Molitva za mir u Pforzheimu

U nedjelju, 29. 5. 2022., u crkvi sv. Franje (St. Franziskus Kirche) u Pforzheimu održan je zajednički dan molitve njemačke katoličke zajednice i svih misija koje djeluju na području župe Pforzheim za mir u svijetu, posebno za okončanja ruske agresije na Ukrajinu. Vrhunac programa bilo je misno slavlje koje je predvodio p. Arokiadoss.

U periodu od 15:00 do 19:00 sati svaka od misija imala je određeni termin za molitvu na svom materinjem jeziku: portugalska (15:00-16:00), talijanska (16:00-16:30), kaldejska (16:30-17:00), poljska (17:00-18:00) i hrvatska (18:00-18:45).

Našu hrvatsku zajednicu predstavljalo je 30-ak vjernika na čelu s voditeljem misije don Ivom Nedićem. Najprije je izmoljena krunica, koju su predvodili vjernici koji inače mole krunicu utorkom prije svete mise i članovi zajednice Inicijativa za život. Nakon otpjevanih prigodnih pjesama past. suradnik Darko Rubčić pročitao je „Molitvu za mir“ teologa Karla Rahnera. Na koncu je don Ivo svim okupljenima udijelio blagoslov s Presvetim.

Molitva za mir

Sveti Stvoritelju svijeta i zemlje s ljudima na njoj. Ti si htio da se čovječanstvo razvije do one točke na kojoj može činiti i uvijek jezivo čini ne samo ovo, ono i kojekakvo drugo zlo u svojoj povijesti; nego se na toj točki može sâmo uništiti globalnim samoubojstvom. Nisi li mogao spriječiti ovu mogućnost evolucije, kad se povijest čovječanstva (kako se nadamo i moramo nadati) ima okončati u tvome svjetlu i tvome miru, koji je nešto više negoli sve etape razvoja koji se nastavlja? Ili, ne pokazuje li baš ova zadnja mogućnost tko si ti, a tko smo mi, jer najviši stupanj stvorenja postaje neumoljivo najveći skok u potpunu, čak predvidivu propast?

Možda se uopće ne ježiš pred ovim sveopćim samoubojstvom, jer ti (valjda blagim sudom) promatraš Kajinove čine od početka i sva samoubojstva kroz sva vremena. Ali mi, tvoja stvorenja, nemamo pravo htjeti niti svojom nebrigom dopustiti ovo sveopće samoubojstvo, naše sveukupno samoubojstvo. Ima mogućnosti, a ne samo stvarnosti, koje su toliko užasne da i samo olako prihvaćanje, računanje s tim, zaslužuje pakao. Ti si dopustio da čovječanstvo u svojoj cijeloj povijesti i ludilu masa juri stranputicama, pri čemu nam ne preostaje ništa osim plačući pasti nice pred našega Boga, koji nas je stvorio.

I nitko točno ne zna da li se upravo u ljudski najstrašnijem ili samo naoko bezazlenom zbiva ono najstrašnije, što će ga zadesiti tvoj razorni sud.

Uz to si navijestio (tako da nas mora zanimati) da ti hoćeš svršetak povijesti čovječanstva i da ćeš ga učiniti. Ali, o Bože svega milosrđa, moram li zaista s time računati da će čovječanstvo učiniti sebi svršetak samoubojstvom? Sve ako bismo takav luđački čin još jednom morali prepustiti tvome sudu, ipak bi takvo sveukupno samoubojstvo – počinjeno od strane malobrojnih koji su odgovorni za sve – objektivno ipak bilo najveći grijeh, svekoliko protuslovlje tvojoj stvoriteljskoj volji, koja hoće da budemo i svoju, danu nam egzistenciju, prihvatimo kao dar neizmjerne ljubavi.

O Bože, ovo samoubojstvo bilo bi, doduše, naš čin koji bi ti mogao posve odbaciti sa sebe. Ali naša sloboda, skupa sa svojom kratkovidnošću i zaslijepljenošću, skupa s ludilom masa i svom obijesti koja se poigrava s krajnjim mogućnostima, nalaze se još jednom u suverenoj moći tvoje vlastite slobode, tvoga bezrazložnog raspolaganja. Dopusti, Bože smilovanja, da tvoj bijedni stvor ipak apelira na tvoju vlastitu odgovornost. Sasvim je istina da mi sami moramo činiti sve što je moguće da spriječimo atomsko samoubojstvo čovječanstva kao stvarnost (i gotovo još važnije!) već i kao mogućnost, te da se ne predajemo kobnim smicalicama o miru putem atomske ravnoteže zastrašivanja, da ne mislimo kako se zadnji užas može izbjeći čistim racionalnim pregovorima između dva jednako jaka egoizma, bez hrabrosti one ludosti iz Besjede na gori i bez ljubavi tvoga Sina na križu.

Pa ipak, Bože smilovanja, tebe zazivam i tvoje milosrđe. Ako hoćeš, uništi nas i dokrajči prljavo-grešnu povijest čovječanstva. Ali, zar si tu povijest otpočeo kroz milijune godina samo da je dvije tisuće godina nakon pomirenja svijeta na križu tvoga Sina svršiš, iako bismo mogli pomišljati da ona, u svjetlu tvoga evanđelja, počinje tek sada? Dopusti da čovječanstvo još živi, ono ti može još zahvaljivati na sasvim nov način za tvoje velike divote.

Daj stoga svim ljudima posvuda smjelosti i hrabrosti zauzeti se za mir i za istinsko razoružanje. Daj Crkvi hrabrosti da ne naučava mudro kako se lukavo mogu izmiriti egoizmi među ljudima, nego kako se mora i može nastupati za nesebičnu pravdu i mir u ludosti križa. Obrati srca moćnika da svoju težnju za vlašću ne prikazuju lažno kao opravdanu samoobranu, da ne varaju sebe i druge govoreći da služe miru sve većim naoružavanjem. I najzad: Nauči nas da u svome vlastitom životu nesebično promičemo mir.

Karl Rahner

[Karl Rahner: Molitve života, preveo Jerko Matoš, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb, 32001.]

Molitva za mir

Dragi vjernici, dragi prijatelji mira!

Uskrsli Gospodin pozdravio je prvu zajednicu riječima “Mir vama”. Već 2000 godina odjekuje poziv Gospodina upućen svim vjernicima da molimo za mir. To nije mir koji ljudi daju, to je mir koji dolazi od Gospodina. Taj nam je mir potreban.

U nedjelju, 29. svibnja 2022. od 15:00 sati do 19:00 sati strane misije mole za mir. Naša hrvatska zajednica u Pforzheimu prihvatila je molitvu u terminu od 18:00 do 18:45 sati. Molitva će se održavati u crkvi St. Franziskus. Pozvani su svi članovi naše misije. Na poseban način pozivamo vjernike iz Pforzheima koji se okupljaju utorkom na molitvu i zajednicu Inicijativa za život. Oni su već prepoznatljivi kao molitelji na otvorenom, a također u našoj crkvi. Nemojte se dvoumiti, nego dođite! Neka se po našim molitvama mir nastani u ovom svijetu.

Molit ćemo krunicu, pjevati i uzdizati naše srce Gospodinu za pravi mir. Neka to bude naš doprinos miru koji nam je toliko potreban. Na poseban način molimo za mir u dragoj nam zemlji Ukrajini.

Sva vas pozdravlja svećenik

don Ivo Nedić, voditelj misije

Slavlja Krizme 2022. – promjena satnica!

Dragi krizmanici, poštovani roditelji i kumovi krizmanika, obavještavamo Vas da je došlo do promjene satnica naših slavlja svete krizme. Budući da smo termine krizmi dogovarali davno, dok su na snazi bile stroge mjere vezane za koronavirus, morali smo u svim našim velikim centrima (Karlsruhe, Bruchsal, Gaggenau, Pforzheim) računati sa po dvije krizme. Međutim, prije nekoliko dana došla je službena obavijest od Nadbiskupije Freiburg u kojoj stoji da u crkvama više nema ograničenog broja vjernika. Iz toga razloga umjesto ranije utvrđena dva termina bit će samo jedan. Datum naravno ostaje isti, promijenjene su samo satnice krizmi.

Zajednica

Datum

Satnica

Karlsruhe

10. 5. 2025. (subota)

10:00 sati

Pforzheim

10. 5. 2025. (subota)

14:00 sati

Gaggenau (St. Marien Kirche!)

11. 5. 2025. (nedjelja)

10:00 sati

Bruchsal

11. 5. 2025. (nedjelja)

14:00 sati

Za svećenike zaređena dvojica salezijanaca (video)

U crkvi Marije Pomoćnice na splitskom Kmanu, 14. svibnja 2022., splitsko-makarski nadbiskup u miru, mons. Marin Barišić je polaganjem ruku i posvetnom molitvom zaredio don Sanjina Jurića i don Josipa Tafru za svećenike salezijance. U koncelebraciji je bio provincijal salezijanaca don Tihomir Šutalo, župnik don Milan Ivančević te oko 25 svećenika iz domovine i inozemstva.

Riječ pozdrava svima nazočnima osobito budućim svećenicima i njihovim obiteljima uputio je župnik don Milan Ivančević.

Nadbiskup Barišić je u propovijedi govorio o ljepoti i dubini Božje riječi te citirajući jednoga poznatoga filozofa naglasio: „Najradije bih je prepisao od riječi do riječi.“ Dragi mladomisnici vi ste prepoznali ljepotu riječi Božje. Ona je veliki ocean i duboki bunar. Iz njega ćemo pokušati izvući malo bogatstva. Ona je neizmjerna, izabrala vas je i šalje vas da donesete rod, kazao je propovjednik. U nastavku je pojasnio da riječ Božja ne želi ostati na distanci prema nama nego postaje jedan od nas, utjelovljuje se i čovjekom postala. Toliko je bliska da nam ne može doći bliže.

Tumačeći evanđeoski ulomak koji govori o tome kako se Gospodin opasao ubrusom i oprao učenicima noge istaknuo je da je to simbol služenja drugima koji učenicima nije bio jasan jer su oni smatrali da oni Učitelju trebaju prati noge a ne on njima. Budući da je Petar kako tada tako i nekoliko puta prije toga htio „korigirati“ Gospodina mons. Barišić je upozorio da možemo biti zapreka rastu i sebi i drugima kad idemo ispred Gospodina. Nekada nije dovoljno dati primjer. Isus i tumači kako bi to što čini došlo ne samo do razuma nego i do srca.

U duhu Pavlova poziva učenicima u drugoj poslanici sv. Pavla Timoteju: Raspiruj dar Božji koji ti je darovan, nadbiskup je naglasio da se taj kvasac i dinamizam ne smije ohladiti u nama, treba ga raspirivati i njegovati jer se može dogoditi da se nataloži pepeo, a to su: navike, zahtjevi, dometi i sebični interesi. Raspirivati dar Božji može se čitajući riječ Božju, sakramentima, molitvom, susretom i djelima ljubavi. Potom je potaknuo buduće svećenike na četiri vrste blizine važne za svećenike a o kojima je nedavno govorio papa Franjo u prigodi Međunarodnoga teološkog simpozija posvećenom fundamentalnoj teologiji svećenika. Papa je govorio iz svoga svećeničkog iskustva i iz iskustva svećenika koji su mu bili uzor. Prva blizina je blizina s Gospodinom. To je temeljna blizina. O njoj najbolje govori Isusova prispodoba o trsu i lozi: loza ne može donijeti ploda ako nije na trsu. Isus je trs a mi loza. Upozorio je da svećenik ne može bez molitve i izgrađenoga duhovnog života. Odnos s našim Gospodinom je najvažniji jer ne možemo djelovati u njegovo ime bez njega. Druga blizina je blizina s biskupom. Treća blizina je blizina među svećenicima, a četvrta blizina je blizina s narodom.

Na kraju svoje propovijedi poručio je: Vi ste sjeme koje Gospodin blagoslovi da raste u vama i vašoj sredini. Tu toplinu u sebi trebate njegovati da biste je mogli širiti. Neka Gospodin ono što započe u vama i dovrši. Neka danas bude ovdje s vama zaštita vašeg utemeljitelja don Bosca.

Nakon homilije uslijedila je prostracija, polaganje ruku na ređenike i posvetna molitva. U nastavku euharistijskog slavlja mladomisnici su se pridružili nadbiskupu za stolom Gospodnjim.

Nakon popričesne molitve, riječ zahvale uputili su novozaređeni svećenici. Zahvalili su dragom Bogu, zareditelju mons. Barišiću, obiteljima, roditeljima, braći i sestrama, bakama i djedovima, rodbini i prijateljima, salezijancima, sadašnjem i bivšim provincijalima, odgojiteljima i ravnateljima zajednica, duhovnicima i svima koji su sudjelovali na ovoj proslavi i pridonijeli ljepoti slavlja. Posebnu zahvalu uputili su Gospi, Mariji pomoćnici kršćana moleći je da ih i dalje prati svojim zagovorom na njihovom životnom putu.

Riječima zahvale obratio se provincijal Šutalo zahvalivši roditeljima, rodbini i prijateljima ređenika što su im pomagali prihvatiti Božju volju u njihovim životima.

Misno slavlje, za vrijeme kojega su pjevali mladi iz župe, završeno je himnom „Tebe, Boga hvalimo“ i mladomisničkim blagoslovom.

Sanjin Jurić, rođen je 28.10.1994. u Zagrebu od oca Jurice i majke Snježane. Odrastao je u Petrinji u obitelji uz još dvije sestre, Antoniju i Veroniku. Osnovnu školu završio je u Petrinji. Završava Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju u Zagrebu, boraveći prva tri razreda u Međubiskupijskom dječačkom sjemeništu na Šalati, a u četvrtom razredu srednje škole ulazi u salezijansku odgojnu zajednicu u Podsusedu. Nakon završenog prednovicijata ulazi u novicijat u Genzanu pokraj Rima. Nakon toga, dvije godine za vrijeme postnovicijata i filozofije boravi u odgojnoj zajednici S. Tarcisio u Rimu. Dvije godine asistencije vršio je u Rijeci i u Zagrebu na Knežiji, nakon čega se vraća u Italiju gdje pohađa tri godine studija teologije u Torinu i boravi u zajednici Crocetta. Za đakona je zaređen 12.6.2021. u bazilici Marije Pomnoćnice u Valdoccu, a nakon ređenja dolazi u našu salezijansku zajednicu u Splitu na Kmanu.
Josip Tafra, rođen je 14. 07. 1994. u Splitu od oca Damira i majke Dobre. U obitelji ima još dvije starije sestre, Damiru i Anu, i mlađeg brata, Tomislava. Josip osnovnu školu završava u Splitu na Kmanu gdje redovito pohađa i oratorij u župi Marije Pomoćnice. Po završetku osnovne škole, 2009. godine, odlazi u Zagreb, Podsused, i ulazi u zajednicu za odgoj salezijanskih zvanja te pohađa nadbiskupsku klasičnu gimnaziju na Šalati. Nakon srednje škole odlazi u salezijanski novicijat u Italiju. Prve zavjete polaže 8.9.2014. u Genzanu kraj Rima, nakon čega završava dvije godine filozofije u Rimu na Salezijanskom papinskom sveučilištu. Prvu godinu asistencije provodi u Zagrebu na Jarunu, a drugu godinu u Rijeci. Nakon asistencije vraća se u Rim na studij teologije te boravi 3 godine u salezijanskoj zajednici Gerini. Za đakona je zaređen 19.6.2021. u Bazilici svetog Ivana Bosca u Rimu, a nakon ređenja dolazi u salezijansku zajednicu na Knežiji.

Izvori:

Obilježen Majčin dan u zajednici Bruchsal

U nedjelju, 8. 5. 2022., u organizaciji misijskog pastoralnog vijeća, u zajednici Bruchsal simbolično je proslavljen Majčin dan, koji se već tradicionalno obilježava diljem svijeta druge nedjelje u mjesecu svibnju.

Na kraju svete mise u 12:30 u crkvi St. Paul prisutnim vjernicima kratko se obratila gđa Marija Vasilj, predsjednica misijskog pastoralnog vijeća. Pročitala je prigodnu priču “Anđeo jednog djeteta” nepoznatog autora te na poseban način pozdravila i zahvalila svim našim majkama na čelu s našom nebeskom majkom Marijom.

Nakon mise, ispred crkve je upriličen domjenak za koji su bili zaduženi muški članovi vijeća. Neki od njih su na izlazu iz crkve sve majke darivali ružama, drugi su bili zaduženi za točenje i dijeljenje pića. U radosnom kršćanskom bratsko-sestrinskom raspoloženju, uz pokoji perec i čašicu okrepe, svi okupljeni nakratko su zaboravili svoje svakodnevne brige i na poseban način iskazali zahvalnost svim majkama svijeta.

Anđeo jednog djeteta

Bilo jednom jedno dijete koje se pripremalo doći u svijet. Jednog dana ono upita Boga:

„Gospodine, rekli su mi da ćeš me sutra poslati na svijet, a ja sam tako sitan i nemoćan, kako ću živjeti tamo?“

Bog mu odgovori: „Od svih anđela ja sam izabrao jednog za tebe. On će te čekati i štititi. Svaki će ti dan pjevati i smiješiti se. Osjetit ćeš njegovu ljubav i biti sretan.“

„Dobro, ali kako ću razumjeti kad mi nešto kaže kad ne znam njihov jezik“ – upita dijete.

„Anđeo će ti govoriti najljepše i najslađe riječi koje ćeš moći čuti na svijetu i pažljivo i s ljubavlju naučit će te pričati.“

„Čuo sam da na Zemlji ima puno loših ljudi. Tko će me štititi?“ – zabrinuto nastavi dijete.

Bog se nasmiješi i reče: „Tvoj će te anđeo uvijek štititi pa bilo to i po cijenu vlastita života.“

Dijete pogleda u Boga i molećivim glasom reče: „Ali ja sam tako tužan što te više neću vidjeti.“

„Tvoj će ti anđeo uvijek pričati o meni i naučit će te putovima koji vode do mene.“

Tada u raju nastane tišina i glasovi sa Zemlje dopriješe do njega. Dijete shvati da treba poći pa postavi posljednje pitanje.

„Gospodine, ako sad moram ići, reci mi molim te kako se zove moj anđeo?“

Bog se nasmiješi i reče: „Nije važno kako se zove, ti ćeš ga zvati MAMA!“

(Nepoznati autor)

Nova pravila kod sv. misa – obavijest za Gaggenau

Dragi vjernici, prije dva dana dobili smo mail od župnog ureda Gaggenau u kojem nas upoznavaju s novim pravilima kod svetih misa.

Od petka, 13. 5. 2022. ukida se konačno pravilo obveznog razmaka, što znači da će broj vjernika u crkvi od tada biti neograničen, ali je nošenje maske za vrijeme cijele mise i dalje obvezno, kao i primanje svete pričesti isključivo na ruke!

Župnik je sa svojim vijećem donio odluku da će i ubuduće u svakoj od crkava na području župe ostatiti označen jedan manji dio prostora na kojem će moći sjediti vjernici koji žele i dalje poštivati međusobni fizički razmak.

Koristim ovu priliku da sve vjernike Gaggenau i okolice napomenem kako će u nedjelju, 15. 5. 2022. biti jedna sveta misa u 12:30 sati i to ovoga puta u crkvi St. Marien!

Primite iskreni pozdrav!

don Ivo Nedić, voditelj misije