Ugodno ljeto uz duhovne pjesme djece i mladih HKM Mittelbaden

U ljetnim danima uživajte uz duhovne pjesme i šansone koje izvode dječji zborovi i zborovi mladih Hrvatske katoličke misije Mittelbaden!

Ove pjesme su više od melodije – one su izraz vjere, zahvalnosti i zajedništva. Neka nam njihovi glasovi budu poticaj na molitvu, zahvalu i duhovnu radost u svakodnevici.

Poslušajte, pogledajte i podijelite s obitelji, prijateljima i svima koji vole glazbu nadahnutu vjerom i ljubavlju.

Ugodan vam ljetni odmor!

Zajednička proba triju zborova

U utorak, 8. srpnja 2025. u crkvi sv. Elizabete u Karlsruheu održana je prva zajednička proba pjevača crkvenih zborova iz Karlsruhea, Bruchsala i Pforzheima pod ravnanjem Darka Rubčića, past. suradnika i voditelja ovih zborova.

Na probi je sudjelovalo 46 pjevačica i pjevača, a na repertoaru su bile četveroglasne skladbe s kojima će ovaj veliki zbor nastupiti na 24. smotri crkvenih zborova hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj koja će se održati 22. studenoga 2025. u Ludwigsburgu.

Nakon glazbenog dijela uslijedilo je zajedničko druženje u misijskim prostorijama uz domaća jela i kolače koje su pripremili članovi zbora iz Karlsruhea, domaćini ovog susreta. Uz razgovor, pjesmu i smijeh nastavilo se prijateljevanje koje već godinama povezuje pjevače iz različitih gradova naše misije.

Ova proba bila je prvi korak u pripremama za nadolazeće nastupe, a početkom nove školske godine planirane su još tri zajedničke probe – u Bruchsalu, Pforzheimu i Karlsruheu.

Ujedno najavljujemo i drugi susret svih crkvenih pjevača misije Mittelbaden, koji će se održati 8. studenoga 2025. u velikoj dvorani uz crkvu sv. Pavla (Pfarrzentrum St. Paul) u Bruchsalu.

Veselimo se nastavku zajedničkog rada i pjesme koja uzdiže dušu i ujedinjuje srca!

Izlet i „salezijanske igre“ za mališane (fotogalerija)

U subotu, 28. lipnja 2025., Hrvatska katolička misija Mittelbaden organizirala je izlet i druženje uz tzv. „salezijanske igre“ za ovogodišnje prvopričesnike, ministrante, dječje crkvene zborove te njihove roditelje, braću i sestre – ukupno oko stotinu sudionika.

Od 10.00 do 14.00 sati sportski tereni u Dettenheimu bili su ispunjeni dječjom radošću, veseljem, smijehom, trčanjem i vriskom. Program je uključivao razne igre i zabavne aktivnosti koje su animirali don Janko Belina i don Tihomir Šutalo. Djeca i poneki roditelji natjecali su se u graničaru, igrali lovice, iks-oks, prskali se vodom te bezbrižno i razigrano uživali u zajedništvu.

Posebnu zahvalnost dugujemo gospodinu Stipi Selaku, vlasniku restorana „Spalato“, koji je ustupio prostorije svog restorana i sportske terene te, zajedno sa svojom obitelji i osobljem, organizirao ručak za sve sudionike. Sav prihod od ručka gospodin Selak darovao je jednoj hrvatskoj obitelji u potrebi, kako bi mogli nabaviti specijalna invalidska kolica za svoje dijete. U ovoj plemenitoj akciji sudjelovali su i prisutni roditelji, koji su svojim dobrovoljnim prilozima dodatno podržali ovu vrijednu inicijativu.

Gospodin Nikola Selak, vlasnik trgovine Selak Delikatessen, zajedno sa svojom obitelji, darovao je sladoled za svu djecu i roditelje, čime je dodatno razveselio mališane.

Dan je protekao u ozračju radosti, zajedništva i kršćanske ljubavi, ostavljajući svima prisutnima nezaboravne uspomene.

U ritmu tradicije – prvi koncert folklora misije Mittelbaden (foto i videogalerija)

U subotu, 28. lipnja 2025. godine u 18.00 sati, u dvorani St. Michael u Karlsruheu, održan je prvi koncert folklora Hrvatske katoličke misije Mittelbaden, pod nazivom „U ritmu tradicije“.

Kroz plesove i pjesme predstavile su se dječje i mlade folklorne skupine: FolkloriKA (zajednica Karlsruhe), Hrvatska mladež Bruchsal (zajednica Bruchsal) i Krila svetog Josipa (zajednica Gaggenau).

Program su osmislile i pripremile voditeljice skupina: Željka Esapović, Ružica Brandis, Kristina Vasilj, Sandra Vujević, Martina Gagro i Anita Vondroš.

Prvi dio koncerta bio je posvećen tradicionalnim plesovima koje su izvele skupine iz Bruchsala i Karlsruhea. Publika je mogla uživati u raznolikosti koraka i ritmova iz regija: Split, Slavonija, Posavina, Banat i Hercegovina.

Nakon kratke pauze uslijedio je edukativni dio programa u kojem je publika putem zanimljive prezentacije upoznata s osnovama hrvatskog folklora. Objašnjeno je da se folklor dijeli na četiri glavne zone: alpsku, panonsku, dinarsku i jadransku, a da folklor obuhvaća više od pjesme i plesa – uključuje i običaje, glazbu, narodne nošnje, priče, legende, obrede te sve ono što se prenosi s generacije na generaciju.

Glazbeni izrazi poput kola, klapskog pjevanja i tamburaške glazbe razlikuju se od regije do regije, a narodne nošnje predstavljaju pravo umjetničko blago koje čuva identitet, povijest i duh naroda. Posebno mjesto zauzimaju običaji vezani uz blagdane poput Uskrsa, Božića i poklada, koji i danas okupljaju zajednicu u slavlju i zajedništvu.

U drugom dijelu koncerta nastupile su i odrasle skupine folkloraša. Skupine iz Bruchsala i Karlsruhea zajednički su izvele dojmljivu a capella izvedbu pjesme „Tri su grane“, dok je dječja skupina iz Gaggenaua izvela koreografiju u kojoj je spojen moderni s tradicionalnim izričajem.

Odrasla skupina iz Karlsruhea izvela je ples Posavinu, uz instrumentalnu pratnju na tamburici mladog glazbenika Martina Fazekaša. Srednja skupina iz Bruchsala izvela je ples Ražanac, a odrasla skupina završila je svoj nastup veselim Bunjevačkim kolom.

Za sam kraj, koncert je zaokružen koreografijom Enino kolo, koja je donijela spoj različitih plesnih koraka i stilova. Inspiraciju za ovu koreografiju članovi su pronašli na seminaru „4 zone u tri dana“, održanom prošle godine u Offenbachu. Koreografiju potpisuje Ena Valentina Vondroš, a glazbeni aranžman izradio je Sandro Kožul, koji je i odsvirao kolo.

Nakon službenog dijela uslijedilo je veselo druženje uz pjesmu, ples i zakusku koju su pripremili roditelji i voditeljice folkloraša. Unatoč velikoj vrućini, u prepunoj dvorani je vladalo ozračje zajedništva, ponosa i radosti.

Iskrene čestitke svim sudionicima, članovima folklornih skupina i njihovim voditeljicama na uspješno organiziranom i izvedenom koncertu.

Ovakvi događaji ne samo da čuvaju kulturnu baštinu, već i povezuju generacije, grade mostove i uče djecu da s ponosom njeguju svoje korijene.

19 Videos

U Pforzheimu održana molitva za mir

U subotu, 28. lipnja 2025., u periodu od 16.00 do 17.00 sati, u crkvi sv. Franje u Pforzheimu održana je molitva za mir u svijetu.

Tridesetak vjernika katoličkih misija i zajednica koje djeluju na području župe Pforzheim, uključujući i hrvatsku zajednicu, ujedinili su se u molitvi, pjesmi i poticajnim duhovnim tekstovima, s istim ciljem – zazvati mir i probuditi nadu.

Našu zajednicu predstavljao je pastoralni suradnik Darko Rubčić koji je izgovorio molitvu za mir.

U vremenu obilježenom bespomoćnošću, tugom i dubokom potresenošću zbog mnogih koji stradavaju u besmislenim ratovima, na putu bijega ili u zatočeništvu, dok mržnja i nasilje sve više obilježavaju svakodnevicu, zajednička molitva postaje prostor nade. Ona nas povezuje i učvršćuje naše pouzdanje: vjerujemo u snagu ljubavi i u čovjekovu sposobnost za pomirenje.

Vapaj Bogu za mir u svijetu

Gospodine, Bože naš, Oče svih naroda,
u svijetu ispunjenom zvukom sirena, suzama djece, ruševinama i mržnjom –
dolazimo pred Tebe ranjena srca i izgovaramo jedini istinski vapaj koji nam preostaje:
Daj nam mir!

Gledamo svakodnevno žrtve ratova, razorene domove, izgubljena lica.
Gospodine, poziv na mir više nije politička gesta –
to je glas savjesti, vapaj čovječanstva, molitva dušā koje pate.
Bez mira nema ni života, ni dostojanstva, ni budućnosti.
Ti si Bog mira – bez Tebe ne znamo što znači istinski živjeti.

Rat ne donosi pobjednike – samo poražene.
On razara narode, obitelji, duše.
Djeca rastu u sjeni straha, majke tuguju, a nada nestaje.
Zato Te molimo, Kriste, koji si sam rekao:
„Mir vam svoj ostavljam, mir vam svoj dajem“ –
daj nam svoj mir, a ne ljudske iluzije koje traju dok traju interesi.

Daj nam hrabrost za mirotvorstvo,
da ne budemo nijemi promatrači, već svjetlo Tvoje volje.
U svijetu tame, daj da budemo graditelji mostova,
da unosimo razumijevanje gdje vlada mržnja,
utjehu gdje su rane,
blagost gdje se viče,
povjerenje gdje su zidovi.

Gospodine, čuj riječi svoga sluge pape Lava XIV., koji vapi:
„Danas više nego ikada, čovječanstvo vapi za mirom.
To je krik koji zahtijeva odgovornost i razum,
i ne smije biti ušutkan bukom oružja ni ideoloških podjela.“

Usadi nam razum koji ne traži osvete,
nego praštanje.
Daj nam duhovnu snagu koja ne traži sigurnost u oružju,
nego u Tvome Evanđelju.

Podsjeti nas na riječi svetog pape Ivana XXIII.:
„Mir na zemlji može se graditi samo na istini, pravdi, ljubavi i slobodi.“

Zato Te molimo: daj da u svijetu raste
istina umjesto propagande,
pravda umjesto nepravde,
ljubav umjesto mržnje,
sloboda umjesto ropstva interesa.

Gospodine Isuse,
kad su vrata bila zatvorena i srca uplašena,
Ti si došao među učenike i rekao:
„Mir vama!“
Reci to i danas našem čovječanstvu, reci to nama.

Stani usred sukoba,
usred naših političkih lomova,
usred podijeljenih Crkava,
usred zavađenih obitelji,
usred podjela u nama samima –
i reci: „Mir vama!“

Tvoj mir neka se izlije na narode,
na gradove, na sela, na domove, na djecu, na starce,
na Crkvu, na političare, na učenike i učitelje, na sve nas.

Nauči nas da živimo ono što molimo.
Nauči nas da budemo ono što tražimo –
živi odgovor Tvoga mira.

I dok Te molimo, Gospodine, vjerujemo:
mir je moguć, mir je potreban, mir je naš zadatak.

Mir vama!
Neka to bude Tvoja riječ nad svakim čovjekom, svakim narodom, svakim danom koji dolazi.

Amen.

Fotogalerija (snimke: D.R.)

Predavanje povjesničara Srećka M. Džaje u Karlsruheu (video zapis)

U organizaciji Hrvatske katoličke misije Mittelbaden, u nedjelju 22. lipnja 2025. u dvorani Herrmann-Jung-Haus iza crkve sv. Elizabete u Karlsruheu, bosanskohercegovački i hrvatski povjesničar i akademik dr. Srećko M. Džaja održao je predavanje na temu „Kulturološki profil bosanskohercegovačkih Hrvata kroz povijest“.

Ovdje možete pogledati cjelokupni video zapis predavanja.

[Video: Anto Lukić – https://www.al-weddings.de)​​]

Predavanje povjesničara Srećka M. Džaje u Karlsruheu (fotogalerija)

U organizaciji Hrvatske katoličke misije Mittelbaden, u nedjelju 22. lipnja 2025., u dvorani Herrmann-Jung-Haus iza crkve sv. Elizabete u Karlsruheu, održano je izuzetno zanimljivo predavanje pod naslovom „Kulturološki profil bosanskohercegovačkih Hrvata kroz povijest“. Predavač je bio istaknuti hrvatski i bosanskohercegovački povjesničar i akademik dr. Srećko M. Džaja (*1935.), jedan od najuglednijih poznavatelja kulturne i vjerske povijesti ovoga prostora.

Predavanje, iako prvenstveno namijenjeno mladima, okupilo je oko četrdesetak sudionika različitih generacija, među kojima su bili i trojica domaćih svećenika: don Tihomir Šutalo, don Stjepan Matijević i don Janko Belina.

Program je vodio i moderirao pastoralni suradnik Darko Rubčić. Na samom početku prisutnima se uime Misije obratio don Tihomir Šutalo, dok je završnu riječ zahvale uime Misijskog pastoralnog vijeća Karlsruhe izrekao gospodin Bruno Vujević.

U svome predavanju, dr. Džaja je na sažet i pregledan način predstavio kulturološku povijest bosanskohercegovačkih Hrvata, osvrnuvši se posebno na pitanja kontinuiteta i diskontinuiteta. Analizirao je što je iz pojedinih povijesnih razdoblja preneseno u današnju svijest naroda, a što je nestalo iz svakodnevice i danas postoji tek kao trag u arhivima, muzejima i knjižnicama.

Nakon izlaganja uslijedila je otvorena diskusija. Kroz pitanja i komentare sudionika, potaknuta su brojna promišljanja o kulturnom identitetu, povijesnoj svijesti i odgovornom odnosu prema vlastitom nasljeđu. Bila je to prilika za osobno i zajedničko obogaćivanje znanja, ali i za dublje razumijevanje vlastitih korijena u suvremenom kontekstu.

Večer je dodatno obogaćena glazbenim točkama. Mladi glazbenici Sandro Kožul i Dominik Mišić izveli su, na harmonikama i gitari, dvije tradicionalne bosanskohercegovačke pjesme: „Djevojka je zelen bor sadila“ i „Tebi, majko, misli lete“, čime su pjesmom dočarali duh i osjećaj zavičaja.

Bio-bibliografija dr. Srećka Džaje

Srećko Matko Džaja rođen je 1935. u Gornjem Malovanu kraj Kupresa, Bosna i Hercegovina.

Teologiju je studirao na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Postdiplomski studij iz teologije studirao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1971. doktorirao s temom o bosanskohercegovačkim katolicima na prijelazu iz 18. u 19. st. U razdoblju od 1965. do 1975. bio je docent, te profesor i rektor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu.

Godine 1975. upisuje studij povijesti, političke filozofije i slavenske filologije na Sveučilištu Ludwig-Maximilian (Ludwig-Maximilians-Universität /LMU/) u Münchenu, gdje je 1983. po drugi put doktorirao, ovoga puta s temom o bosanskohercegovačkom konfesionalizmu između 1463. i 1804.

Kao znanstveni suradnik Instituta za povijest Istočne i Jugoistočne Europe (Institut für Geschichte Osteuropas und Südosteuropas LMU) i Instituta za Jugoistok (Südost-Institut) u Münchenu, 1980-ih i 1990-ih Džaja je temeljito istraživao povijest južnoslavenskog područja s glavnim interesom za Bosnu i Hercegovinu.

Objavio je 5 znanstvenih knjiga iz područja povijesti Bosne i Hercegovine, jednu knjigu izabranih eseja, razgovora, polemika i prijevoda te jednu knjigu osobnih memoara, zatim nekoliko kritičkih izdanja izvorā, te brojne znanstvene članke, eseje i recenzije po raznim časopisima.

Godine 2000. Džaja je umirovljen, a 2002. godine izabran je za inozemnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Od 2024. živi u Pforzheimu.

Objavljene knjige

  • Katolici u Bosni i zapadnoj Hercegovini na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Doba fra Grge Ilijića Varešanina (1783-1813). Zagreb: Kršćanska sadašnjost 1971. = Analecta croatica cristiana 2.
  • Die „Bosnische Kirche“ und das Islamisierungsproblem Bosniens und der Herzegowina in den Forschungen nach dem Zweiten Weltkrieg. München: Trofenik 1978. = Beiträge zur Kenntnis Südosteuropas und des Nahen Orients 28.
  • Konfessionalität und Nationalität Bosniens und der Herzegowina. Voremanzipatorische Phase 1463 bis 1804. München: R. Oldenbourg Verlag 1984. = Südosteuropäische Arbeiten 80. – U hrvatsko-srpskom prijevodu pod naslovom Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine. Predemancipacijski period 1463-1804, Sarajevo: Svjetlost 1992. (ratno izdanje); u hrvatskom prijevodu pod naslovom Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine. Predemancipacijsko razdoblje 1463.–1804., Mostar: ZIRAL 1999.
  • Bosnien-Herzegowina in der österreichisch-ungarischen Epoche (1878-1918). Die Intelligentsia zwischen Tradition und Ideologie. München: R. Oldenbourg Verlag 1994. = Südosteuropäische Arbeiten 93. – Hrvatsko izdanje pod naslovom Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju (1878-1918). Inteligencija između tradicije i ideologije. Mostar-Zagreb: ZIRAL 2002.
  • Die politische Realität des Jugoslawismus (1918-1991). Mit besonderer Berücksichtigung Bosnien-Herzegowinas. München: R. Oldenbourg Verlag 2002. = Untersuchungen zur Gegenwartskunde Südosteuropas 37. – U hrvatskom prijevodu (preveo Ladislav Fišić) pod naslovom Politička realnost jugoslavenstva (1918-1991). S posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu. Sarajevo-Zagreb: Svjetlo riječi 2004.
  • Eseji, razgovori, polemike, prijevodi. München: Udruga đaka i prijatelja Franjevačke klasične gimnazije Visoko – podružnica za Njemačku 2005.
  • Trn s kupreške visoravni: fragmenti sjećanja. Zagreb: Matica hrvatska 2022.

Proslava svetkovine Tijelova u HKM Mittelbaden 2025. (fotogalerija)

Na svetkovinu Presvetog Tijela i Krvi Kristove – Tijelovo, kada se u Katoličkoj Crkvi u mnogim gradovima organiziraju svečane procesije, vjernici na poseban način slave Presveto Tijelo i Krv Kristovu. Tom prilikom i naši se vjernici pridruže svojim domaćinima Nijemcima. Tako je i ove godine, u četvrtak, 19. lipnja, bilo organizirano zajedničko euharistijsko slavlje i procesija u četiri najveća centra naše Misije – Karlsruhe, Bruchsal, Pforzheim i Gaggenau.

Našu Misiju u zajednici Karlsruhe predstavljali su don Janko Belina i vlč. Ivan Plješa, u zajednici Bruchsal don Sebastijan Marković, u Pforzheimu don Tihomir Šutalo, a u Gaggenauu don Stjepan Matijević.

U svim spomenutim gradovima naši su vjernici Hrvati došli u velikom broju, a mnogi su se i aktivno uključili u pripreme, organizaciju, kao i u samu procesiju i misno slavlje. Neki su pomagali u kićenju ulica i reguliranju prometa na trasama kojima se kretala procesija, dok su drugi nosili baldahin pod kojim je svećenik nosio Presveto u pokaznici te blagoslivljao okupljeni narod. Naši čitači su također preuzeli službu čitanja Božje riječi i molitava vjernika.

Zahvaljujemo dragom Bogu na lijepu vremenu koje podario; zahvaljujemo i njemačkim domaćinima koji su pokazali veliko povjerenje u hrvatsku zajednicu; zahvaljujemo našim svećenicima koji su nas dostojno predstavljali; hvala i misijskim vijećima te brojnim vjernicima koji su se spremno uključili u organizaciju ovog euharistijskog slavlja. Zahvaljujemo svim našim vjernicima koji su sudjelovali u procesiji i misnom slavlju, iskazavši na taj način posebnu čast i slavu Bogu koji nam se daruje i objavljuje pod prilikama kruha i vina.

Prije nego pogledate fotogaleriju slavlja iz naših centara, pozivamo vas da pročitate misaone riječi crkvenih otaca o Euharistiji.

Koliko li je čvrsta kršćanska jednodušnost..., a to žrtve Gospodnje same po sebi potvrđuju. Naime, kad Gospodin svoje tijelo naziva kruhom, umiješenim od mnoštva čestica brašna, on time označuje jedinstvo svojega kršćanskog naroda što ga nosi u Sebi. Pa kad on svoju krv naziva vinom, koje, premda je proizvedeno od mnogih grozdova, postaje samo jednim pićem, on time opet označuje da stado koje tvorimo potječe od mnoštva okupljena u jedinstvo.

Uočimo čudesnost toga sakramenta, svrhu njegova ustanovljenja, plodove kojima rađa. Postajemo samo jedno tijelo, kaže Pismo, udovi tijela Kristova, kosti kostiju njegovih. Upravo to postiže hrana koju nam on daje. On se miješa s nama kako bismo postali jedno, poput tijela pridružena Glavi.

Da bismo se sjedinili s Bogom i međusobno, premda od nas svatko ima vlastitu osobnost, jedini je Sin pronašao čudesno sredstvo: samo jednim tijelom, svojim, posvetio je svoje vjernike u mističnu zajedništvu, tako da oni tvore samo jedno tijelo s Njime i međusobno. Nikoje podvojenosti ne može biti u Kristu. Pošto smo svi sjedinjeni s Kristom po njegovu tijelu, koje svi primamo, jedno i nedjeljivo, u svoja vlastita tijela, udovi smo toga jedincata tijela, a On je veza tog jedinstva. [...] Svi smo, po naravi, zatvoreni u svoje pojedinačnosti, ali smo, na drugi način, svi skupa ponovo ujedinjeni. Premda smo na neki način podijeljeni u oštro razgraničene osobnosti, po čemu je netko Petar ili Ivan, drugi opet Toma ili Matej, mi smo gotovo stopljeni u samo jedno tijelo u Kristu, hraneći se samo jednim tijelom. Jedan nas Duh obilježuje biljegom jedinstva pa kao što je Krist jedan i nedjeljiv, svi smo samo jedno u Njemu. Stoga je on rekao svojemu Ocu nebeskom: Neka budu jedno kao što smo mi jedno.

Kaže vam se: Tijelo Kristovo, a vi odgovarate: Amen. Budite dakle udovi tijela Kristova, kako bi vaš amen bio istinit. – A zašto se u tom otajstvu upotrebljava kruh? – Ne tumačimo ništa sami, poslušajmo Apostola [Pavla], koji, govoreći o tome sakramentu, kaže: 'Svi smo, koliko god nas ima, samo jedno tijelo, jedan kruh.' Shvatite i radujte se. Jedinstvo, pobožnost, ljubav! Samo jedan kruh, a što je taj jedincati kruh? – Samo jedno tijelo, sastavljeno od mnogih. Sjetite se da se kruh ne mijesi samo od jedne čestice brašna, već od njihova velika broja... [...] Što se kaleža tiče, braćo, sjetite se kako se proizvodi vino. Mnogo je zrna u grozdu, ali tekućina, iscijeđena iz njih, stapa se u jedinstvenu cjelinu. Tako je Gospodin htio da i mi njemu pripadamo pa je na svojem oltaru posvetio otajstvo našeg mira i našeg jedinstva.

Ako je taj sakrament jedinstvo s Kristom i istodobno jedinstvo vjernika jednih s drugima, on nam zacijelo priskrbljuje jedinstvo s onima koji ga primaju kao i mi.

Fotogalerija

Karlsruhe (snimke: Monika Mišić)
Bruchsal (snimke: Anita Lauterborn, Željka Parlov, Marija Vasilj)
Pforzheim (snimke: Jacqueline Zadravec, D.R.)
Gaggenau (snimke: Marijana Ćorković)

Hodočašće vjernika HKM Mittelbaden i HKM Ludwigshafen u Lurd 2025. (fotogalerija + videogalerija)

Oko 3.000 vjernika iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica diljem zapadne Europe – iz Njemačke, Švicarske, Austrije, Belgije, Nizozemske i Francuske – okupilo se od 29. do 31. svibnja 2025. u marijanskom svetištu Lurdu, sudjelujući u jubilarnom 50. hodočašću.

Prvo takvo hodočašće Hrvatā održano je davne 1975. godine, a od 2000. redovito se organizira uz svetkovinu Uzašašća Gospodinova, pod pokroviteljstvom Dušobrižništva za Hrvate u Njemačkoj i Hrvatske katoličke župe Frankfurt, koja ujedno koordinira cjelokupan program.

Tijekom tri dana vjernici su kroz euharistijska slavlja, sakramente, pobožnosti i zajedničku molitvu iznova pronalazili duhovnu snagu i utjehu na mjestu koje je za milijune vjernika širom svijeta simbol susreta Neba i zemlje.

Iz naše misije Mittelbaden na ovogodišnjem jubilarnom 50. hodočašću u Lurdu sudjelovalo je 170 vjernika iz svih 11 zajednica: Baden-Baden, Bretten, Bruchsal, Eppingen, Gaggenau, Karlsruhe, Kehl, Kirrlach, Offenburg, Pforzheim i Rastatt. Njima se pridružilo još 34 hodočasnika iz Hrvatske katoličke misije Ludwigshafen, koju trenutno pastoralno opslužuju svećenici salezijanci.

Organizaciju i duhovno vodstvo hodočašća preuzeli su voditelj naše misije don Ivo Nedić, pastoralni djelatnici Sanja Gluhak i Darko Rubčić, te don Stjepan Matijević. Zbog velikog broja hodočasnika, putovanje je organizirano s tri autobusa: dva u vlasništvu prijevoznika „Steidl“ iz Neumarkta te jedan od „Lubina Busfahrten“ iz Stuttgarta.

Naš put započeo je u srijedu, 28. svibnja, u poslijepodnevnim satima iz Pforzheima, Karlsruhea i Ludwigshafena. Prva zajednička postaja bio je duhovno simboličan prostor – Autobahnkirche nedaleko od Baden-Badena, gdje su se svi hodočasnici okupili kako bi molitvom i Božjim blagoslovom započeli ovo posebno putovanje vjere. Nakon kratke molitve i don Ivinog blagoslova krenulo se s radošću prema Lurdu, srcu marijanske pobožnosti i mjestu brojnih duhovnih milosti. Putovanje je proteklo u ozračju zajedničke molitve i pjesme, trenutaka meditacije i sabranosti, ali i u radosnom druženju koje je dodatno osnažilo zajedništvo među hodočasnicima.

Na svetkovinu Uzašašća Gospodinova, u četvrtak 29. svibnja, u popodnevnim satima stigli smo u Lurd. Većina hodočasnika bila je smještena u hotelu „Astrid“, a ostatak u hotelu „Roc de Massabielle“. Nakon ručka i kraćeg odmora započeo je službeni program hodočašća. U poslijepodnevnim satima, u crkvi sv. Bernardice svečano euharistijsko slavlje predvodio je fra Ivan Režić, župni vikar Hrvatske katoličke misije Köln, u zajedništvu s još 23 hrvatska svećenika i jednim trajnim đakonom.

U svojoj propovijedi fra Ivan je pojasnio teološki pojam Neba, opisujući ga kao odnos – relaciju između osoba Presvetoga Trojstva. U taj božanski odnos uključeni su i svi oni koji tu stvarnost prihvaćaju i žive na ispravan način. Posebno je istaknuo Lurd kao mjesto gdje je Nebo dotaknulo zemlju.

Kršćanin, prema njegovim riječima, ima tri mogućnosti upravljanja svojim pogledom – odnosno određivanja perspektive vlastitog života. Prva je promatrati život isključivo sa zemaljskog stajališta, bez pogleda prema Nebu – takvi se ljudi često zatvaraju u sebičnost i trku za prolaznim, materijalnim stvarima. Druga je obratna krajnost: gledati samo prema Nebu, zanemarujući stvarnost i ljude oko sebe – što vodi u nezrelu, infantilnu vjeru koja pokušava dohvatiti Boga vlastitim snagama. Treća, i jedina ispravna mogućnost, jest živjeti s pogledom usmjerenim istodobno i prema Nebu i prema zemlji.

Takav pogled, naglasio je fra Ivan, karakterizira zrele i odgovorne vjernike koji, svjesni vlastite krhkosti, razumiju da je vjera bez djela mrtva. Oni biraju put Isusa Krista, dopuštajući da ih dotakne Nebo kako bi Božju prisutnost svjedočili u svakodnevnom životu – gradeći mostove i putove mira oko sebe.

Na koncu misnog slavlja, okupljenim se vjernicima uime organizatora obratio fra Petar Komljenović, župnik Hrvatske katoličke župe Frankfurt. Uputio je riječi dobrodošlice te ujedno čestitao svim hodočasnicima na sudjelovanju u ovom jubilarnom, 50. hodočašću.

Liturgijsko pjevanje predvodila je s. Pavlimira Šimunović, pastoralna suradnica HKŽ Frankfurt, sa zborom sastavljenim od pjevača iz različitih hrvatskih misija.

Dan je zaključen svečanom večernjom procesijom sa svijećama u prostoru svetišta. U atmosferi molitve i sabranosti, hodočasnici su, moleći krunicu na više jezika i pjevajući pjesme u čast Blaženoj Djevici Mariji, u molitvenoj povorci pratili Gospin kip.

Program drugoga dana, u petak 30. svibnja, započeo je jutarnjom svetom misom u podzemnoj bazilici sv. Pija X. koju je predvodio fra Ivica Radić, voditelj Hrvatske katoličke misije Aachen, u zajedništvu s ostalim hrvatskim svećenicima.

U propovijedi se fra Ivica osvrnuo na prisutnost i djelovanje zla u svijetu, naglašavajući kako se ono rijetko pojavljuje u svom pravom, odbojnom obliku. Umjesto toga, zlo se uglavnom skriva iza privlačnih i umiljatih maski, nastojeći zavesti čovjeka, uljuljkati ga i postupno ga odvojiti od istine i dobra. Takvo prikriveno zlo, obavijeno prividom miline i lažne sigurnosti, osobito je opasno jer lako ulazi u srce čovjeka neprimijećeno, vodeći ga putem zablude i duhovne slabosti.

Posebno je istaknuo kako se zlo snažno očitovalo tijekom posljednjeg rata u Domovini – u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini – gdje su mnogi nevini ljudi bili mučeni, ubijeni ili protjerani. No, lice zla prepoznajemo i u svakodnevici Zapada: u nepravdi i izrabljivanju radnika, u rastavljenim obiteljima, u ovisnostima i duhovnim ranama koje razaraju mnoge živote. Zlo se ne krije samo izvana – ono se rađa i u nama samima, u narušenim odnosima unutar obitelji i zajednica.

Jedini ispravan način da se kršćanin odupre zlu, zaključio je fra Ivica, jest osobni susret s Bogom – kroz molitvu, sakramente i život u zajedništvu.

Tijekom mise liturgijsko je pjevanje predvodio veliki zbor sastavljen od pjevača iz različitih hrvatskih misija, dok je za orguljama svirala s. Pavlimira.

Nakon svete mise upriličeno je ispred lurdske bazilike tradicionalno zajedničko fotografiranje svih okupljenih hrvatskih vjernika. Potom su se hodočasnici uputili prema brdu Kalvarija, gdje je uslijedila pobožnost križnoga puta koju su predvodili svećenici iz nekoliko hrvatskih misija.

U dostojanstvenoj i dojmljivoj povorci, brojni vjernici – od kojih su neki hodali bosi – koračali su od postaje do postaje i u svojim molitvama sjedinjavali vlastite životne patnje i križeve s Kristovim putem, pronalazeći utjehu i snagu u njegovoj žrtvi.

U poslijepodnevnim satima, u crkvi sv. Bernardice, vjernicima je bila pružena prilika za ispovijed – sakrament pomirenja s Bogom, s bližnjima i sa samim sobom. Dan je zaključen još jednom večernjom procesijom sa svijećama u svetištu, gdje su hodočasnici, u molitvenom ozračju, pjesmom i krunicom proslavljali Gospu.

Posljednji dan trodnevnoga programa zaključen je jutarnjim euharistijskim slavljem u špilji Gospina ukazanja (Grotte de Massabielle) koje je, u zajedništvu s hrvatskim svećenicima, predvodio fra Petar Klapež, voditelj Hrvatske katoličke misije München.

Propovijedajući na svetom mjestu gdje se Blažena Djevica Marija ukazala sv. Bernardici Soubirous, fra Petar je okupljenim vjernicima približio njezin život i poruku koju je primila. Gospa joj se predstavila riječima: „Ja sam Bezgrešno začeće“, a njezina poruka sadržavala je četiri važne točke: poziv na obraćenje grešnika, činjenje pokore, izgradnju crkava na mjestu ukazanja i dolazak vjernika u procesijama.

Propovjednik je posebno istaknuo kako je upravo Marija najkraći i najsigurniji put k Bogu, a molitva krunice snažno sredstvo koje nas na tom putu prati i jača.

Na koncu misnog slavlja, u ime organizatora hodočašća, okupljenima se obratio fra Petar Komljenović, izražavajući iskrenu zahvalnost svim hodočasnicima na sudjelovanju i zajedništvu. Njegovim riječima zahvale ujedno je i službeno zaključen program jubilarnog 50. hodočašća hrvatskih vjernika Zapadne Europe u Lurd.

Vjernici misije Mittelbaden i Ludwigshafen završili su svoje hodočašće u poslijepodnevnim satima sudjelovanjem u procesiji sa zavjetnom svijećom. Nakon svečanog ophoda, uz molitvu krunice i pjesmu, svijeća je postavljena i zapaljena, a potom su blagoslovljeni nabožni predmeti koje su hodočasnici ponijeli sa sobom.

U večernjim satima krenuli smo natrag prema Njemačkoj. Povratno putovanje proteklo je u ozračju razmjene dojmova, razgovora, molitve, pjesme i međusobnog druženja, a osobito su se istaknula osobna svjedočanstva sudionika – neka od njih bila su izrazito snažna i dojmljiva.

U jutarnjim satima nedjelje, 1. lipnja, svi smo se ponovno okupili ispred crkve St. Marien u Gaggenau. Ondje su nas srdačno dočekali i počastili članovi misijskog vijeća zajednice Gaggenau/Rastatt/Baden-Baden. Nakon kratke okrepe, uslijedila je svečana sveta misa koju je predvodio don Ivo, uz suslavlje don Stjepana. Misu je glazbeno animirao zbor djece i mladih „Snagom ljubavi Tvoje“ iz zajednice Gaggenau pod vodstvom Marina Ćorića.

Zajedničkom misom u Gaggenauu službeno je završeno hodočašće naše misije i misije Ludwigshafen u Lurd, a svi su se hodočasnici potom sretno vratili svojim domovima.

Vjerujemo da će ovo jubilarno 50. hodočašće hrvatskih vjernika iz zapadne Europe u Lurd ostati duboko urezano u srcima svih sudionika. Bila je to prilika za obnovu vjere, jačanje duhovne povezanosti i zahvalnosti Bogu i Blaženoj Djevici Mariji za dar života, zajedništva i nade. Iznimno lijepo vrijeme i gotovo ljetne temperature dodatno su pridonijeli ugodnoj atmosferi, no ono što je ovo hodočašće učinilo posebnim bio je duhovni sadržaj – molitva, sakramenti, sveta misa, procesije, osobna svjedočanstva i tišina u kojoj su se mnogi susreli sa sobom i s Bogom. Lurd je još jednom potvrdio svoju posebnu ulogu mjesta gdje Nebo dotiče zemlju, a vjera postaje konkretna, živa i osobna.

Videgalerija (© HKM Mittelbaden)

Predstavljena knjiga poezije Gordane Kopačević (video + fotogalerija)

U nedjelju, 25. svibnja 2025., crkva sv. Pavla u Bruchsalu postala je mjesto susreta vjere i književnosti – nakon svete mise u 12.30 sati, okupljeni vjernici prisustvovali su predstavljanju zbirke poezije Pet minuta do povratka, prvog književnog djela Gordane Kopačević, članice hrvatske zajednice u Bruchsalu. Knjigu je predstavio pastoralni suradnik Darko Rubčić.

Predstavljač je naglasio kako knjizi nije prišao stručno, već s pozicije ljubitelja pisane riječi, dijeleći osobne dojmove koje su pjesme u njemu pobudile. Zbirka je podijeljena u tri tematske cjeline – misaonu, ljubavnu i egzistencijalnu – prema koncepciji urednika knjige, književnika Ive Mijatovića.

U prvom dijelu, Kućnoga praga trag, pjesnikinja se vraća djetinjstvu, zavičaju i obitelji, izražavajući toplinu i nostalgiju, ali i bolna iskustva tišine i neizgovorenih riječi. Drugi dio, Ljubav vrijedi svega što mi jesmo, posvećen je obiteljskoj i bračnoj ljubavi te ženama koje u tišini podnose i daju sve za druge. Treći dio, Kako je u tuđini, pitaju me mnogi, donosi pjesme o životu u iseljeništvu, čežnji za domovinom i identitetskoj boli koja ne prolazi ni s vremenom.

Govornik je na koncu autorici uputio iskrene čestitke, ističući kako je ovom zbirkom ostvarila svoj san i ostavila dubok trag – iskren, snažan i trajan.

Prisutnima se potom riječima zahvale obratila autorica i pročitala svoju novu pjesmu pod naslovom Svjetionik sjećanja. Riječ je o pjesmi koja je ušla u uži izbor na natječaju Hrvatskog kulturnog sabora – saveza udruga i krovne organizacije kulturno-umjetničkog amaterizma u Republici Hrvatskoj – i koju će autorica javno izvesti u Zagrebu 14. lipnja, što će biti ujedno njezino prvo javno pjesničko predstavljanje.

U ime misijskog vijeća i zajednice Bruchsal, predsjednica misijskog vijeća Marija Vasilj uputila je Gordani Kopačević riječi pohvale i zaželjela joj plodonosan nastavak književnog stvaralaštva.

Nakon predstavljanja, zainteresirani su mogli kod autorice nabaviti potpisani primjerak knjige, a autorica i njezina obitelj priredili su ispred crkve zajednički domjenak za sve prisutne.

Videozapis (snimka: Anđela Kopačević)

Fotogalerija (snimke: Anđela Kopačević)

„Njene pjesme obiluju emocijom, tematski su raznolike, a opet tako usko vezane i isprepletene kao šibe na košari, tako da ih je bilo jako teško podijeliti u blokove, odnosno odrediti određeni podnaslov nekoj temi. Stalna isprepletenost čežnje, ljubavi, domoljublja i morala vjerojatno neće čitatelje natjerati da grca u suzama, ali bi mu svakako u glavi trebale ostati neke misli kao poruka i pouka za život.“

„Čitajući Gordaninu poeziju imam osjećaj da njena lirika izvire iz najdublje unutrašnjosti gdje se sukobljavaju dva čovjeka – čovjek koji svijet doživljava u prvom redu srcem, ali i transparentnom ironijom i britkom kritikom. Hoće li se ikada pomiriti ta dva svijeta – svijet srca i svijet uma. Svoje pjesničko umijeće kušala je Gordana u ovoj zbirci u stihovima u kojima toplo i duhovito govori o ljubavi u ruralnom ambijentu. Mekoću i blagost postiže impresivnim slikama humaniziranog krajolika.“

Najava: Predstavljanje knjige poezije Gordane Kopačević

U nedjelju, 25. svibnja 2025. godine, nakon svete mise u 12.30 sati u crkvi St. Paul u Bruchsalu, bit će predstavljena zbirka poezije pod naslovom Pet minuta do povratka, književni prvijenac Gordane Kopačević, članice hrvatske vjerničke zajednice Bruchsal.

Zbirku je recenzirao književnik Pejo Šimić, koji između ostalog ističe: „Čitajući Gordaninu poeziju imam osjećaj da njena lirika izvire iz najdublje unutrašnjosti gdje se sukobljavaju dva čovjeka – čovjek koji svijet doživljava u prvom redu srcem, ali i transparentnom ironijom i britkom kritikom. Hoće li se ikada pomiriti ta dva svijeta – svijet srca i svijet uma. Svoje pjesničko umijeće kušala je Gordana u ovoj zbirci u stihovima u kojima toplo i duhovito govori o ljubavi u ruralnom ambijentu. Mekoću i blagost postiže impresivnim slikama humaniziranog krajolika.“

U predgovoru zbirke, urednik i književnik Ivo Mijatović piše: „Njene pjesme obiluju emocijom, tematski su raznolike, a opet tako usko vezane i isprepletene kao šibe na košari, tako da ih je bilo jako teško podijeliti u blokove, odnosno odrediti određeni podnaslov nekoj temi. Stalna isprepletenost čežnje, ljubavi, domoljublja i morala vjerojatno neće čitatelje natjerati da grca u suzama, ali bi mu svakako u glavi trebale ostati neke misli kao poruka i pouka za život.“ Nakon predstavljanja, primjerci knjige bit će dostupni svima zainteresiranima.

Pisma i molitve prvopričesnikā Isusu

Na pitanje svojih učenika tko je najveći u kraljevstvu nebeskom, Isus im odgovara na neočekivan način – poziva dijete, postavlja ga među njih i kaže: „Zaista, kažem vam, ako se ne obratite i ne postanete kao djeca, nećete ući u kraljevstvo nebesko. Tko god se ponizi kao ovo dijete, taj je najveći u kraljevstvu nebeskom. I tko primi jedno ovakvo dijete u moje ime, mene prima.“ (usp. Mt 18,1-5)

U tom prizoru Isus jasno pokazuje kakav stav vodi prema Bogu. Ne traži savršenstvo, moć ni znanje, već djetinje srce – ono koje vjeruje, koje ne kalkulira, koje se raduje jednostavnim stvarima i iskreno ljubi.

Djeca ne glume, ne skrivaju osjećaje, ne mjere vrijednost čovjeka po izgledu ili uspjehu. Ona vjeruju, nadaju se i opraštaju bez zadrške. Koliko bi samo naš svijet bio ljepši kada bismo i mi odrasli uspjeli sačuvati tu djetinju čistoću duha!

Upravo takvu iskrenost i jednostavnu vjeru možete osjetiti u riječima naših ovogodišnjih prvopričesnika iz Pforzheima i Bruchsala. Njihova pisma i molitve upućene Isusu pravo su ogledalo srca koje još zna slušati i bezuvjetno voljeti i vjerovati. Preporučujemo da ih pročitate!

Prve pričesti 2025. u HKM Mittelbaden (fotogalerije)

U Hrvatskoj katoličkoj misiji Mittelbaden svečano su proslavljene četiri Prve pričesti tijekom vikenda, 17. i 18. svibnja 2025., u zajednicama Karlsruhe, Pforzheim, Bruchsal i Gaggenau. Sakramentu euharistije pristupilo je ukupno 86 prvopričesnika, koji su se prethodnu školsku godinu marljivo pripremali pod vodstvom svojih vjeroučitelja. Prije same pričesti, djeca su prvi put pristupila i sakramentu ispovijedi.

U zajednici Offenburg slavlje Prve pričesti i Svete potvrde bilo je u nedjelju, 15. lipnja 2025., a sakramente je dvjema prvopričesnicama i petero krizmanika podijelio don Ivo Nedić, voditelj HKM Mittelbaden.

Svim našim dragim prvopričesnicima od srca čestitamo i želimo da ih Božji blagoslov prati na svakom koraku njihova života! Hvala i njihovim roditeljima na ljubavi, trudu i podršci, kao i cijeloj našoj vjerničkoj zajednici koja je molitvom i prisutnošću bila uz njih u ovom svetom trenutku. Zahvaljujemo i svima koji su na bilo koji način sudjelovali u organizaciji slavlja Prve pričesti.

Neka nas sve i dalje ujedinjuje vjera i zajednička želja da djecu pratimo na njihovu putu prema Isusu s radošću i pouzdanjem.

Karlsruhe

Prvo slavlje održano je u subotu, 17. svibnja, u crkvi St. Michael u 11.00 sati. Misu je predvodio don Sebastijan Marković, a s njim je suslavio don Tihomir Šutalo. Sakramentu je pristupilo 30 prvopričesnika, koje je pripremala vjeroučiteljica Sanja Gluhak. Liturgijsko slavlje obogatio je zbor mladih, uz instrumentalnu pratnju Natalie Kovačević (klavijatura) i Dominika Mišića (gitara), a pridružio im se i dječji zbor koji vodi S. Gluhak.

Fotogalerija (snimke © Nataša Vidović)

Pforzheim

Istoga dana i u isto vrijeme, slavlje Prve pričesti održalo se i u crkvi St. Antonius u Pforzheimu. Misu je predvodio don Ivo Nedić, a suslavio je don Janko Belina. Pristupilo je 15 prvopričesnika. Glazbeni dio animirao je dječji zbor uz instrumentalnu podršku voditelja zbora Darka Rubčića (klavijatura) te Zdravka Perice (basprim) i Davida Matišića (gitara).

Fotogalerija (snimke © Aleksandar Radojičić)

Bruchsal

Nedjelja, 18. svibnja, bila je rezervirana za slavlje Prve pričesti u crkvi St. Anton u Bruchsalu, također u 11 sati. Misno slavlje predvodio je don Ivo Nedić, vjeroučitelj prvopričesnika iz Bruchsala i Kirrlacha. Njih 24 pristupilo je svetoj pričesti. Pjevanje je predvodio dječji zbor iz Pforzheima, uz instrumentalnu pratnju Zdravka Perice (basprim), Josipa Pastuovića (prim) i Darka Rubčića (klavijatura).

Fotogalerija (snimke © Aleksandar Radojičić)

Gaggenau

Svečanost Prve pričesti održana je istoga dana i u crkvi St. Josef u Gaggenauu. Misu je predvodio don Stjepan Matijević. Sakramentu je pristupilo 17 djece, koju su pripremali vjeroučiteljica Sanja Gluhak i don Stjepan. Liturgiju je glazbeno uveličao dječji zbor „Snagom ljubavi Tvoje“ pod vodstvom Marina Ćorića.

Fotogalerija (snimke © Nataša Vidović)

Offenburg

Posljednje slavlje Prve pričesti i Sv. potvrde održano je u nedjelju, 15. lipnja u crkvi St. Fidelis u Offenburgu. Misno slavlje predvodio je i podijelio sakramente Sv. pričesti i Sv. potvrde don Ivo Nedić, koji je ujedno pripremao djecu. Pod misom su pjevali članice zbora mladih iz Offenburga pod vodstvom Sare Čelina i instrumentalnom pratnjom pastoralnog suradnika Darka Rubčića.

Krizme 2025. u HKM Mittelbaden (fotogalerije)

U našoj Hrvatskoj katoličkoj misiji Mittelbaden u subotu i nedjelju, 10. i 11. svibnja 2025. svečano su proslavljene četiri svete krizme: u Karlsruheu, Pforzheimu, Gaggenauu i Bruchsalu. Sakrament svete potvrde i darove Duha Svetoga primilo je ukupno 96 krizmanica i krizmanika. Oni su se prethodno jednu školsku godinu pripravljali za sakrament krizme kod svojih vjeroučitelja i svi su se, zajedno sa svojim roditeljima i kumovima, prije same krizme ispovjedili.

Sakrament krizme u zajednicama Karlsruhe, Pforzheim, Gaggenau i Bruchsal podijelio je mons. dr. Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski u miru.

U zajednici Offenburg slavlje svete potvrde i prve pričesti bilo je u nedjelju, 15. lipnja 2025., a sakramente je dvojim prvopričesnika i petero krizmanika podijelio don Ivo Nedić, voditelj HKM Mittelbaden.

Karlsruhe

Prvo slavlje svete krizme bilo je u subotu, 10. 5. u 10.00 sati u crkvi sv. Mihaela u Karlsruhe. Sakramentu potvrde pristupilo je 39 djevojaka i mladića koje je pripremao njihov vjeroučitelj don Tihomir Šutalo. Sakrament krizme podijelio je biskup Pero Sudar, a s njim su za vrijeme mise suslavili don Tihomir Šutalo, don Stjepan Matijević, don Ivo Nedić i vlč. Ivan Plješa. Pod misom su pjevali i svirali članovi zbora mladih iz Karlsruhea pod vodstvom i uz glazbenu pratnju Natalie Kovačević i Dominika Mišića.

Fotogalerija (fotografije © Nataša Vidović)​​

Pforzheim

Sveta krizma u Pforzheimu proslavljena je također u subotu, 10. 5. u 14.00 sati u crkvi sv. Ante. Sakramentu sv. potvrde pristupilo je 15 krizmanica i krizmanika. Krizmanike iz Pforzheima je pripremao past. suradnik Darko Rubčić, a njima se pridružila i jedna krizmanica iz zajednice Bretten koju je pripremao vjeroučitelj don Sebastijan Marković. Uz biskupa Sudara suslavili su don Ivo Nedić, don Sebastijan Marković, don Stjepan Matijević i don Tihomir Šutalo. Pod misom su pjevale članice zbora mladih iz Pforzheima pod vodstvom i klavirskom pratnjom Jacqueline Zadravec.

Fotogalerija (fotografije © Aleksandar Radojičić)​​

Gaggenau

U nedjelju, 11. 5. sveta krizma proslavljena je u Gaggenau, u crkvi sv. Marien u 10.00 sati. Krizmi je pristupilo 27 krizmanika iz zajednica Gaggenau, Rastatt i Baden-Baden koje su pripremali past. suradnica Sanja Gluhak (Gaggenau) i don Stjepan Matijević (Rastatt i Baden-Baden). Sakrament krizme podijelio je biskup Sudar, a s njim je suslavio don Stjepan Matijević. Pod misom je pjevao zbor mladih iz Karlsruhea pod vodstvom Natalie Kovačević i Dominika Mišića.

Fotogalerija (fotografije © Nataša Vidović)​​

Bruchsal

Istoga dana, u nedjelju, 11. 5. u 14.00 sati u crkvi sv. Pavla u Bruchalu slavljena je druga sveta krizma. Krizmalo se 15 kandidata iz zajednica Bruchsal, Kirrlach i Bretten. Krizmanike iz Bruchsala pripremao je don Tihomir Šutalo, krizmanike iz Kirrlacha don Ivo Nedić, a krizmanike iz Brettena don Sebastijan Marković. Misno slavlje predvodio je i djecu krizmao biskup Sudar, a s njim su suslavili don Tihomir Šutalo, don Stjepan Matijević, don Ivo Nedić i vlč. Ivan Plješa. Pod misom su pjevali djevojke iz zbora mladih iz Pforzheima pod vodstvom i instrumentalnom pratnjom Jacqueline Zadravec.

Fotogalerija (fotografije © Aleksandar Radojičić)​​

Offenburg

Posljednje slavlje Sv. krizme i Prve pričesti održano je u nedjelju, 15. 6. u 11.00 sati u crkvi sv. Fidelis u Offenburgu. Sakramentu Sv. potvrde pristupilo je 5 krizmanika iz zajednica Offenburg i Kehl koje je pripemao don Ivo Nedić. Don Ivo je ujedno predvodio misno slavlje i djeci podijelio sakramente. Pod misom su pjevali članice zbora mladih iz Offenburga pod vodstvom Sare Čelina i instrumentalnom pratnjom pastoralnog suradnika Darka Rubčića.

Ovi dani ispunjeni molitvom, pjesmom i Duhom Svetim ostat će dugo urezani u srca naših krizmanika, njihovih obitelji i cijele naše misijske zajednice.

Zahvaljujemo svima koji su na bilo koji način pridonijeli ljepoti i dostojanstvu ovih slavlja!

Himan Duhu Svetomu

O dođi, Stvorče, Duše Svet,

pohodi duše vjernika,

poteci višnjom milosti,

u grudi štono stvori ih.

 

Ti nazivaš se Tješitelj,

blagodat Boga Svevišnjeg,

studenac živi, ljubav, plam

i pomazanje duhovno!

 

Darova sedam razdaješ,

Ti, prste desne Očeve,

od vječnog Oca obećan,

Ti puniš usta besjedom!

Zapali svjetlo u srcu,

zadahni dušu ljubavlju,

u nemoćima tjelesnim

potkrepljuj nas bez prestanka!

 

Dušmana od nas otjeraj

i postojani mir nam daj,

ispred nas idi, vodi nas,

da svakog zla se klonimo!

Daj Oca da upoznamo,

i Krista, Sina njegova,

i u Te Duha njihova,

da vjerujemo sveudilj!

 

Sva slava Ocu vječnomu,

i uskrslome Sinu mu,

sa Tješiteljem presvetim

nek bude sada i uvijeke. Amen.

Majčin dan u HKM Mittelbaden

Majčin dan, koji se diljem svijeta obilježava druge nedjelje u svibnju, na poseban je način proslavljen i u našoj Misiji u nedjelju, 11. svibnja 2025.

U zajednici Karlsruhe, nakon svete mise, učenici hrvatske nastave i vjeronauka izveli su recitacije posvećene majkama. Program su pripremile učiteljica Antonija Pavlović i vjeroučiteljica Sanja Gluhak. U nastavku slavlja, najmlađi članovi folklorne skupine, pod vodstvom voditeljica Sandre Vujević i Kristine Vasilj, razveselili su okupljene dvama veselim plesovima ispred crkve sv. Mihaela, a potom su svakoj prisutnoj majci uručili cvijet u znak zahvalnosti i poštovanja.

U zajednicama Gaggenau i Bruchsal toga je dana proslavljena sveta potvrda. Na kraju mise, predstavnici krizmanika su jednoj od majki uručili buket cvijeća koji je zatim položen pred kip Blažene Djevice Marije – simboličan čin u čast Majčina dana.

Budimo zahvalni našim majkama i molimo Boga da ih blagoslovi!

Fotogalerija (snimke: Sandra Vujević, D.R.)

Korizmena akcija Inicijative „40 dana za život“

Članovi Inicijative „40 dana za život“ iz Pforzheima organizirali su na Cvjetnu nedjelju, 13. 4. 2025., dobrotvornu akciju ispred crkve St. Paul u Bruchsalu, gdje su nakon svete mise prodavali suhe kolače u svrhu prikupljanja pomoći za najpotrebitije.

Zahvaljujući velikodušnosti župljana i podršci svećenika, prikupljeno je oko 900 eura. Sav prihod bit će doniran Udruzi Betlehem u Republici Hrvatskoj, koja skrbi o trudnicama, samohranim majkama i obiteljima s više djece koje se nalaze u teškoj materijalnoj situaciji.

Članovi Inicijative zahvaljuju svim vjernicima zajednice Bruchsal na otvorenom srcu, kao i svećenicima koji su blagoslovili ovu plemenitu akciju. Posebno ističu da je svaka donacija znak nade i konkretne ljubavi prema bližnjemu.

„Božji blagoslov neka bude nagrada svakom dobročinitelju!“ – poručuju članovi Inicijative, uz napomenu da i male stvari, kad su učinjene s ljubavlju, mogu imati veliki učinak!

Proslava Cvjetnice – Nedjelje Muke Gospodnje (fotogalerija)

Blagdan Cvjetnice, poznat i kao Nedjelja Muke Gospodnje, kršćanski je blagdan koji se slavi nedjelju prije Uskrsa i označava početak Velikog tjedna. Toga dana vjernici se prisjećaju Isusova svečanog ulaska u Jeruzalem, kada su ga ljudi dočekali mašući palminim i maslinovim grančicama, prostirući ih po putu i kličući: „Hosana Sinu Davidovu!“

Teološki gledano, Cvjetnica ima duboko značenje jer predstavlja ulazak Krista u posljednji tjedan njegova zemaljskog života, a time i početak otajstva njegove muke, smrti i uskrsnuća – središnjeg događaja kršćanske vjere.

1. Krist kao Mesija – ali drugačiji od očekivanog

Ulazak u Jeruzalem na magarcu (usp. Mt 21,1-11) predstavlja ispunjenje starozavjetnog proroštva (Zah 9,9) i pokazuje da je Isus Mesija, ali ne politički vođa ili ratnik kakvog su mnogi očekivali, nego kralj poniznosti, mira i nenasilja. Cvjetnica nas uči da Božji put nije uvijek u skladu s ljudskim očekivanjima.

2. Liturgijska napetost: Slava i patnja

Liturgija Cvjetnice je dijalektična – započinje radosnom procesijom i klicanjem naroda, ali završava čitanjem Muke Gospodnje. Time Crkva teološki naglašava da put prema uskrsnuću vodi kroz križ, a da slava dolazi nakon žrtve. Kristova „slava“ nije u moći, nego u posvemašnjoj poslušnosti Ocu i ljubavi prema čovjeku (usp. Fil 2,6-11).

3. Kristova muka – otkupiteljski čin

Čitanje Muke na Cvjetnicu uvodi vjernike u otajstvo spasenja: Krist dragovoljno ulazi u patnju kako bi otkupio grijehe svijeta. Cvjetnica tako nije samo povijesni podsjetnik, nego sakramentalni uvod u vazmeno otajstvo – otajstvo prijelaza iz smrti u život, tame u svjetlo.

4. Eshatološka dimenzija

Kristov ulazak u Jeruzalem nosi i eshatološku poruku – nagovještaj konačnog ulaska Kralja u nebeski Jeruzalem, kad će Bog biti sve u svima. Stoga Cvjetnica nije samo uvod u Veliki tjedan, nego i poziv vjernicima da hodaju s Kristom prema uskrsnuću, kroz životne patnje, u nadi u konačnu pobjedu života nad smrću.

Blagdanom Cvjetnice započeli smo Veliki tjedan, ujedinjeni u vjeri i zajedništvu. U nastavku vam donosimo fotografije s misnih slavlja u nekoliko zajednica naše misije Mittelbaden: Gaggenau, Rastatt, Bretten, Karlsruhe, Bruchsal i Pforzheim.

Fotogalerija (snimke: Anastasia Brandis, Renata Lučić, David Knežević, Snježana Miketa, Nikolina Palameta, Janko Sudar, Igor Širhuber, Antonija Vasilj)

Održana korizmena duhovna obnova HKM Mittelbaden (foto i video galerija)

U zajednicama Gaggenau i Karlsruhe, od 4. do 6. 4. 2025. održana je korizmena duhovna obnova za Hrvatsku katoličku misiju Mittelbaden koju je predvodio svećenik salezijanac don David Leskovar, studentski kapelan na zagrebačkom Sveučilištu.

Program prva dva dana duhovne obnove, u zajednicama Gaggenau (St. Josef) i Karlsruhe (St. Michael), bio je identičan. Don David je slavio svetu misu pod kojom je i propovijedao, a nakon toga je održao nagovor i klanjanje pred Presvetim oltarskim sakramentom. Tema nagovora bile su Isusove riječi zapovijedi „Ovo činite meni na spomen“ (Lk 22,19) koje je uputio svojim učenicima na Posljednjoj večeri i koje trajno upućuje nama koji se priznajemo njegovim učenicima. Za liturgijsku glazbenu animaciju pobrinula se past. suradnica Sanja Gluhak zajedno s pjevačima crkvenih zborova.

U nedjelju, 6. 4. u večernjim satima održana je u crkvi St. Elisabeth u Karlsruhe duhovna obnova za mlade iz čitave misije. Nakon mise don David je održao nagovor na temu „Stvoreni za više – teologijom tijela prema Uskrsu“, a potom je uslijedilo klanjanje pred Presvetim. Program je glazbeno animirao zbor mladih sastavljen od svirača i pjevača iz više misijskih zajednica: Karlsruhe, Pforzheim, Bruchsal… Nakon duhovnog programa organizirano je druženje mladih u prostorijama misijskog centra.

Prethodno je istoga dana, u nedjelju, don David slavio tri mise u zajednicama Karlsruhe (St. Michael), Bruchsal (St. Paul) i Pforzheim (St. Antonius). Budući da je prva nedjelja u mjesecu u zajednici Bruchsal određena kao misa za mlade, nakon mise organizirano je u dvorani pokraj crkve (Pfarrzentrum) druženje za čitavu vjerničku zajednicu, a domaćini su bili članovi folklorne skupine „Hrvatska mladež Bruchsal“.

Kroz sva tri dana duhovne obnove vjernici su imali priliku za osobnu ispovijed, a na raspolaganju su im bili naši domaći svećenici.

Vjerujemo da je ova korizmena duhovna obnova bila milosni trenutak priprave za najveći kršćanski blagdan, svetkovinu Uskrsa te da će uroditi bogatim plodom u životima mnogih naših vjernika.

Don David Leskovar, sdb

Snimka: Hrvatska katolička mreža​

Don David je rodom iz Pregrade u Hrvatskom Zagorju. Rođen je 5. kolovoza 1988., u obitelji pokojnog hrvatskog branitelja Dubravka i Marije. U rujnu 2003. upisao je Nadbiskupijsku klasičnu gimnaziju na Šalati (Zagreb) i kao kandidat ušao u Zajednicu za odgoj salezijanskih zvanja u Podsusedu. Kroz to razdoblje u njemu je sazrio duhovni poziv te je u rujnu 2007. ušao u salezijanski novicijat u Pinerolu pokraj Torina. Prve redovničke zavjete položio je 8. rujna 2008. Formaciju je nastavio u zajednici San Tarcisio u Rimu gdje je završio filozofski studij potreban za svećeničku formaciju. Asistenciju (pedagošku praksu) vršio je u Žepču i Rijeci te je nakon toga poslan na teološki studij u Torino – Crocetta gdje je po završetku studija zaređen za đakona 13. lipnja 2015. Đakonsku godinu proveo je u Torinu pomažući u pastoralu mladih Pijemontske provincije. Na blagdan Sv. Matije, 14. svibnja 2016. zaređen je za svećenika u crkvi Sv. Mati Slobode na zagrebačkom Jarunu po polaganju ruku biskupa mons. Valentina Pozaića. Svoju prvu svećeničku službu obavljao je kao voditelj oratorija i župni vikar u župi Marije Pomoćnice na zagrebačkoj Knežiji. U ožujku 2020. odlazi na dvogodišnji studij Teologije tijela u Philadelphiju u Americi. Od rujna 2021. vrši službu studentskog kapelana na Sveučilištu u Zagrebu, a od lipnja 2024. je član Provincijalnog vijeća Hrvatske salezijanske provincije te povjerenik za pastoral mladih.

Mladu misu je slavio u našoj misiji u ljeto 2016.

Fotogalerija (Mato Kovačević, Monika Mišić, Mirela Skorupski, Antonija Vasilj, Marija Vasilj, D.R.)

Videogalerija

19 Videos

Predavanje povjesničara Srećka M. Džaje o hrvatskom identitetu i povijesti (video zapis)

U organizaciji Hrvatske katoličke misije Mittelbaden, u nedjelju, 16. ožujka 2025. u prostorijama centra St. Antonius u Pforzheimu, bosanskohercegovački i hrvatski povjesničar i akademik dr. Srećko M. Džaja održao je predavanje na temu „Hrvatski identitet i povijest. S posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu“.

Ovdje možete pogledati cjelokupni video zapis predavanja.

Predavanje povjesničara Srećka M. Džaje o hrvatskom identitetu i povijesti (fotogalerija)

U organizaciji Hrvatske katoličke misije Mittelbaden, u nedjelju, 16. ožujka 2025. u prostorijama centra St. Antonius u Pforzheimu, bosanskohercegovački i hrvatski povjesničar i akademik dr. Srećko M. Džaja održao je predavanje na temu „Hrvatski identitet i povijest. S posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu“.

Odaziv publike bio je zadovoljavajući, osim domaćih pristigli su i gosti iz drugih misijskih zajednica, ali i drugih gradova. Među nazočnima bila su i trojica svećenika: voditelj Misije don Ivo Nedić te salezijanci don Josip Krpić i don Josip Stanić, koji su došli iz Zagreba.

Program je vodio i moderirao pastoralni suradnik Darko Rubčić, riječi pozdrava uputio je don Ivo , a mladić Marlon Čalić je na gitari izveo skladbu „Valcer“ br. 4 paragvajskog skladatelja Agustína Barriosa Mangoréa i skladbu „Rosita“ španjolskog kompozitora Francisca Tárrege.

U predavanju je dr. Džaja najprije objasnio pojam identiteta. Kada se govori o kulturnim i političkim zbivanjima u suvremenom svijetu, često čujemo riječ identitet odnosno identiteti u množini, osobito kada je riječ o zemljama i državama iz kojih mi Hrvati potječemo.

Svaki pojedinac i svaka društvena grupa ima svoj vlastiti identitet. Pojedinačni identiteti najkraće su opisani u osobnim iskaznicama (Personalausweis, legitimacija, carte d’identité, lična karta i sl.), u kojima se navode datum i mjesto našega rođenja, boja očiju, visina stasa, spol, vjerska pripadnost te državna ili nacionalna pripadnost.

U svakodnevnom životu ti se identiteti često provjeravaju, na primjer u kontaktima s državnim institucijama ili pak kada putujemo.

Ti naši pojedinačni identiteti usko su povezani odnosno uklopljeni u društvene identitete, kao što su vjerska, državna i nacionalna pripadnost, članstvo u pojedinim strukovnim i kulturnim organizacijama, političkim strankama i sl.

Od svih tih naših pripadnosti najtrajniji i najvažniji je naš kulturni i politički identitet, koji ima najdublje povijesne korijene.

U nastavku je predavač u kratkim crtama prikazao povijest i oblikovanje hrvatskoga kulturnoga i političkog identiteta s posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu, od srednjega vijeka do naših dana.

Nakon predavanja uslijedila je diskusija u kojoj je predavač odgovarao na pitanja iz publike. Kroz pitanja, odgovore i zapažanja prisutni su imali mogućnost proširiti znanje o svojoj prošlosti, saznati kako se hrvatski kulturni i politički identitet kroz stoljeća oblikovao, te naučiti kako na ispravan način treba promišljati i odnositi se prema prošlosti.

Bio-bibliografija dr. Srećka Džaje

Srećko Matko Džaja rođen je 1935. u Gornjem Malovanu kraj Kupresa, Bosna i Hercegovina.

Teologiju je studirao na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Postdiplomski studij iz teologije studirao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1971. doktorirao s temom o bosanskohercegovačkim katolicima na prijelazu iz 18. u 19. st. U razdoblju od 1965. do 1975. bio je docent, te profesor i rektor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu.

Godine 1975. upisuje studij povijesti, političke filozofije i slavenske filologije na Sveučilištu Ludwig-Maximilian (Ludwig-Maximilians-Universität /LMU/) u Münchenu, gdje je 1983. po drugi put doktorirao, ovoga puta s temom o bosanskohercegovačkom konfesionalizmu između 1463. i 1804.

Kao znanstveni suradnik Instituta za povijest Istočne i Jugoistočne Europe (Institut für Geschichte Osteuropas und Südosteuropas LMU) i Instituta za Jugoistok (Südost-Institut) u Münchenu, 1980-ih i 1990-ih Džaja je temeljito istraživao povijest južnoslavenskog područja s glavnim interesom za Bosnu i Hercegovinu.

Objavio je 5 znanstvenih knjiga iz područja povijesti Bosne i Hercegovine, jednu knjigu izabranih eseja, razgovora, polemika i prijevoda te jednu knjigu osobnih memoara, zatim nekoliko kritičkih izdanja izvorā, te brojne znanstvene članke, eseje i recenzije po raznim časopisima.

Godine 2000. Džaja je umirovljen, a 2002. godine izabran je za inozemnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Od 2024. živi u Pforzheimu.

Objavljene knjige

  • Katolici u Bosni i zapadnoj Hercegovini na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Doba fra Grge Ilijića Varešanina (1783-1813). Zagreb: Kršćanska sadašnjost 1971. = Analecta croatica cristiana 2.
  • Die „Bosnische Kirche“ und das Islamisierungsproblem Bosniens und der Herzegowina in den Forschungen nach dem Zweiten Weltkrieg. München: Trofenik 1978. = Beiträge zur Kenntnis Südosteuropas und des Nahen Orients 28.
  • Konfessionalität und Nationalität Bosniens und der Herzegowina. Voremanzipatorische Phase 1463 bis 1804. München: R. Oldenbourg Verlag 1984. = Südosteuropäische Arbeiten 80. – U hrvatsko-srpskom prijevodu pod naslovom Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine. Predemancipacijski period 1463-1804, Sarajevo: Svjetlost 1992. (ratno izdanje); u hrvatskom prijevodu pod naslovom Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine. Predemancipacijsko razdoblje 1463.–1804., Mostar: ZIRAL 1999.
  • Bosnien-Herzegowina in der österreichisch-ungarischen Epoche (1878-1918). Die Intelligentsia zwischen Tradition und Ideologie. München: R. Oldenbourg Verlag 1994. = Südosteuropäische Arbeiten 93. – Hrvatsko izdanje pod naslovom Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju (1878-1918). Inteligencija između tradicije i ideologije. Mostar-Zagreb: ZIRAL 2002.
  • Die politische Realität des Jugoslawismus (1918-1991). Mit besonderer Berücksichtigung Bosnien-Herzegowinas. München: R. Oldenbourg Verlag 2002. = Untersuchungen zur Gegenwartskunde Südosteuropas 37. – U hrvatskom prijevodu (preveo Ladislav Fišić) pod naslovom Politička realnost jugoslavenstva (1918-1991). S posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu. Sarajevo-Zagreb: Svjetlo riječi 2004.
  • Eseji, razgovori, polemike, prijevodi. München: Udruga đaka i prijatelja Franjevačke klasične gimnazije Visoko – podružnica za Njemačku 2005.
  • Trn s kupreške visoravni: fragmenti sjećanja. Zagreb: Matica hrvatska 2022.

Fotogalerija (snimke: Anto Lukić [https://www.fotograf-lukic.de/], Jelena Trieb)

Don Josipu uručeni ključevi automobila!

Od petka, 14. 3. do ponedjeljka, 17. 3. 2025. u našoj Misiji boravila su dvojica svećenika salezijanaca, don Josip Krpić i don Josip Stanić, koji su doputovali iz Zagreba. Razlog njihova dolaska je preuzimanje automobila, koji su don Josipu Krpiću za njegove zdravstvene i pastoralne potrebe, kupili i darovali vjernici misije Mittelbaden.

Podsjećamo da je don Josipu zbog bolesti dijabetesa prije osam godina amputirana noga i jedino mu automobil s automatskim mjenjačem može biti od koristi u njegovim daljnjim svećeničkim i pastoralnim dužnostima. Don Josip je inače profesor latinskog jezika, nekadašnji student i profesor na Papinskom sveučilištu u Rimu te bivši ravnatelj Katoličkog školskog centra u Žepču, a danas jedan od braće u salezijanskoj provinciji na Jarunu u Zagrebu.

Don Josip Stanić je bivši ekonom Hrvatske salezijanske provincije sv. Ivana Bosca, a trenutno župni vikar u Župi Duha Svetoga – Sveta mati Slobode na zagrebačkom Jarunu. On je došao kao pratnja svom subratu imenjaku.

Podsjećamo također da je ovu plemenitu akciju inicirao don Ivo Nedić. Još prije osam godina, kada je don Josipu bila amputirana noga, don Ivo mu je ponudio da mu se nabavi automobil prilagođen njegovim potrebama. I nakon osam godina, to se i ostvarilo. U nedjelju, 23. 2. 2025. u našoj Misiji bila je organizirana akcija prikupljanja novčanih sredstava, a vjernici su mogli uplatiti i preko misijskog računa. Napominjemo da su se u akciju uključili i vjernici misije Ludwigshafen, koju privremeno opslužuju svećenici iz naše Misije. U akciji je prikupljeno nešto malo više od 20.000 €.

U nedjelju, 16. 3. dvojica don Josipa su slavili misu u trima zajednicama misije: Karlsruhe, Bruchsal i Pforzheim. Misu u Karlsruhe predvodio je don Ivo Nedić, a propovijedao je don Josip Krpić. Na koncu misnoga slavlja don Josipu se u ime misijskog pastoralnog vijeća Karlsruhe obratio predsjednik vijeća Bruno Vujević i pred okupljenom zajednicom svečano mu uručio ključeve automobila. Don Josip je, vidno dirnut gestom dobrote svih vjernika, izrazio svoju iskrenu zahvalnost.

U zajednici Bruchsal goste salezijance je pozdravila predsjednica misijskog vijeća Marija Vasilj, a u zajednici Pforzheim predsjednik vijeća Damir Premužić.

Zahvalni smo Bogu što nam je omogućio da kao vjernička zajednica učinimo još jedno konkretno, plemenito djelo dobrote, a posebna zahvala ide svima koji su svojim prilogom sudjelovali u ovoj akciji!

Fotogalerija (snimke: D.R., Jacqueline Zadravec)

Osvježene misijske prostorije u Pforzheimu

Na posljednjem sastanku misijskog pastoralnog vijeća zajednice Pforzheim, održanom 9. 2. 2025., jednoglasno je usvojen prijedlog da se prostorije misijskog centra imaju okrečiti i jednostavno renovirati. Za svega 8 sati, u dva dana, 7. i 8. 3., sav je posao već bio završen!

S radovima se krenulo u petak, 7. 3. u 18.00 sati. Ekipa volontera bila je izvrsno organizirana, svatko je imao određenu zadaću. U dobroj atmosferi, uz maksimalnu posvećenost svakog pojedinca svom poslu, korak po korak, u 22.00 sata sve prostorije su bile okrečene!

Sutradan prijepodne, u subotu, ekipa je odradila preostali posao: sastavljanje ormara, postavljanje polica, raščišćavanje stvari, čišćenje…

Zahvaljujemo misijskom vijeću Pforzheim na podršci da se realizira ovaj projekt, a posebna zahvala ide volonterima koji su pošteno, „muški“ odradili sav posao!

Vjerujemo da će se korisnici misijskih prostora (vjeroučenici, roditelji, pjevači, molitelji, polaznici tečaja njemačkog jezika, vijećnici) ubuduće još ugodnije osjećati u svojoj kući!

Zajedno sanjati – ljubav neka bude djelo | Razmišljanje o Korizmenom platnu

U crkvama diljem Njemačke za vrijeme korizme je na istaknutom mjestu, obično iznad oltara, postavljena umjetnička slika pod nazivom „Korizmeno platno“ (Hungertuch). Svake dvije godine motiv slike se mijenja. Naziv ovogodišnjeg „Korizmenog platna“ glasi: „Zajedno sanjati – ljubav neka bude djelo“ umjetnice Konstanze Trommer. U nastavku pročitajte tumačenje umjetničkog djela.

Razmišljanje o Korizmenom platnu (2025.–2026.)

Klima, ratovi, populizam i podjele u društvu: brojne krize i promjene koje doživljavamo diljem svijeta međusobno se pojačavaju i preklapaju. Svojom silinom i istovremenošću mnoge ljude ostavljaju preplavljene i izgubljene. Što ostaje kada se veliki planovi raspadaju? Na čemu gradimo svoj temelj?

„Da bismo prevladali siromaštvo, potrebna nam je suradnja i strateško razmišljanje. Ali to nije dovoljno. Potrebno je nešto više: potrebna je ljubav!“ (Felix Wilfred, Indija)

Djeca čovječanstva

Ova pitanja izravno pogađaju bogatu i simboličku scenu „Korizmenog platna“ (Hungertuch). Digitalno osmišljena kao kolaž, ispisana na platnu, slika je prekrivena akrilom i ukrašena listićima zlata. Fotografije korištene u njoj dolaze iz Misereorovih partnerskih projekata i od same umjetnice, koja stavlja djecu u središte – prikazujući ih velikima i važnima. Pod podijeljenim nebom – jednim dijelom plavim, a drugim mračnim i prijetećim – šarolika skupina djece živi na otoku, zajedno s nekoliko životinja. Svi pomažu jedni drugima. Ostaje otvoreno pitanje: što je izoliralo ovu djecu? Hoće li otok i šator izdržati nadolazeću oluju?

Biti na putu

Bijeli, svjetlucavi šator smješten je na granici između dva svijeta. Okružen zlatom, simbolizira Božju prisutnost, slično biblijskim pričama u kojima je Bog vodio svoj narod kroz pustinju pod šatorom – beskućnik, ali uvijek uz ljude. Ovaj šator predstavlja privremeni dom, utočište za izbjeglice, ali i nadu te poruku „Bog je s nama“.

Budućnost smo mi

Otok nije idiličan krajolik, već pusta pješčana površina – novo tlo koje tek treba oblikovati. Mladi ljudi ovdje, na granici između raja i katastrofe, razvijaju nove oblike solidarnosti. Pitanje više nije: Odakle dolaziš? Nego: Kamo idemo zajedno?

Zajedno sanjati

Nitko ne može sam proći kroz život: „Sanjajmo zajedno kao jedno čovječanstvo, kao djeca iste Zemlje“, stoji u enciklici Fratelli Tutti (br. 6). Ne možemo se boriti za velike ciljeve bez unutarnje motivacije koja daje smisao našim djelima. Kada vanjske pustoši rastu, to je odraz unutarnje pustoši u nama. Krize nas pozivaju na duboku unutarnju promjenu. Na čemu gradimo svoje živote?

Ljubav neka bude djelo

Snažnoj poruci slike suprotstavlja se tračak nade: šator se uzdiže prema nebu poput „antene ljubavi“ koja hvata svaki vapaj patnje i potiče nas da činimo najbolje jedni za druge. U ovoj međusobnoj povezanosti nastaje zajedništvo koje nikoga ne isključuje – bratstvo koje je otvoreno za sve.

[Tekst preuzet sa stranice: https://fastenaktion.misereor.de/hungertuch]

Korizmeno platno (Hungertuch) 2025. „Ljubav neka bude djelo“ | Umjetnica Konstanze Trommer | © Misereor

O umjetnici

Konstanze Trommer | Misereor

Konstanze Trommer, rođena 1953. u Erfurtu, njemačka je grafičarka, slikarica i tekstilna umjetnica. Diplomirala je dizajn na Visokoj školi za industrijsko oblikovanje Burg Giebichenstein u Halleu/Saaleu, nakon čega je radila kao dizajnerica plošnog tiska u VEB Modedruck Gera.

Od 1977. djeluje kao slobodna umjetnica, kombinirajući fotorealizam i magični realizam s računalnom umjetnošću.

Za Misereor je izradila 25. „Korizmeno platno“ (Hungertuch) pod nazivom „Zajedno sanjati – Ljubav neka bude djelo“, koje potiče na razmišljanje o nužnim promjenama i inspirira na novi pogled u budućnost.

O organizaciji Misereor i Korizmenom platnu

Misereor. Ihr Hilfswerk humanitarna je organizacija Katoličke crkve u Njemačkoj, koja postoji od 1958. godine. Svojim projektima pomaže siromašne i bolesne u svijetu i bori se za ljudsko dostojanstvo i prava, mir i ravnopravnost.

Pred svaku korizmu, još od 1976. godine, ova organizacija inicira korizmenu akciju pod nazivom Korizmeno platno (Hungertuch) kojoj u središtu stoji neko od umjetničkih djela vezano za određeni humanitarni projekt. Svake dvije godine umjetnica ili umjetnik iz Afrike, Latinske Amerike ili Azije naslika aktualno Korizmeno platno. To platno stoji gotovo u svim crkvama u Njemačkoj ispred ili iznad oltara i dok ga se promatra poziva na ozbiljnije razmišljanje u korizmi. Na temelju tog djela organiziraju se mise i bogoslužja u crkvama i školama, kako bi se više i ozbiljnije razmišljalo o temama društvene pravednosti. U svojim korizmenim akcijama organizacija Misereor posebno poziva ljude da podrže njezine projekte, a u svim katoličkim crkvama u Njemačkoj se na 5. korizmenu nedjelju skuplja milostinja namijenjena humanitarnim projektima ove organizaciji.