U organizaciji Hrvatske katoličke misije Mittelbaden, u nedjelju 22. lipnja 2025., u dvorani Herrmann-Jung-Haus iza crkve sv. Elizabete u Karlsruheu, održano je izuzetno zanimljivo predavanje pod naslovom „Kulturološki profil bosanskohercegovačkih Hrvata kroz povijest“. Predavač je bio istaknuti hrvatski i bosanskohercegovački povjesničar i akademik dr. Srećko M. Džaja (*1935.), jedan od najuglednijih poznavatelja kulturne i vjerske povijesti ovoga prostora.
Predavanje, iako prvenstveno namijenjeno mladima, okupilo je oko četrdesetak sudionika različitih generacija, među kojima su bili i trojica domaćih svećenika: don Tihomir Šutalo, don Stjepan Matijević i don Janko Belina.
Program je vodio i moderirao pastoralni suradnik Darko Rubčić. Na samom početku prisutnima se uime Misije obratio don Tihomir Šutalo, dok je završnu riječ zahvale uime Misijskog pastoralnog vijeća Karlsruhe izrekao gospodin Bruno Vujević.
U svome predavanju, dr. Džaja je na sažet i pregledan način predstavio kulturološku povijest bosanskohercegovačkih Hrvata, osvrnuvši se posebno na pitanja kontinuiteta i diskontinuiteta. Analizirao je što je iz pojedinih povijesnih razdoblja preneseno u današnju svijest naroda, a što je nestalo iz svakodnevice i danas postoji tek kao trag u arhivima, muzejima i knjižnicama.
Nakon izlaganja uslijedila je otvorena diskusija. Kroz pitanja i komentare sudionika, potaknuta su brojna promišljanja o kulturnom identitetu, povijesnoj svijesti i odgovornom odnosu prema vlastitom nasljeđu. Bila je to prilika za osobno i zajedničko obogaćivanje znanja, ali i za dublje razumijevanje vlastitih korijena u suvremenom kontekstu.
Večer je dodatno obogaćena glazbenim točkama. Mladi glazbenici Sandro Kožul i Dominik Mišić izveli su, na harmonikama i gitari, dvije tradicionalne bosanskohercegovačke pjesme: „Djevojka je zelen bor sadila“ i „Tebi, majko, misli lete“, čime su pjesmom dočarali duh i osjećaj zavičaja.
Bio-bibliografija dr. Srećka Džaje
Srećko Matko Džaja rođen je 1935. u Gornjem Malovanu kraj Kupresa, Bosna i Hercegovina.
Teologiju je studirao na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Postdiplomski studij iz teologije studirao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1971. doktorirao s temom o bosanskohercegovačkim katolicima na prijelazu iz 18. u 19. st. U razdoblju od 1965. do 1975. bio je docent, te profesor i rektor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu.
Godine 1975. upisuje studij povijesti, političke filozofije i slavenske filologije na Sveučilištu Ludwig-Maximilian (Ludwig-Maximilians-Universität /LMU/) u Münchenu, gdje je 1983. po drugi put doktorirao, ovoga puta s temom o bosanskohercegovačkom konfesionalizmu između 1463. i 1804.
Kao znanstveni suradnik Instituta za povijest Istočne i Jugoistočne Europe (Institut für Geschichte Osteuropas und Südosteuropas LMU) i Instituta za Jugoistok (Südost-Institut) u Münchenu, 1980-ih i 1990-ih Džaja je temeljito istraživao povijest južnoslavenskog područja s glavnim interesom za Bosnu i Hercegovinu.
Objavio je 5 znanstvenih knjiga iz područja povijesti Bosne i Hercegovine, jednu knjigu izabranih eseja, razgovora, polemika i prijevoda te jednu knjigu osobnih memoara, zatim nekoliko kritičkih izdanja izvorā, te brojne znanstvene članke, eseje i recenzije po raznim časopisima.
Godine 2000. Džaja je umirovljen, a 2002. godine izabran je za inozemnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Od 2024. živi u Pforzheimu.
Objavljene knjige
- Katolici u Bosni i zapadnoj Hercegovini na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Doba fra Grge Ilijića Varešanina (1783-1813). Zagreb: Kršćanska sadašnjost 1971. = Analecta croatica cristiana 2.
- Die „Bosnische Kirche“ und das Islamisierungsproblem Bosniens und der Herzegowina in den Forschungen nach dem Zweiten Weltkrieg. München: Trofenik 1978. = Beiträge zur Kenntnis Südosteuropas und des Nahen Orients 28.
- Konfessionalität und Nationalität Bosniens und der Herzegowina. Voremanzipatorische Phase 1463 bis 1804. München: R. Oldenbourg Verlag 1984. = Südosteuropäische Arbeiten 80. – U hrvatsko-srpskom prijevodu pod naslovom Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine. Predemancipacijski period 1463-1804, Sarajevo: Svjetlost 1992. (ratno izdanje); u hrvatskom prijevodu pod naslovom Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine. Predemancipacijsko razdoblje 1463.–1804., Mostar: ZIRAL 1999.
- Bosnien-Herzegowina in der österreichisch-ungarischen Epoche (1878-1918). Die Intelligentsia zwischen Tradition und Ideologie. München: R. Oldenbourg Verlag 1994. = Südosteuropäische Arbeiten 93. – Hrvatsko izdanje pod naslovom Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju (1878-1918). Inteligencija između tradicije i ideologije. Mostar-Zagreb: ZIRAL 2002.
- Die politische Realität des Jugoslawismus (1918-1991). Mit besonderer Berücksichtigung Bosnien-Herzegowinas. München: R. Oldenbourg Verlag 2002. = Untersuchungen zur Gegenwartskunde Südosteuropas 37. – U hrvatskom prijevodu (preveo Ladislav Fišić) pod naslovom Politička realnost jugoslavenstva (1918-1991). S posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu. Sarajevo-Zagreb: Svjetlo riječi 2004.
- Eseji, razgovori, polemike, prijevodi. München: Udruga đaka i prijatelja Franjevačke klasične gimnazije Visoko – podružnica za Njemačku 2005.
- Trn s kupreške visoravni: fragmenti sjećanja. Zagreb: Matica hrvatska 2022.
