Zahvala ravnatelja Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije

Redakcija

Poštovani don Ivo, dragi vjernici u Hrvatskoj katoličkoj misiji Mittelbaden,

Caritas Vrhbosanske nadbiskupije dobio je početkom siječnja ove godine potporu od Hrvatske katoličke misije Mittelbaden u iznosu od 15.000,00 eura. Sredstva su ovo koja ste prikupili vi vjernici  ove misije pod vodstvom don Ive te ste ih namijenili za područja pogođena poplavom i klizištima početkom listopada prošle godine.

Na poseban način stradala su područja Vrhbosanske nadbiskupije u središnjoj Bosni te u sjevernoj Hercegovini. Radi se o župama Kiseljak, Kreševo, Gromiljak, Fojnica te Deževice u kojima se nalazi i svetište sv. Jakova Markijskog. Na području sjeverne Hercegovine stradale su župe na području Konjica, tj. Obri, Solakova Kula, Kostajnica i Trusina. Ove potonje su u zadnjem ratu u potpunosti uništene, katolički puk je ubijan i u potpunosti protjeran. Danas je u ovim župama mali broj katolika, ali svećenici ih ne ostavljaju same nego vode pastoralnu i karitativnu brigu o njima.

Budući da je bilo i ljudskih žrtava na ovim područjima, ovu poplavu ubrajamo među najrazornije u spomenutim područjima. Djelatnice i djelatnici Caritasa te volonteri prate stanje od samog početka te svojom prisutnošću pomažu pogođenom pučanstvu. Pošto je došlo do izlijevanja rijeka iz njihovih korita, prije svega rijeka Kreševke, Željeznice, Fojnice i Seonice najteže su prošle obiteljske kuće i ostali objekti koji su bili u njihovoj neposrednoj blizini. Vodeni val praćen jakom kišom bio je jako razoran i brz što je dovelo do ljudskih žrtava. Oštećenja na kućama su velika. Dvorišta su bila prekrivena hrpama mulja, kamenjem, granjem, drvećem i drugim krupnim otpadom koje su rijeke donijele sa sobom. Iako se odmah prionulo čišćenju i uklanjanju otpada, i danas su kod velikog dijela kuća vidljivi tragovi ove razorne katastrofe. Kuće su pretrpjele velika oštećenja, prije svega na vanjskim zidovima i fasadama. Neke su potpuno uništene i nisu useljive. Unutar prostorija stradao je namještaj, podovi, uređaji i različiti aparati. Voda je odnijela i drva za ogrjev, ljetinu, sijeno za stoku te druge radne strojeve poput pila, motokultivatora i traktora. Nažalost, uništen je i veliki dio osobnih vozila čime su ljudi pretrpjeli dodatne štete koje im uglavnom neće biti nadoknađene. Infrastruktura je teško oštećena. Ionako loše i nekvalitetne ceste ostale su bez asfalta, a mnogi mostovi i nadvožnjaci su oštećeni te će trebati puno vremena da se ovo sve sanira.

Caritas se angažira na različite načine, u skladu sa svojim kriterijima i potrebama ljudi. Nekim obiteljima će tako biti olakšana svakodnevica kroz izmirivanje računa za električnu energiju za sljedećih pola godine budući da su isušivači vlage koji su bili neminovni u kućama, doveli do povećanja troškova struje. Drugima će se pomoći i kroz nabavu određenih uređaja i aparata, ogrjeva, te dijelom i izravnom financijskom pomoći. Važno je istaknuti da Caritas ima svoje kriterije kojima doista nastoji doprijeti do onih najugroženijih, a to su prije svega stariji i nemoćni, samci i ostale socijalne i ugrožene kategorije. U sljedećim mjesecima ova pomoć će biti intenzivirana tako da vjerujemo da će vašu dobrotu moći osjetiti oni kojima je i namijenjena.

Zavaljujući vašoj misiji na konkretnoj materijalnoj potpori želim izraziti svoju zahvalnost i za svaki drugi vid pomoći koji smo dobili od vas. Od početka ste pokazali brigu i zanimanje te ste željeli pomoći ljudima koje je zadesila ugroza prouzročena nevremenom. Djelatnice i djelatnici Caritasa su uvijek na prvim crtama te slušaju ljude, hrabre ih, pomažu im te vraćaju nadu.

Dragi vjernici u HKM Mittelbaden! Bez vaše potpore ne bi bilo jednostavno ostvariti karitativno poslanje, odnosno pomoći ugroženima. Naša zahvalnost ide stoga svima vama u Hrvatskoj katoličkoj misiji jer ste osjetili potrebu kršćanske solidarnosti i ljubavi, ali ste i konkretno djelovali i prikupili materijalna sredstva koja ste usmjerili kao pomoć ljudima u našim krajevima. Neka vas dobri Bog blagoslovi, prati i neka vam budu smjerokazom u vašem životu.

Zahvalne djelatnice i djelatnici Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije i ravnatelj vlč. dr. Mirko Šimić.

Blagdan sv. Ivana Bosca – 31. siječnja

Tihomir Šutalo

Hrvatsku katoličku misiju Mittelbaden vode redovnici salezijanci. Njihov osnivač je talijanski svećenik sv. Ivan Bosco (don Bosco). Don Bosco je zaštitnik mladih i najistaknutiji predstavnik kršćanskog odgoja. Papa Benedikt XVI je uvrstio sv. Ivana Bosca na popis petnaest najutjecajnijih svetaca u povijesti Katoličke Crkve.

U središtu naše Misije u Karlsruheu, u crkvi St. Michael, proslavit ćemo 31. siječnja (petak) blagdan ovog dragog sveca. U 19 sati slavit ćemo svetu misu, a nakon mise će biti druženje i slavlje u pokrajnjoj dvorani.

Budući da prvi puta organiziramo liturgijsko slavlje na don Boscov blagdan, potičemo vas da se pridružite u što većem broju kako misnom slavlju, tako i slavlju u dvorani.

Molim ćemo don Bosca da zagovara za našu djecu i mlade te da zagovara, također, za roditelje koji imaju zahtjevnu zadaću dobrog kršćanskog odgoja svoje djece. Dobro došli!

Sveti Ivan Bosco – otac i učitelj mladih

“Božji čovjek, ispunjen darovima Duha Svetoga, živio je kao da Nevidljivoga vidi. Nije učinio koraka, niti izgovorio riječi, ni bilo što poduzeo, a da nije imao u vidu spas mladih…”, rekao je papa Ivan Pavao II. za sv. Ivana Bosca.

Kronologija života sv. Ivana Bosca

Utemeljitelj salezijanaca sv. Ivan Bosco, ili jednostavno Don Bosco, rodio se 16. kolovoza 1815. u talijanskom mjestašcu Becchi u općini Castelnuovo d’Asti (danas Colle Don Bosco), u blizini Torina. Otac mu je Franjo umro 1817., ostavivši za sobom siročad Ivana, Josipa i Antuna s njihovom majkom Margaritom.

U devetoj godini, 1824., Ivan je sanjao znakovit san o svome poslanju, 1826. je primio prvu pričest, a 1827. napustio rodnu kuću da bi radio i školovao se. Osobito mu je pomagao kapelan don Calosso, koji je nažalost 1830. umro, pa je Ivan bio prisiljen otići u Chieri gdje se uz rad školovao. Godine 1832. osnovao je Društvo veselja s ciljem pomoći dječacima da „ispunjavaju školske i vjerske dužnosti i budu veseli“. Godine 1833. primio je sv. potvrdu, 1835. obukao kleričko odijelo, 29. ožujka 1841. zaređen je za đakona, a 5. lipnja iste godine za svećenika. Dan kasnije služio je prvu sv. misu.

Dana 8. prosinca 1841. don Bosco susreće mladoga Bartolomeja Garellija s kojim započinje svoj odgojno-pastoralni rad poznat kao „oratorij“, ispočetka „selilački“, a kasnije smješten u Valdoccu (Torino), koji postaje središte njegova djelovanja. Godine 1846. don Boscu se pridružuje njegova majka Margarita, koja će s njim ostati kao „mama siromašnih dječaka“ sve do svoje smrti 1856. Don Bosco piše brojne i raznovrsne knjige za mladež i običan puk, a zatim i katoličko štivo i školske udžbenike, te pokreće časopise. Gradi stambene i školske prostore za svoje siromašne dječake, trpi napade i čak atentate (1848., 1852.), a njegovo djelo sve više raste.

1854. u oratorij ulazi „sveti dječak“ Dominik Savio, koji utemeljuje Družbicu Bezgrešne radi promicanja „dobrog duha“ oratorija. Nakon njegove smrti 1857. godine, don Bosco piše njegov životopis.

1854. don Bosco predlaže četvorici mladića (Rui, Caglieru, Rochettiju i Artigli) da osnuju Salezijansku družbu koja će „živjeti djelatnu ljubav prema bližnjemu“. 1855. Mihovil Rua polaže redovničke zavjete i postaje prvi salezijanac.

1857. don Bosco započinje pisati salezijanska pravila, a 1858. putuje u Rim da svoje djelo predstavi papi Piju IX. Papa ga ohrabruje i poziva da opiše „neobične događaje“ koji to djelo prate.

18. prosinca 1859. službeno je osnovana Salezijanska družba, koja – zajedno s don Boscom – broji 18 članova.

1863. don Bosco osniva prvu kuću izvan Torina.

1864. postavlja kamen temeljac za svetište Marije Pomoćnice u Torinu koje je 1868. posvećeno.

1866. don Bosco posreduje između Svete Stolice i talijanske vlade oko povratka 45 „prognanih“ biskupa i izbora novih.

Don Bosco nastavlja pisati razna djela, izdaje knjige i časopise, organizira učenje zanata i osniva škole za svoje štićenike.

1869. osniva Udruženje štovatelja Marije Pomoćnice, 1872. Družbu sestara Kćeri Marije Pomoćnice, kojoj je na čelu Marija Mazzarello, a 1876. Udruženje salezijanaca suradnika koji „pomažu u promicanju dobra u duhu Salezijanske karizme“.

11. studenog 1875. započinju salezijanske misije – 10 prvih salezijanaca s don Caglierom na čelu idu u Argentinu. Don Cagliero je 1884. imenovan biskupom u Patagoniji (kasnije i kardinalom).

1877. održan je prvi sabor Družbe. Pokrenut je i Salezijanski vjesnik.

1878. umro je „Don Boscov“ papa Pio IX, a novi papa Lav XIII povjerava 1880. don Boscu gradnju bazilike Srca Isusova u Rimu. 1883. Don Bosco putuje u Francusku, a 1886. u Španjolsku, tražeći pomoć za gradnju svetišta Srca Isusova, koje je 1887. dovršeno i posvećeno. Don Bosco sudjeluje na posveti, ali mu je zdravlje veoma slabo.

31. siječnja 1888. umire u Torinu. Za nasljednika je izabran don Mihovil Rua.

Don Bosco je 1929. proglašen blaženim, a na Uskrs 1934. svetim. Blagdan mu se slavi 31. siječnja. Papa Ivan Pavao II proglasio ga je 1988. ocem i učiteljem mladeži, a njegov preventivni sustav ponudio je Crkvi kao odgojnu metodu.

Molitva sv. Ivanu Boscu

Zahvaljujemo Ti, Gospodine,
jer si nam dao sv. Ivana Bosca kao oca mladih,
kao istinskoga Božjeg čovjeka i učitelja kršćanskog života za sve.
Dopusti i nama, molimo Te,
da ga znamo nasljedovati u njegovoj ljubavi prema Bogu i mladima.
Daj nam njegovu velikodušnost da živimo Evanđelje hrabro i ustrajno.

Sv. Ivane Bosco, ti si govorio:
„Dovoljno je da ste mladi da vas neizmjerno ljubim.“
Povjeravam se tebi: daj mi dobro srce,
učini me čvrstim u radu, mudrim u odlukama,
hrabrim u svjedočenju radosti kršćanskog života.

Ti, koji si se zaljubio u Euharistiju i Djevicu Mariju,
pomogni mi da se hranim vjerom Kruha života
i da se svaki dan prepustim vodstvu Presvete Marije,
djeliteljice svih milosti.

Sveti Ivane Bosco, moli za nas!

† Anteja Jurić-Kaćunić (1994.–2025.)

Redakcija

Sa preteškom boli u srcu i duši, javljamo rodbini, prijateljima i ostalim znancima, da nas je 23. siječnja 2025. iznenada i prerano napustila naša premila kćer, sestra, zaova, šogorica i najveća radost života naših Anteja Jurić-Kaćunić, rođena 26. svibnja 1994. godine.

Ispraćaj iz Njemačke održat će se 25. 1. 2025. u 10:30 sati u crkvi Herz-Jesu u Rastattu. Posljednji ispraćaj drage nam pokojnice obavit će se dana 27. 1. 2025. u 15:00 sati na mjesnom groblju Sv. Ante u Lokvičićima.

Zahvalni za svu ljubav i dobrotu koju je nesebično darivala, s ponosom, ljubavlju u srcu i molitvama opraštaju se do ponovnog susreta njezini ožalošćeni: majka Mandica, otac Ivan, brat Boris, sestra Marijana, nevjesta Danijela, zet Matija, nećaci Marko, Luka i Ana, te ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji.

Pokoj vječni daruj joj, Gospodine, i svjetlost vječna svijetlila joj. Počivala u miru Božjem. Amen.

„Ja sam uskrsnuće i život, tko u mene vjeruje, ako i umre, živjet će.“ (Iv 11,25)

† Mirjana Zubac (1971.–2025.)

Redakcija

Na prvi dan nove 2025. godine blago u Gospodinu je preminula Mirjana Zubac, djevojački Blažević.

Mirjana je rođena 22. 10. 1971. u Dragočaju kraj Banje Luke. Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini izbjegla je u Njemačku. Tu je upoznala Roberta Zubca s kojim se vjenčala 6. 8. 1995.. U braku im je Bog podario dva sina: Darko-Ante (1995.) i Ivan (1996.).

Mirjana je radila najprije u staračkom domu u Gaggenau, zatim u tvrtki za tehnologiju preciznih mjerenja Burster u Gernsbachu, te u tvrtki Electronic Concept u Ottenau.

Pokojna Mirjana bila je veoma društvena osoba, u ljudima je vidjela samo pozitivne osobine, svima je pomagala i s tim svojim pozitivnim stavom bilo joj je lako privući druge. Bila je veoma angažirana u misijskoj zajednici Gaggenau i mnogo će nedostajati njezin pozitivni duh i spremnost na pomoć.

Ukop posmrtnih ostataka pokojne Mirjane bit će 24. 1. 2025. u 13.30 sati na groblju Waldfriedhof u Gaggenau.

Pokojnoj Mirjani Bog neka bude vječna nagrada, a u ime svećenika, pastoralnih suradnika i misijskog vijeća Gaggenau/Rastatt/Baden-Baden obitelji izražavamo iskrenu kršćansku sućut.

Pokoj vječni daruj joj, Gospodine, i svjetlost vječna svijetlila joj. Počivala u miru Božjem. Amen.

Škola emocija: kako izliječiti emocionalne i duhovne traume

Redakcija

Od patera Mije Nikića, svećenika, isusovca i psihologa, dobili smo mail s molbom da na našoj stranici objavimo poziv na sudjelovanje u Interdisciplinarnom tečaju „Škola emocija – 4: Kako izliječiti emocionalne i duhovne traume“.

Tečaj će se održati kroz deset susreta po 90 minuta u Zagrebu od 25. travnja do 27. lipnja petkom, u terminu od 19.00 do 20.30 na adresi: Samostan hercegovačkih franjevaca, Avenija Gojka Šuška 2, Zagreb (Dubrava).

Važno je napomenuti da je Školu moguće pratiti i online (preko interneta), ali je potrebno na vrijeme se prijaviti na tel. +385 1 4803 043 ili preko e-adrese: .

Sve detaljne informacije mogu se naći na adresi: www.zbjl.hr.

Školu emocija – 4 organizira Zaklada biskup Josip Lang koja se brine za stare, nemoćne i siromašne osobe.

Kotizacija za svih deset susreta je donacija od 70 eura koja ide u fond Zaklade koja pomaže siromašnim i ugroženim osobama. Pola kotizacije (35 eura) treba uplatiti do 25. travnja na račun Zaklade: IBAN: HR43 23400091110097040; SWIFT: PBZGHR2X; Poziv na broj: 1680218; s napomenom: Škola emocija – 4. Drugi dio (35 eura) može se uplatiti za vrijeme tečaja.

Organizator i provoditelj tečaja je p. Mijo Nikić sa suradnicima: prof. dr. sc. Miro Jakovljević, psihijatar; prof. dr. sc. Pero Vidović, bibličar; mr. sc. fra Slaven Brekalo, gvardijan; dr. sc. don Vitomir Zečević, OSB, stručnjak za medije FTI, Zagreb; dr. sc. Zdravko Palavra; dr. med. Marina Jurčić, spec. logoterapije; izv. prof. dr. sc. s. Valerija Kovač, prof. dogmatske teologije na KBF-u; mr. sc. s. Ksenija Leko, uršulinka; mr. sc. s. Ankica Klepić, duhovno-psihološka terapeutkinja; prof. Slavica Gilić, muzikoterapeutkinja; prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, integrativna psihoterapeutkinja za djecu i adolescente.

Sadržaj tema Škole emocija – 4:

  1. Petak, 25. 4. 2025. – „Integralno liječenje psihotrauma: psihološko-psihijatrijska i duhovna pomoć“ (prof. dr. sc. Miro Jakovljević, psihijatar). Psihotrauma – užas zamrznut u pamćenju (afektivnoj memoriji). Tri vrste trauma: tjelesne, emocionalne (psihičke) i duhovne. Terapijska meditacija (30 minuta): izručivanje svojih emocionalnih i duhovnih rana milosrdnom Bogu Ocu, Kristu Spasitelju i Duhu Svetom, najmoćnijem Iscjelitelju. Tema meditacije: „Moja je sudbina u Božjim rukama“ (p. Mijo Nikić).
  2. Petak, 2. 5. 2025. – „Važnost emocija u kontekstu meditativne i kontemplativne prakse“ (dr. sc. Zdravko Palavra). Neurobiologija stresa. Strah i reakcija imobilnosti („smrzavanja“). Psihoanalitička psihoterapija psihotrauma. Terapijska meditacija na temu: „Samo je u Bogu mir, dušo moja“ (p. Mijo Nikić).
  3. Petak, 9. 5. 2025. – „Liječenje psihotrauma glazbom“ (Slavica Gilić, muzikoterapeutkinja). Psihotraume nastale zbog bolesti i gubitka voljene osobe. Ponovno preživljavanje traumatskog iskustva radi njegova iscjeljenja. Egzistencijalistička psihoterapija i trauma. Terapijska meditacija na temu: „Ne bojte se! Ja sam s vama!“ (p. Mijo Nikić).
  4. Petak, 16. 5. 2025. – „Oslobađanje od okova krivnje i srama“ (s. Ankica Klepić, ASC). Srž psihotraumatske reakcije (hiperbudnost, stisnutost, disocijacija, bespomoćnost). Moć sugestije i svemoć vjere. Tjelesna psihoterapija psihotrauma. Terapijska meditacija na temu: „Vjera te tvoja ozdravila!“ (p. Mijo Nikić).
  5. Petak, 23. 5. 2025. – „Liječenje psihotrauma kod djece“ (prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, integrativni psihoterapeutkinja). Psihosomatski simptomi psihotraume. Dijagnoza i terapija psihosomatskih bolesti. Geštalt terapija i trauma. Terapijski učinci molitve. Terapijska meditacija na temu: „Molite i dobit ćete!“ (p. Mijo Nikić).
  6. Petak, 30. 5. 2025. – „Medicinska i duhovna pomoć u liječenju psihotrauma“ (dr. med. Marina Jurčić, spec. logoterapije). Psihotraume kao posljedica doživljenog nasilja. Oživljavanje traume. Transakcijska analiza psihotrauma. Bog je ljubav! Prave i krive slike Boga. Terapijska meditacija na temu: „Ja sam s vama u sve dane!“ (p. Mijo Nikić).
  7. Petak, 6. 6. 2025. – „Kako vjera, nada i ljubav pomažu u liječenju psihotrauma“ (prof. dr. sc. s. Valerija Kovač, KBF-ZG). Psihotraume u poslovnom okruženju. Transformacija traume: raj, pakao i iscjeljenje-pomirenje. Obiteljska terapija psihotrauma. Unbound metoda oslobađanja. Terapijska meditacija na temu: „Sve mogu u Onome koji me jača!“ (p. Mijo Nikić).
  8. Petak, 13. 6. 2025. – „Zahvaljivanjem do iscjeljenja“ (mr. sc. s. Ksenija Leko, OSU, vjeroučiteljica). Primjena emocionalne prve pomoći nakon doživljene psihotraume. Kognitivno-bihevioralna psihoterapija trauma. Stvoreni na sliku Božju: Bog je moj Otac. Terapijska meditacija na temu: „Dođi Kraljevstvo Tvoje! Budi volja Tvoja!“ (p. Mijo Nikić).
  9. Petak, 20. 6. 2025. – „Liječenje psihotrauma opraštanjem: Ljepota i snaga sakramenta pomirenja (ispovijedi)“ (fra Slaven Brekalo, gvardijan, ZG). Potisnute psihotraume – mentalni senzori u mozgu koji oglašuju uzbunu. Transgeneracijski koncept psihotraume.. Što nam poručuju naši snovi i potisnute emocije? Terapijska meditacija na temu: „Jahve, proničeš me svega i poznaješ!“ (p. Mijo Nikić).
  10. Petak, 27. 6. 2025. – „Ne bojte se! Ja sam s vama“ (p. Pero Vidović, bibličar, FTI). „Uloga medija u nastanku i liječenju psihotrauma“ (don Vitomir Zečević, salezijanac). Sve je moguće onome koji vjeruje i autentično ljubi: vjersko-duhovni pristup u nadvladavanju psihotraume. Nada – krepost koja ne postiđuje. Terapijska meditacija na temu: „Ne živim više ja, nego Krist živi u meni!“ (p. Mijo Nikić).

Program tečaja možete preuzeti OVDJE.

[Fotografija: Gerd Altmann auf Pixabay]

Njemačka biskupska konferencija objavila smjernice za pastoral na drugim jezicima i obredima

Redakcija

Na putu prema interkulturalnoj zajednici – pod ovim je naslovom Njemačka biskupska konferencija 6. studenog 2024. objavila nove smjernice za pastoral na drugim jezicima i u drugim obredima. One su rezultat trogodišnjeg procesa razmišljanja i donošenja odluka koji je pokrenula Komisija za migracije Njemačke biskupske konferencije pod vodstvom nadbiskupa dr. Stefana Heßea (Hamburg). „Stalno rastući udio vjernika migrantskog podrijetla u našim biskupijama i župama zahtijeva novo promišljanje ovog pastoralnog područja“, piše predsjednik Njemačke biskupske konferencije, biskup dr. Georg Bätzing, u predgovoru objavljenog dokumenta.

S načelom interkulturalne zajednice povezan je i poziv na promjenu perspektive. „Često vrlo aktivne i živahne zajednice drugih jezika i obreda, ne bi se smjele shvaćati kao posebni svjetovi koji nemaju nikakve veze sa životom mjesne Crkve. Ovo se odnosi i na samorazumijevanje tih zajednica, ali i na percepciju s njihove strane od strane biskupija i teritorijalnih zajednica. Također, ne smije se očekivati od vjernika drugih jezika i obreda da se kao pridošlice jednostavno uklope u već postojeće strukture mjesne Crkve“, ističe biskup Bätzing. Svi vjernici pozvani su ,,u duhu participativne i sinodalne Crkve, unijeti svoj specifični identitet, ono što im je važno i vrijedno, svoju duhovnost i crkveno-kulturni pečat, preuzeti odgovornost i tako zajednički dati lice Crkvi na lokalnoj razini.“

Za daljnji razvoj pastorala na drugim jezicima i obredima dokument postavlja pet perspektiva. Cilj je jačanje svijesti o univerzalnosti Crkve, omogućavanje autonomnih prostora kao i prostora za interkulturalne susrete te promicanje interkulturalnih kompetencija. Uvijek je riječ o ravnopravnom sudjelovanju vjernika svih podrijetla, a ne manje važno je i promišljeno upravljanje kadrovima. Ove opće perspektive konkretizirane su kroz niz preporuka za djelovanje.

Katoličkoj Crkvi u Njemačkoj pripada oko 3,4 milijuna vjernika stranog državljanstva. Njihov udio u ukupnom broju katolika povećao se u razdoblju od 2015. do 2024. godine s 13,4% na 16,7%. U nekim biskupijama i regijama gotovo polovica vjernika ima migrantsko podrijetlo. Postoje redovite mise i pastoralne aktivnosti na otprilike 30 jezika. Uz to, postoje zajednice dvanaest različitih Katoličkih istočnih Crkava koje slave liturgiju u vlastitom obredu i imaju vlastiti pravni poredak, ali su u punom jedinstvu s latinskom Katoličkom Crkvom. Ukupno u njemačkim biskupijama postoji oko 500 zajednica drugih jezika i obreda. Najveće skupine čine vjernici koji govore poljski, talijanski, hrvatski, španjolski i portugalski. Najveće katoličke istočne Crkve prisutne u Njemačkoj su Ukrajinska grkokatolička Crkva i Kaldejska katolička Crkva.

Izvor: Živa zajednica / IKA

Cjeloviti tekst dokumenta Na putu prema interkulturalnoj zajednici možete pročitati na stranici Njemačke biskupske konferencije:

https://www.dbk-shop.de/de/publikationen/die-deutschen-bischoefe/hirtenschreiben-erklaerungen/auf-weg-interkulturellen-communio-leitlinien-seelsorge-anderen-sprachen-riten.html#files