U nedjelju, 16. listopada 2022., naš crkveni zbor u Karlsruheu te u Bruchsalu je na svetoj misi premijerno izveo Hrvatsku misu u D-duru (quasi choral) autora fra Nenada Dujića.

Nekoliko posljednjih tjedana pjevači oba zbora su marljivo vježbali ovu Misu. U Karlsruheu je izvedena Misa u cijelosti: Gospodine, smiluj se; Slava; Svet i Jaganjče, dok je u Bruchsalu ovoga puta izostala Slava, ali i nju ćemo uskoro čuti.

U nedjelju, 23. listopada 2022. cjelovitu misu izveo je i crkveni zbor u Pforzheimu.

Velika hvala svim pjevačima na uloženom trudu i nadamo se da će ova vrijedna Misa biti prihvaćena i rado pjevana među vjerničkim pukom!

Hrvatska misa u D-duru (quasi choral)

„Drugi vatikanski sabor uvodi narodni jezik u liturgiju. Ta odluka povukla je za sobom i reformu liturgijskog pjevanja. Misa u D-duru nastala je negdje u to vrijeme (1963/64.) kada je, dakle, aktualno bilo stvaranje novih liturgijskih napjeva na narodnom jeziku. Ova misa jedna je od prvih na hrvatskom jeziku.
Do drugog vatikanskog sabora u katoličkoj liturgiji su se koristili pretežno gregorijanski napjevi. Iako je gregorijansko pjevanje po svojoj naravi a cappella, uobičajeno je harmoniziranje pojedinih gregorijanskih napjeva radi praćenja pjevanja na orguljama. Takve harmonizacije uvijek karakterizira mirno vođenje glasova i kretanje u okvirima dijatonike, stoga su one blage i nenametljive. Svrha je tome davanje prednosti pjevanju koje pratnja treba samo olakšati i dati mu podršku – to je vrsta pratnje koja mora biti prisutna a da se "ne čuje".
Uzimajući za osnovu takav stil, fra Nenad je komponirao misu u D-duru, kojoj je, dakle, melodija u duhu gregorijanskog pjevanja, a pratnja po uzoru na postojeće harmonizacije gregorijanskih napjeva. Ono po čemu se ova misa bitno razlikuje od standardnih gregorijanskih harmoniziranih napjeva je klasični dursko-molski zvuk, a ne modalni. Gregorijanski napjevi su modalni, sa dobrom primjesom pentatonike, a harmonizacije koje se rade na te napjeve također su najčešće modalno obojene. Fra Nenadova misa u D-duru, kao što je u naslovu naznačeno, u durskoj je ljestvici, a njezina harmonijska pratnja je u potpunosti klasična. Sličnost se, dakle, ogleda općenito u gregorijanskom silabičnom stilu pjevanja: odsutnosti pravilne ritmike, odnosno podređenosti ritmike tekstu, kao i harmonijskoj pratnji koja se ravna principom nenametljivog podržavanja osnovne melodijske linije.“

[Anto Kovačić: „Fra Nenad Dujić (1911–1966): život i djelo“. Diplomski rad iz analize muzičkih oblika]

Fra Nenad Dujić (Busovača, 1911. – Sokolac, 1966.) bio je svećenik Franjevačke provincije Bosne Srebrene, skladatelj, zborovođa i profesor glazbe na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom i Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Harmonizirao je mnoge postojeće pučke popijevke, ali i sam skladao brojna djela od kojih su neka i danas rado izvođena (Hrvatska misa u D-duru, Aleluja, Ave Maria – Ti si sunce svijeta, Zdravo sveti oče).