječjim zborovima.
U nastavku donosimo pregled slavlja po pojedinim zajednicama, uz pripadajuće fotogalerije.
Prvo slavlje Prve pričesti održano je u subotu, 18. travnja, u crkvi sv. Mihaela s početkom u 11 sati. Euharistijsko slavlje predvodio je don Tihomir Šutalo, uz suslavlje don Stjepana Matijevića. Prvoj svetoj pričesti pristupilo je 37 djece, koje je tijekom godine pripremala vjeroučiteljica Sanja Gluhak.
Svečanosti je pridonio dječji zbor pod njezinim vodstvom, uz instrumentalnu pratnju mladoga Manuela Mišića na klavijaturi i Dominika Mišića na gitari.
Istoga dana, također u 11 sati, slavlje je održano i u crkvi sv. Ante u Pforzheimu. Svetu misu predvodio je don Sebastijan Marković, uz suslavlje don Janka Beline. Sakramentu je pristupilo 11 prvopričesnika, koje je pripremao vjeroučitelj Darko Rubčić.
Liturgijsko slavlje dodatno je obogatio dječji zbor, uz glazbenu pratnju vjeroučitelj Darka na klavijaturi i Zdravka Perice na basprimu.
U nedjelju, 19. travnja, u 11.30 sati, u crkvi sv. Josipa u Gaggenauu proslavljena je Prva sveta pričest za djecu iz zajednica Gaggenau, Rastatt i Baden-Baden. Misno slavlje predvodio je don Stjepan Matijević. Sakramentu je pristupilo 25 prvopričesnika, koje su pripremali vjeroučiteljica Sanja Gluhak i don Stjepan Matijević.
Liturgiju je uzveličao dječji zbor iz Gaggenaua pod vodstvom vjeroučiteljice Sanje.
Posljednje ovogodišnje slavlje Prve pričesti održano je istoga dana u 12.30 sati u crkvi sv. Pavla u Bruchsalu. Svetu misu predvodio je don Janko Belina, a s njim je suslavio vlč. Jure Kopić. Prvoj pričesti pristupilo je 19 djece iz zajednica Bruchsal, Kirrlach i Bretten, koju su pripremali don Janko Belina i don Sebastijan Marković.
Svečanost je dodatno obogaćena pjevanjem dječjeg zbora iz Pforzheima, uz instrumentalnu pratnju Darka Rubčića na klavijaturi i Zdravka Perice na basprimu.
1. Jučer i danas je u našoj Misiji slavlje Prve svete Pričesti. Dragi roditelji i draga djeco, Isus čezne svake nedjelje blagovati s vama za ovim euharistijskim stolom. Budite redoviti na nedjeljnim misnim slavljima.
2. Molitvena zajednica Božji dodir ima svoj redoviti susret u četvrtak 23. travnja u 18 sati u Gaggenau.
3. U subotu 25. travnja održat će se pripremni susret za mlade koji putuju na Susret hrvatske katoličke mladeži u Požegu. Susret će se održati u Misijskom centru od 10 do 12.30 sati.
4. Bruchsal: u nedjelju 26. travnja održat će se nakon svete mise promocija knjige pripovijetki Gordane Kopačević Zašto je Marina plakala.
5. Rastatt: 3. svibnja neće biti svete mise radi odlaska svećenika na susret Hrvatske katoličke mladeži u Požegu.
Neka vas, po zagovoru Marije Pomoćnice kršćana i bl. Alojzija Stepinca, prati Božji blagoslov.
