Dragi vjernici,
i dalje smo pozvani na odgovornost zbog opasnosti širenja zaraze korona virusom. Nisu slučajno odgođeni svi važni događaji unutar naše Misije i nedjeljna slavlja svete mise s narodom. Stoga vas ovim putem obavještavamo kako, nažalost, neće biti sakramenta ispovijedi pred naš najveći kršćanski blagdan – Uskrs.
don Ivo Nedić, voditelj misije,
Karlsruhe, 28. 3. 2020.
Odluci da vjernici neće moći pristupiti sakramentu ispovijedi svjedoči jučerašnji događaj s Trga svetog Petra u Rimu, gdje je papa Franjo udijelio potpuni oprost svima koji su putem medija društvenih priopćavanja (televizija, radio, internet) sudjelovali na molitvi i klanjanju. (više…)
Dragi vjernici Hrvatske katoličke misije Mittelbaden,
Mi vaši svećenici, don Ivo, don Vjeko, don Anto i don Sebastijan, toplo i srdačno vas pozdravljamo. Trenutna situacija uzrokovana pandemijom korona virusa nas je fizički odvojila jedne od drugih. Međutim, i u ovim teškim i vrlo ozbiljnim trenutcima s vama smo. Mislimo na vas, molimo zajedno s vama i za sve vas.
Crkva je zatvorena. Do daljnjega nema zajedničkih misnih slavlja, nema zajedničkih pobožnosti. Ostao nam je samo internet kao put komunikacije. Naši svećenici su odlučili da vam za svaku nedjelju pošalju misna čitanja, propovijed, molitvu vjernika i molitvu kao duhovni lijek protiv korona virusa.
Dragi vjernici,
Kao što i sami doznajete iz medija, širenje korona virusa uvjetuje nova pravila života. Pod nedjeljnom misom, 15. 3. 2020. objavljeno je da u velikim zajednicama: Karlsruhe, Bruchsal, Pforzheim i Gaggenau do daljnjega neće biti misa. Od danas, 17. 3. 2020. ova se zabrana odnosi i na sve ostale, manje zajednice: Kehl, Offenburg, Bretten, Eppingen, Kirrlach, Baden-Baden i Rastatt.
Osim nedjeljnih misa ukidaju se i mise preko tjedna i pobožnost Križnog puta.
Svetu mise možete pratiti putem televizije, a Križni put moliti u svojoj obitelji.
Ovo su nove odredbe i molimo da ih prihvatite.
Draga braćo i sestre!
Pred nama je još jedan Božić izvan Domovine, daleko od rodne grude i najbližih. Crkva kao dobra majka poziva nas, gdje god bili, na dostojanstvenu proslavu velikog događaja Božića. Postavimo si pitanje: Što slavimo za Božić? Slavimo Sina Božjeg, koji je sišao s neba na zemlju i postao jedan od nas. Postao je naš brat, naš suputnik, naš supatnik. On želi vratiti čovjeku dostojanstvo djeteta Božjeg, zato Božić postaje blagdanom ljudskog dostojanstva koje je došlo po Isusu Kristu. Kod Isusova rođenja otvorilo se nebo s pjesmom: „Slava Bogu na visini, a na zemlji mir ljudima dobre volje“ (Lk 2,14). Prema tome, Božić je blagdan Boga i čovjeka. Zemlja postaje trajno mjesto njihova susreta. Bog je čovjeku povjerio zemlju da na njoj izgrađuje Božje kraljevstvo ljubavi, pravednosti i mira. (više…)
Kao što znate, zajednica se okuplja na oproštaj od don Vinka Kraljevića, don Mihaela Rodića i gosp. Dominika Spajića i gđe. Sanje Gluhak, koja je otišla na porodiljno. Oproštaj će biti upriličen u subotu 14.09.2019. u prostorijama župskog centra u Bruchsalu. Okupit ćemo se u 18.30 sati, a službeni program započet će u 19.00 sati. Riječ je o susretu s najbližim suradnicima (vijećnicima, pjevačima i čitačima, voditeljima folklora). To je prilika za bolje međusobno upoznavanje, snažnije planiranje budućih zadaća, i trenutak zahvale za prijeđeni put. Sva trojica suradnika – i don Vinko i don Mihael i Dominik – posvetili su veliki dio svoga života u ovoj zajednici. Svoje darove su ugradili u život zajednice a sada odlaze na zasluženi odmor. Neka im Gospodin bude nagrada!
U nedjelju, 15.09.2019. bit će upriličen oproštaj sa cijelom zajednicom u crkvi: Karlsruhe u 9.00 sati, Bruchsal u 12.30 i Pforzheim u 16.00 sati, u crkvama gdje redovito slavimo svetu misu.
U nedjelju, 22.09.2019. u Gaggenau u 11.00 sati u crkvi St. Joseph oprostit će se don Mihael Rodić, koji je cijelo vrijeme upravo u tim zajednicama služio svete misi i katehizirao.
U subotu i nedjelju bit će pristutan delegat za hrvatsku pastvu vlč. Ivica Komadina i urednik „Žive zajednice“ dr. Adolf Polegubić. U ime provincijala don Tihomira Šutala iz Hrvatske dolazi njegov izaslanik don Danijel Vidović. Doći će i svećenici okolnih misija.
Dok jedni odlaze, drugi dolaze. Don Ante Adžamić je došao već početkom siječnja, dolazi nam još don Sebastijan Marković iz Saarbrückena, te imamo dvoje novih pastoralnih suradnika: Đurđica Trputec i Darko Rubčić. Želimo im dobrodošlicu i Božji blagoslov.
Radi što bolje organizacije važno je da se svatko prijavi predsjedniku Misijskog vijeća. Radi narudžbe hrane i prostora na susret nije pozvana cijela obitelj. Hvala na razumijevanju.
U ime svećenika, pastoralnih suradnika primite svi iskrene pozdrave od voditelja misije.
Karlsruhe, 03.09.2019.
don Ivo Nedić, vod. misije
Dragi prijatelji, neka vas svjetlost Kristova uskrsnuća ispuni mirom i radošću! Uskrs je blagdan svjetla, mira, slobode i ljubavi. Uskrs je prolaz u život, u pobjedu, u povjerenje, u život koji nikad ne prestaje. Uskrs je dan čovjeka. To je dan vječne nade. Isus je uskrsnuo, prvi u povijesti svijeta. To je tajna naše vjere.
Za blagdan Uskrsa Crkva se pripremala 40 dana. Odjekivale su riječi proroka: “Obratite se i vjerujte Evanđelju.“ Naše grešno biće čezne za obnovom. Naš zemljani čovjek, čovjek slabosti i grijeha, žudi za promjenom. Osjeća potrebu nutarnje slobode. Snažne poruke Crkve; post, molitva i djela ljubavi stalno su nas vodili u susret Gospodinu. Vrhunac je bio susret s Milosrdnim Gospodinom u sakramentu pomirenja. Ustani i hodi! Bio si mrtav a sada si živ. (više…)
Gorostasno su posljednjih stoljeća stasale znanosti i njihove primjene u mnogim smjerovima. To ohrabruje zalaganje ljudi i njihovu nadu u porast boljega života. Mnoge zemlje svijeta su dosegle vrhunske standarde u mnogočemu, pa i u zdravstvu. Ostaje ljudima još preteško rješivo pitanje: umiranje. Tako pomisao na smrt uznemiruje spokojni život mnogih ljudi ovodobnog „zemaljskog raja“. (više…)
Svaka tri mjeseca u gradu Bruchsalu se održava ispraćaj mrtvorođene djece. Pokretač te inicijative je Crkva i dvojica bolničkih dušobrižnika. Prošli tjedan smo dostojanstveno ispratili šestero djece s molitvom i dužnim poštovanjem. Prisustvovali su vjerski predstavnici različitih svjetonazora. Svi su u rukama nosili jedan cvijet koji se još nije rascvjetao. To je simbol života koji je započeo, a onda se ugasio. Dok se oblaci smrti nadvijaju nad čovječanstvo, Bogu hvala da ima onih koji se zauzimaju za život od začeća do prirodne smrti.
Inicijativa 40 dana za život je ekumenska molitvena akcija, za zaštitu ljudskog života, a posredno i inicijativa za zaustavljanje pobačaja. Ove je godine u Njemačkoj krenula s molitvom od 14. veljače do 25. ožujka.
Pokraj Münchena, Frankfurta am Main, Wiesbadena započela je i u našoj misiji Pforzheim svaki dan od 9.00 do 13.00 sati u ulici Parkstr. 19-21. Odazvao se lijepi broj obitelji i mladih usprkos ekstremno niskim temperaturama. Bio je to ispit savjesti za mnoge prolaznike, a napose za one koji pohađaju savjetovalište za dobivanje zelenog svjetla za pobačaj. Iskreno hvala svima koji su se priključili molitvi, a Gospodin neka blagoslovi tu žrtvu ljubavi za bližnjega!
“Djetešce nam se rodilo, u jasle se položilo.
Isuse mileni, Bože moj, srce ti dajem da sam tvoj.”
Ova nama tako draga božićna pjesma svake godine radosno odjekuje u crkvama i hrvatskim obiteljima. Tako će biti i ovoga Božića. Božić je blagdan djeteta. Isus Krist, obećani Spasitelj, ulazi u ljudsko društvo kao malo dijete. Anđeo javlja pastirima na betlehemskim poljanama: „Naći ćete Djetešce povijeno u pelenice gdje leži u jaslama“ (Lk 2,12). Poslušavši anđela, pastiri pođoše i nađoše Mariju i Josipa s Djetešcem. Sretni zbog nenadanog susreta, hvalili su i slavili Boga. (više…)
Slavimo događaj Kristova uskrsnuća, Radosnu vijest koja nas zahvaća, koju naviještamo i životom svjedočimo. Uskrsli Krist je temelj naše vjere i nade koja nam daje smisao našega života. On je odgovor na naš život. Prvog dana ujutro, idući na grob, uplašene žene susreću anđela koji im iz praznog groba javlja radosnu vijest: “Znam, tražite Raspetoga. Što tražite Živoga među mrtvima? Uskrsnuo je, nije ovdje.“ (više…)
Blagdanom Krista Kralja Crkva je zaključila „Jubilej godine milosrđa“ koji je zatvaranjem Svetih vrata u bazilici svetoga Petra zaključio papa Franjo. Tim jubilejom on je želio naglasiti ispravan odnos prema milosrdnom Bogu koji poziva sve ljude da se vrate k Njemu. Susret s milosrdnim Ocem rađa krepošću milosrđa s čime smo bili pozvani i sami biti “milosrdni kao što je milosrdan naš nebeski Otac”. To vrijeme se treba nastaviti, a da se ono ne prekine. (više…)
Evanđeoski izvještaji o „praznom grobu“ i Isusovu uskrsnuću puni su tajanovitosti. Sva četiri evanđelista govore o ženama, napose Mariji Magdaleni, koje su u rano nedjeljno jutro bile prve svjedokinje Isusove nenazočnosti u grobu. Anđeli im se ukazuju i saopćavaju: „On nije ovdje! Uskrsnuo je! Sjetite se kako vam je govorio… treba da Sin Čovječji bude predan u ruke grešnika i da bude razapet te da uskrsne treći dan“ (Lk 24, 6-8).
Svoj uskrsni doživljaj žene su prvo saopćile apostolima. No, oni nisu odmah povjerovali. Kako bi to istražili, Petar i Ivan potrčali su na Isusov grob. Pošto vidješe – povjerovaše (Iv 20, 3). Ostali se apostoli ne spominju; očito su bili u šoku od Velikog petka. (više…)
Svojom bulom »Lice milosrđa« papa Franjo je najavio izvanrednu svetu godinu – godinu milosrđa. Početak joj je na svetkovinu Bezgrješnog začeća, 8. prosinca 2015., na 50. obljetnicu završetka Drugog vatikanskog koncila, a trajat će do svetkovine Krista Kralja, 20. studenoga 2016.
Koji su razlozi izvanredne godine milosrđa? Bitna nakana svetog Oca je da što snažnije prihvatimo radost evanđelja i tražimo nove putove njegova navještaja. Papa na samom početku govori o korijenima naše vjere. On je uvjeren da što više Crkva živi radost evanđelja, ona je sve više vjerodostojna Isusu Kristu. Prije svega pozvani smo ići u susret Bogu – dobrome Ocu koji je pun milosrđa i ljubavi. (više…)
Korizmeno vrijeme koje završavamo bilo je trajni poziv Crkve na pripravu za događaj Uskrsnuća Gospodnjega. Crkva nas je pozivala na post, molitvu i djela dobrote. Htjela nas je raspoložiti na susret sa Uskrslim.
Post je odricanje od onih stvari i navika koje nas žele imati za sebe. Molitva je duhovna povezanost sa Gospodinom. Djela ljubavi su mogućnost da naša vjera bude konkretna, prema konkretnom čovjeku. (više…)
Draga braćo i sestre, poštovani članovi Misije! Nama tako draga hrvatska božićna pjesma Radujte se narodi opet će odjekivati u crkvama, na misnim slavljima, u našim domovima, a nerijetko će se čuti i na ulicama, posebno u Domovini kad se ide ili vraća s ponoćke. Božić nam i ove godine dolazi. Njemu se radujemo svi. I djeca i odrasli, i učeni i neuki, i bogati i siromašni. (više…)
Vijest o praznom grobu bila je iznenađujuća u Jeruzalemu onog nedjeljnog jutra koje nam opisuje evanđelje kao što je velika i radosna Petrova vjeroispovijest u kojoj je on prazni grob protumačio Isusovim Uskrsnućem: „Bog ga uskrisi treći dan i dade mu da se očituje… nama koji smo s njime jeli i pili, pošto uskrsne od mrtvih.“ Crkva već dvije tisuće godina slavi Uskrsnuće Isusovo. To nije samo povijesni događaj, nego događaj koji ulazi u naš život, događaj koji nas trajno hrani, događaj od kojega vjera živi, događaj po kojem Isusova zajednica stoji i pada. Taj događaj nas ne smije ostaviti ravnodušnima. Pavao često govori o Uskrsnuću, ali i potrebi našega suuskrsnuća zajedno s Kristom. To nije bio problem samo prve Crkve, nego je i naš problem. Mnogi žive, čak i angažirani vjernici, kao da Krist uopće nije uskrsnuo. Ankete pokazuju da se mnogi oduševljavaju Isusom i njegovom porukom, ali ne vjeruju u njegovo Uskrsnuće. (više…)
U toj godini nastojali smo molitvom, čitanjem Svetog pisma i proučavanjem Katekizma Katoličke Crkve produbljivati vjeru i svoje kršćanske spoznaje. U enciklici „Svjetlo vjere“ papa Franjo piše o velikom daru vjere što ga je donio Isus Krist: „Ja Svjetlost dođoh na svijet da nijedan koji u mene vjeruje u tami ne ostane“ (Iv 12, 46). Tijekom Godine vjere redovitije se čitala Božja riječ, a preko 250 katekizama ušlo je u naše obitelji. Vjerujem da mnogi i dalje čitaju. Samo dobrim poznavanjem sposobni smo živjeti vjeru u našem svagdanjem životu. (više…)
Sredstva društvene komunikacije imaju posebno važnu ulogu u naviještanju Božje riječi. Prvo je Riječ Tijelom postala, zatim se ta Riječ prenosila usmeno preko od Boga pozvanih glasnika. Poslije je ta riječ napisana. Crkva je tu riječ ljubomorno i brižno čuvala do današnjih dana. Pisana riječ čitala se u originalnim jezicima, a onda je došao Drugi vatikanski koncil koji je, po nadahnuću Duha Svetoga, odlučio svete tekstove prevesti na materinske jezike. Tako Biblija postaje svima dostupna. Do sada je cjelovito ili dijelom prevedena na više od 3.000 jezika!
Duhovni mislioci pripremali su Božju riječ za sve uzraste i generacije. Poruka je uvijek ista – upoznati Isusa Krista, ali se mijenja način naviještanja. Mijenjaju se sredstva da se ispuni zadaća, a ona je samo jedna – navijestiti Isusa Krista svakom čovjeku. Stigla je era elektroničkih medija. Čudo tehnike preplavilo je sve pore ljudskog života. Ušla je duboko u živote mladih, djece. Njome se koristi škola. Bez nje se ne može zamisliti budućnost. Nije li to izazov za Crkvu? Ona je to prihvatila i izvrsno koristi kao sredstvo naviještanja Radosne vijesti.
Mi smo kao misijska zajednica odlučili pokrenuti našu internet stranicu kao suvremeno sredstvo komunikacije. To je prilika da u svakom trenutku možete saznati što se događa u zajednici. Osobito je i Bogom dano sredstvo povezivanja naše velike i raspršene zajednice. Vjerujem da je to korak naprijed u ispunjavanju zadataka koje nam Crkva postavlja. Neka se Božja riječ preko ove stranice navijesti svima. Neka nas stranica ujedinjuje kao prvu zajednicu da budemo jedno srce i jedna duša.
Hvala svima koji se trude da stranica ugleda svjetlo dana. U pozitivnom raspoloženju krenimo naprijed. Sve vas pozdravlja uređivački tim na čelu sa voditeljem misije.
Krštenje je prvi i temeljni sakrament Crkve. Onaj koji nije primio krštenje ne može primiti ni jedan drugi sakrament. Isus je ovaj sakrament ustanovio kad se, nakon uskrsnuća, ukazao svojim učenicima.
Krštenje je prvi i temeljni sakrament Crkve. Onaj koji nije primio krštenje ne može primiti ni jedan drugi sakrament. Isus je ovaj sakrament ustanovio kad se, nakon uskrsnuća, ukazao svojim učenicima.
Sveti krst je temelj cijeloga kršćanskog života, ulaz u život Duha (vitae spiritualis ianua) i vrata koja otvaraju pristup drugim sakramentima. Po krštenju smo oslobođeni od grijeha i nanovo rođeni kao sinovi Božji, postajemo Kristovi udovi i pritjelovljeni smo Crkvi te bivamo dionici njezina poslanja: “Krst je sakrament preporođenja vodom i riječju.” (Katekizam Katoličke crkve, br. 1213)/p>
Krst, vrata sakramenata, stvarni ili barem krst želje, prijeko potreban za spasenje, po kojem se ljudi oslobađaju grijeha, preporađaju za djecu Božju i neizbrisivim biljegom suobličeni Kristu pritjelovljuju Crkvi, valjano se podjeljuje samo pranjem pravom vodom s potrebnim riječima forme. (Zakonik kanonskog prava, kan. 849)
Ispovijed je sakrament u kojem nam Bog preko svećenika, službenika Crkve, oprašta sve naše grijehe koje iskreno ispovjedimo i za koje se iskreno kajemo. Isus je ustanovio ovaj sakrament kad se poslije uskrsnuća ukazao svojim učenicima.
Primite Duha Svetoga! Kojima oprostite grijehe, oprošteni su im; kojima zadržite, zadržani su im. (Iv 20,22-23)
Oni koji pristupaju sakramentu pokore primaju od Božjeg milosrđa oproštenje uvrede nanesene Bogu i ujedno se pomiruju sa Crkvom, koju su svojim grijehom ranili i koja radi za njihovo obraćenje s ljubavlju, primjerom i molitvom. (Katekizam Katoličke crkve, br. 1422)
Vjernici koji u sakramentu pokore ispovijedaju grijehe zakonitom služitelju, koji se za njih kaju i imaju nakanu da se poprave, po odrješenju toga služitelja dobivaju od Boga oproštenje grijeha počinjenih poslije krštenja i istodobno se izmiruju s Crkvom koju su griješeći ranili. (Zakonik kanonskog prava, kan. 959)
Sveta pričest je sakrament u kojemu pod prilikama kruha i vina primamo pravo tijelo i pravu krv Isusa Krista. Taj sakrament ustanovio je Krist Gospodin na Posljednjoj večeri.
Dok su blagovali, uze Isus kruh, zahvali, razlomi ga pa im ga dade govoreći: “Uzmite; ovo je tijelo moje.” Zatim uze kalež te zahvali pa im ga dade. I svi su pili iz njega. I reče im: “Ovo je krv moja, krv Saveza, koja se prolijeva za sve.” (Mk 14,22-24)
Dok su blagovali, uze Isus kruh, zahvali i razlomi ga, pa ga davaše učenicima govoreći: “Uzmite i jedite! Ovo je tijelo moje.” Zatim uze kalež te zahvali i dade im ga veleći: “Pijte iz njega svi, jer ovo je moja krv, krv Saveza, koja se prolijeva za sve za oproštenje grijeha.” (Mt 26,26-28)
Zatim uze kruh, zahvali i razlomi ga pa im ga dade govoreći: “Ovo je tijelo moje, koje se za vas daje. Ovo činite na moju uspomenu!” Isto tako poslije večere uze kalež te reče: “Ovaj je kalež Novi savez u mojoj krvi, koja se za vas prolijeva.” (Lk 22,19-20)
Sveta euharistija dovršava kršćansku inicijaciju. Oni naime koji su Krstom uzdignuti na dostojanstvo kraljevskog svećeništva te krizmom dublje suobličeni Kristu, po Euharistiji sudjeluju s čitavom zajednicom u samoj Gospodinovoj žrtvi. (Katekizam Katoličke crkve, br. 1322)
Najuzvišeniji je sakrament presveta euharistija u kojoj je sadržan, prinosi se i prima sam Krist Gospodin i po kojoj Crkva trajno živi i raste. Euharistijska žrtva, spomen-čin Gospodnje smrti i uskrsnuća, u kojoj se ovjekovječuje žrtva križa, vrhunac je i izvor svega bogoštovlja i kršćanskog života, kojom se označuje i ostvaruje jedinstvo Božjeg naroda i dovršava izgradnja Tijela Kristova. Ostali su naime sakramenti i sva crkvena djela apostolata s presvetom euharistijom povezani i k njoj usmjereni. (Zakonik kanonskog prava, kan. 897)
