Hrvatska katolička misija Mittelbaden
Kroatische katholische Mission Mittelbaden
U organizaciji Hrvatske katoličke misije Mittelbaden, u nedjelju, 16. ožujka 2025. u prostorijama centra St. Antonius u Pforzheimu, bosanskohercegovački i hrvatski povjesničar i akademik dr. Srećko M. Džaja održao je predavanje na temu „Hrvatski identitet i povijest. S posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu“.
Ovdje možete pogledati cjelokupni video zapis predavanja.
U organizaciji Hrvatske katoličke misije Mittelbaden, u nedjelju, 16. ožujka 2025. u prostorijama centra St. Antonius u Pforzheimu, bosanskohercegovački i hrvatski povjesničar i akademik dr. Srećko M. Džaja održao je predavanje na temu „Hrvatski identitet i povijest. S posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu“.
Odaziv publike bio je zadovoljavajući, osim domaćih pristigli su i gosti iz drugih misijskih zajednica, ali i drugih gradova. Među nazočnima bila su i trojica svećenika: voditelj Misije don Ivo Nedić te salezijanci don Josip Krpić i don Josip Stanić, koji su došli iz Zagreba.
Program je vodio i moderirao pastoralni suradnik Darko Rubčić, riječi pozdrava uputio je don Ivo , a mladić Marlon Čalić je na gitari izveo skladbu „Valcer“ br. 4 paragvajskog skladatelja Agustína Barriosa Mangoréa i skladbu „Rosita“ španjolskog kompozitora Francisca Tárrege.
U predavanju je dr. Džaja najprije objasnio pojam identiteta. Kada se govori o kulturnim i političkim zbivanjima u suvremenom svijetu, često čujemo riječ identitet odnosno identiteti u množini, osobito kada je riječ o zemljama i državama iz kojih mi Hrvati potječemo.
Svaki pojedinac i svaka društvena grupa ima svoj vlastiti identitet. Pojedinačni identiteti najkraće su opisani u osobnim iskaznicama (Personalausweis, legitimacija, carte d’identité, lična karta i sl.), u kojima se navode datum i mjesto našega rođenja, boja očiju, visina stasa, spol, vjerska pripadnost te državna ili nacionalna pripadnost.
U svakodnevnom životu ti se identiteti često provjeravaju, na primjer u kontaktima s državnim institucijama ili pak kada putujemo.
Ti naši pojedinačni identiteti usko su povezani odnosno uklopljeni u društvene identitete, kao što su vjerska, državna i nacionalna pripadnost, članstvo u pojedinim strukovnim i kulturnim organizacijama, političkim strankama i sl.
Od svih tih naših pripadnosti najtrajniji i najvažniji je naš kulturni i politički identitet, koji ima najdublje povijesne korijene.
U nastavku je predavač u kratkim crtama prikazao povijest i oblikovanje hrvatskoga kulturnoga i političkog identiteta s posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu, od srednjega vijeka do naših dana.
Nakon predavanja uslijedila je diskusija u kojoj je predavač odgovarao na pitanja iz publike. Kroz pitanja, odgovore i zapažanja prisutni su imali mogućnost proširiti znanje o svojoj prošlosti, saznati kako se hrvatski kulturni i politički identitet kroz stoljeća oblikovao, te naučiti kako na ispravan način treba promišljati i odnositi se prema prošlosti.
Srećko Matko Džaja rođen je 1935. u Gornjem Malovanu kraj Kupresa, Bosna i Hercegovina.
Teologiju je studirao na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Postdiplomski studij iz teologije studirao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1971. doktorirao s temom o bosanskohercegovačkim katolicima na prijelazu iz 18. u 19. st. U razdoblju od 1965. do 1975. bio je docent, te profesor i rektor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu.
Godine 1975. upisuje studij povijesti, političke filozofije i slavenske filologije na Sveučilištu Ludwig-Maximilian (Ludwig-Maximilians-Universität /LMU/) u Münchenu, gdje je 1983. po drugi put doktorirao, ovoga puta s temom o bosanskohercegovačkom konfesionalizmu između 1463. i 1804.
Kao znanstveni suradnik Instituta za povijest Istočne i Jugoistočne Europe (Institut für Geschichte Osteuropas und Südosteuropas LMU) i Instituta za Jugoistok (Südost-Institut) u Münchenu, 1980-ih i 1990-ih Džaja je temeljito istraživao povijest južnoslavenskog područja s glavnim interesom za Bosnu i Hercegovinu.
Objavio je 5 znanstvenih knjiga iz područja povijesti Bosne i Hercegovine, jednu knjigu izabranih eseja, razgovora, polemika i prijevoda te jednu knjigu osobnih memoara, zatim nekoliko kritičkih izdanja izvorā, te brojne znanstvene članke, eseje i recenzije po raznim časopisima.
Godine 2000. Džaja je umirovljen, a 2002. godine izabran je za inozemnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Od 2024. živi u Pforzheimu.
Objavljene knjige
Od petka, 14. 3. do ponedjeljka, 17. 3. 2025. u našoj Misiji boravila su dvojica svećenika salezijanaca, don Josip Krpić i don Josip Stanić, koji su doputovali iz Zagreba. Razlog njihova dolaska je preuzimanje automobila, koji su don Josipu Krpiću za njegove zdravstvene i pastoralne potrebe, kupili i darovali vjernici misije Mittelbaden.
Podsjećamo da je don Josipu zbog bolesti dijabetesa prije osam godina amputirana noga i jedino mu automobil s automatskim mjenjačem može biti od koristi u njegovim daljnjim svećeničkim i pastoralnim dužnostima. Don Josip je inače profesor latinskog jezika, nekadašnji student i profesor na Papinskom sveučilištu u Rimu te bivši ravnatelj Katoličkog školskog centra u Žepču, a danas jedan od braće u salezijanskoj provinciji na Jarunu u Zagrebu.
Don Josip Stanić je bivši ekonom Hrvatske salezijanske provincije sv. Ivana Bosca, a trenutno župni vikar u Župi Duha Svetoga – Sveta mati Slobode na zagrebačkom Jarunu. On je došao kao pratnja svom subratu imenjaku.
Podsjećamo također da je ovu plemenitu akciju inicirao don Ivo Nedić. Još prije osam godina, kada je don Josipu bila amputirana noga, don Ivo mu je ponudio da mu se nabavi automobil prilagođen njegovim potrebama. I nakon osam godina, to se i ostvarilo. U nedjelju, 23. 2. 2025. u našoj Misiji bila je organizirana akcija prikupljanja novčanih sredstava, a vjernici su mogli uplatiti i preko misijskog računa. Napominjemo da su se u akciju uključili i vjernici misije Ludwigshafen, koju privremeno opslužuju svećenici iz naše Misije. U akciji je prikupljeno nešto malo više od 20.000 €.
U nedjelju, 16. 3. dvojica don Josipa su slavili misu u trima zajednicama misije: Karlsruhe, Bruchsal i Pforzheim. Misu u Karlsruhe predvodio je don Ivo Nedić, a propovijedao je don Josip Krpić. Na koncu misnoga slavlja don Josipu se u ime misijskog pastoralnog vijeća Karlsruhe obratio predsjednik vijeća Bruno Vujević i pred okupljenom zajednicom svečano mu uručio ključeve automobila. Don Josip je, vidno dirnut gestom dobrote svih vjernika, izrazio svoju iskrenu zahvalnost.
U zajednici Bruchsal goste salezijance je pozdravila predsjednica misijskog vijeća Marija Vasilj, a u zajednici Pforzheim predsjednik vijeća Damir Premužić.
Zahvalni smo Bogu što nam je omogućio da kao vjernička zajednica učinimo još jedno konkretno, plemenito djelo dobrote, a posebna zahvala ide svima koji su svojim prilogom sudjelovali u ovoj akciji!
