Slavlje Cvjetnice u Mittelbadenu (fotogalerija)

Darko Rubčić

Cvjetnica, odnosno Nedjelja Muke Gospodnje, kršćanski je blagdan koji se slavi nedjelju prije Uskrsa i označava početak Velikog tjedna. Toga dana vjernici se prisjećaju Isusova svečanog ulaska u Jeruzalem, kada je narod klicao i dočekao ga s palminim i maslinovim grančicama.

Ovaj blagdan nosi duboku poruku: Isus se objavljuje kao Mesija, ali ne kao moćni vladar, nego kao ponizni kralj mira. Liturgija Cvjetnice spaja radost i patnju – od svečanog dočeka do čitanja Muke – podsjećajući da put prema uskrsnuću vodi kroz križ.

Kristova muka nije samo povijesni događaj, nego otkupiteljski čin kojim donosi spasenje svijetu. Ujedno nas Cvjetnica usmjerava i prema konačnoj nadi – pobjedi života nad smrću.

Ovim blagdanom započinje Veliki tjedan, koji nas poziva na zajedništvo, vjeru i hod s Kristom prema uskrsnuću.

U nastavku donosimo fotografije s ovogodišnjih misnih slavlja u našoj Misiji, iz zajednica: Karlsruhe, Bruchsal, Gaggenau, Pforzheim, Bretten i Rastatt.

Fotogalerija (snimke: Snježana Miketa, Anita Piplica, Iva Rajić, Mirela Skorupski, Igor Širhuber, Marija Vasilj, Jacqueline Zadravec, D.R.)

Uskrsni blagoslov jela

Redakcija

Blagoslov jela je lijep uskrsni običaj koji se održava na Veliku subotu. Vjernici tada u crkvu donose košare s hranom koju će blagovati na uskrsno jutro, a svećenik je blagoslivlja molitvom i blagoslovljenom vodom, kao znak zahvalnosti i Božjeg blagoslova za obiteljski stol.

Na Veliku subotu, 4. travnja 2026. u našoj Misiji održat će se obredi i slaviti svečana sveta misa u četiri glavna centra: Karlsruhe, Gaggenau i Pforzheim u 18 sati, te u Bruchsalu u 21 sat. Odmah nakon svete mise slijedi blagoslov jela.

Blagoslov jela održat će se i na sam Uskrs, u nedjelju 5. travnja, nakon svete mise u svim zajednicama.

Raspored svetih misa za Veliku subotu i Uskrs dostupan je na poveznici OVDJE.

Glas Spasa – duhovna poezija Gordane Kopačević

Redakcija

U posljednjem korizmenom tjednu 2026. godine, vremenu koje poziva na sabranost i duboko vjerničko promišljanje, nastala je pjesma „Glas spasa“, nadahnuta pobožnošću Križnog puta u crkvi sv. Pavla u Bruchsalu. Njezina autorica je Gordana Kopačević, članica misijske zajednice u Bruchsalu i autorica zbirke Pet minuta do povratka (2025).

Uz ovu pjesmu donosimo i nekoliko drugih duhovno nadahnutih pjesama iste autorice.

Glas Spasa

Na križnom putu,

od postaje do postaje, vučem korake,

prosipam se slična sjemenu došljaka.

 

Na plodno tlo klica vjere se primila.

 

Crveno nebo balansira

na vrhu crkvenog tornja.

Bojim se, krv će prokapati,

rane se otvaraju.

 

Ispred siluete drvenog križa

padam na koljena,

Ti, kao vino u čašu ulijevaš mi nadu.

Kažeš po ne znam koji put: Ne boj se!

 

Prikovana čavlima ljudske slabosti

ne vidim Te, a čujem Ti glas.

Bojim se, vjetar će izbrisati

tragove u pijesku,

a želim svjedočiti Tvome postojanju.

 

Ograđena zidovima tišine Velikog tjedna,

nalik bršljanu pužem u visine.

Opet Ti čujem glas, a ne vidim Te.

Kažeš, ovo je zadnja postaja, dolazi svjetlo,

ne boj se.

Ispovijed

U sobi s pogledom na dušu

kroz male rupice okna

provlače se velike riječi.

 

Duša, nalik poderanoj košulji,

ušiti će rane i skinuti

teško kamenje sa srca.

 

U obrazu će sjati pokajanje,

usta izustiti obećanje…

Jedno uho i jedne usne

snagom duha odriješit će

čvorove na konopcima grešnika.

Vrijeme za istinu

Dani se provlače kroz mene,

nalik debelom koncu kroz igle uši.

Korak mi postaje sporiji,

sve veća i veća praznina u duši.

 

Pitam se:

Koliko mi je koraka ostalo do kraja,

ubrzati ili usporiti treba?

Kada pogledam visoko,

duga je i vijugava staza do neba…

 

Samo On će znati što mi je činiti,

On će reći, stigla si, vrijeme je istini.

Vrijeme tvoje

Izdani poljupcem, zatajiše nas najbliži,

bijahu nevjerni,

a pravedne nas razapinjali.

 

Na djelu upoznasmo Petra,

Tomu, Šimuna, Judu,

i gledasmo propast u čudu

i Božje suze…

 

I baš kao u Bibliji,

pohlepa kada kolo povede,

šačica zlata na grijeh navede…

 

Svijetom hode Jude i Farizeji,

Kaini i Abeli, čovjek čovjeka više ne voli.

Nit ratovi, nit zemljotresi

čak ni poplave

nisu dovoljne ljudskoj nesreći.

 

Bože! Znam, vrijeme tvoje dolazi!

Između grijeha i dobra

Omeđena strahovima

koprcam se

kao riba na suhom,

hvatam oduška u raskoraku

između posla i sna.

 

Koliko mi je koraka dato,

koliko zagrljaja i osmijeha,

što li će prevagnuti

na kantaru između

dobra i grijeha?!?

 

Edenskim vrtom života

glasove unutarnje čujem,

odbijam ubrati jabuku,

ali život često opsujem.

 

Bez lista srama šetaju

krojači sudbine moje,

o Bože što mi je činiti

da uživam kraljevstvo tvoje!?

 

U svijetu lažnih svetica,

grešnica sam u obraćenju,

spašavam dušu grešnu

moleći u Božjem hramu.

U zvijezde sam te ukovala

U zvijezde sam te ukovala.

Ni krušne mrve u usta nisam stavila

da ti se nisam ponizno zahvalila.

 

Nijedan obični ručak nisam skuhala

da krv i znoj nisam zalažući se prolila.

 

Ne žalim se jer znam:

u raj me odvode sve noge oprane

i moje ruke pružene,

što gladna usta su hranile.

 

Jedino što tješi me:

znam da ti vidiš, Isuse,

ono što drugima promiče.