Nadbiskupija Freiburg odsada u 36 novih župa

Od 1. siječnja 2026. dosadašnjih više od 1.000 pastoralnih jedinica Nadbiskupije Freiburg objedinjeno je u 36 novih velikih župa. Ova sveobuhvatna teritorijalna i organizacijska promjena temelji se na završnom nacrtu prostornog planiranja iz ožujka 2021. godine i dio je šire strategije reorganizacije crkvene strukture, prilagođene demografskim promjenama i potrebi učinkovitijeg pastoralnog djelovanja.

Dosadašnje strukture obuhvaćale su brojne župe i pastoralne jedinice unutar oko 26 dekanata. Reorganizacijom se smanjuje broj jedinica i stvara preglednija struktura koja omogućava učinkovitije upravljanje i kvalitetnije pastoralno praćenje vjernika.

Cilj ove sveobuhvatne reorganizacije je modernizacija pastoralnog života Nadbiskupije Freiburg, stvarajući uvjete za snažniju zajednicu i učinkovitije djelovanje svećenika i vjernika.

Napominjemo da se Hrvatska katolička misija Mittelbaden prostire na nekoliko novih velikih župa, dok je njezino središte u župi St. Stephan Karlsruhe.

U nastavku se nalazi poveznica na novi biskupijski atlas (dostupan od veljače 2023.), gdje se u statističkom pregledniku mogu vidjeti granice novih župa. Za detaljniji pregled karata dovoljno je kliknuti na znak plus u prikazima:

https://www.ebfr.de/erzdioezese-freiburg/kirche-vor-ort/raumplanung/

Nadbiskupija Freiburg / Darko Rubčić

Papina poruka na svetkovinu Marije Bogorodice i na Svjetski dan mira

Na svetkovinu Presvete Bogorodice Marije i na 59. svjetski dan mira, 1. siječnja 2026., papa Lav XIV. predvodio je euharistijsko slavlje u bazilici svetoga Petra te potom molitvu Anđeoskoga pozdravljenja s okupljenim vjernicima na Trgu sv. Petra. Na početku nove godine i uoči završetka Jubileja nade, Sveti je Otac snažno pozvao na put mira, pomirenja i bratstva, istaknuvši da se svijet ne spašava silom, nego oprostom, prihvaćanjem i razoružanom ljubavlju.

U radosti božićne osmine Crkva časti Presvetu Mariju Bogorodicu, koja je svijetu dala Kneza mira – Krista, onoga koji nas pomiruje u svojoj ljubavi. U središtu Papine homilije bio je mir kao dragocjen i krhak dar koji smo primili, ali koji je neprestano ugrožen ljudskom pohlepom i bezobzirnim planovima moći. Mir je dar koji valja trajno moliti i odgovorno čuvati.

Nova godina – novi početak

Tumačeći biblijska čitanja, Papa se osvrnuo na blagoslov iz Knjige brojeva, podsjećajući na Božje obećanje slobode i života bez okova. Pred oko 5.500 vjernika istaknuo je da liturgija na početku godine podsjeća kako svaki dan može postati početak novoga života, zahvaljujući Božjoj velikodušnoj ljubavi i milosrđu.

Nova godina, rekao je Papa, nije tek okretanje stranice kalendara, nego otvoreni put kojim smo pozvani hoditi kao oslobođeni ljudi i nositelji slobode, pomireni i spremni dijeliti oprost, s pouzdanjem u Gospodina koji nas vjerno prati.

Osjetiti Božji očinski zagrljaj

Pozivajući se na pastoralnu konstituciju Gaudium et spes (1965.), rimski je biskup potaknuo vjernike da u svakodnevici osjete toplinu Božjega očinskoga zagrljaja i svjetlo njegova pogleda, kako bi sve dublje razumjeli svoje dostojanstvo i veličinu poziva koji im je povjeren. Istodobno, pozvao je na slavljenje Boga molitvom, svetošću života i međusobnim odražavanjem njegove dobrote.

Svijet se ne spašava uništavanjem braće

Podsjećajući na misli svetoga Augustina o besplatnosti Božje ljubavi, Papa je naglasio kako je upravo takva, razoružana i razoružavajuća ljubav temelj pravoga mira. U vremenu obilježenom ratovima i nasiljem, Papa je jasno poručio da se “svijet ne spašava oštrenjem mačeva, osuđivanjem, ugnjetavanjem ili uništavanjem naše braće, nego trudom i ustrajnim nastojanjem da razumijemo, opraštamo, oslobađamo i prihvaćamo sve ljude, bez računice i bez straha.

Marija – majka razoružane snage

Posebno se osvrnuvši na Mariju, Papa je istaknuo njezinu poniznu ljepotu i slobodu srca. U njezinu božanskom majčinstvu susreću se dvije „razoružane stvarnosti“: Bog koji se odriče povlastica svoga božanstva da bi postao čovjek, i žena koja s potpunim povjerenjem prihvaća njegovu volju. Marijina snaga, naglasio je Papa, nije u moći, nego u slobodi predane ljubavi.

Pogled prema jaslicama

Vjera u Isusa Krista znači kontemplirati Božje lice koje je postalo tijelom. Pozivajući se na riječi svetoga Ivana Pavla II., Papa je istaknuo da oprost koji primamo i darujemo rađa radost i hrabrost za svakodnevni hod. Stoga je, na početku godine i uoči završetka Jubileja nade, pozvao vjernike da se s vjerom približe jaslicama – pravom mjestu razoružanoga i razoružavajućega mira – kako bi, osnaženi Božjim djelima u povijesti i vlastitom životu, ponovno krenuli na put kao ponizni svjedoci evanđelja.

Započnimo razdoblje mira i prijateljstva

U podnevnom nagovoru prije molitve Anđeoskoga pozdravljenja Papa je ponovno pozvao da započnemo razdoblje mira i prijateljstva među svim narodima. Istaknuo je kako nas je Jubilej naučio njegovati nadu kroz obraćenje srca, pretvaranje nepravdi u oproštenje, boli u utjehu i odluka u dobra djela.

Na Svjetski dan mira Papa je uputio snažan apel za mir – najprije među narodima ranjenima ratovima i bijedom, ali i u našim domovima i obiteljima pogođenima nasiljem i patnjom. Krist, Sunce pravde koje nikada ne zalazi, ostaje naša nada i snaga.

Na kraju je Sveti Otac podsjetio da se Svjetski dan mira slavi od 1968. godine na inicijativu svetoga Pavla VI. te ponovno uputio pozdrav koji ga prati od početka pontifikata: „Mir svima vama!“ – mir koji dolazi od Boga, dar njegove bezuvjetne ljubavi i odgovornost povjerena svakome od nas.

Obraćanje je zaključio biblijskim blagoslovom, u godini u kojoj se obilježava 800. obljetnica smrti svetoga Franje Asiškoga: Neka te Gospodin blagoslovi i neka te čuva; neka te licem svojim obasja, milostiv neka ti bude; neka pogled svoj svrati na tebe i mir ti udijeli.

Snimka: Informativna katolička agencija (https://cdn-ika.hkm.hr/2025/11/Foto-Vatican-media-Papa-Lav-XIV.jpeg)