U prostorijama misijskog centra u Karlsruheu (Südendstr. 39, 76137 Karlsruhe) i Pforzheimu (Marienstr. 2, 75172 Pforzheim) srijedom se okupljaju umirovljenici na druženje. U Karlsruheu također imaju priliku čuti od svećenika i kraći duhovni nagovor.
Posjet bolesnika spada među sedam tjelesnih djela milosrđa i vrlo je praktičan način pomaganja bolesnima i starijima, brinući se za njihove fizičke potrebe i nudeći im društvo i prijateljski razgovor.
Bolest i patnja su se uvijek ubrajali među najteža pitanja koja stavljaju na kušnju ljudski život. U bolesti čovjek doživljuje svoju nemoć, svoju ograničenost i privremenost. U svakoj bolesti možemo nazreti smrt.
Bolest može čovjeka dovesti do tjeskobe, do zatvaranja u se, ponekad čak do očaja i do pobune protiv Boga. Ali može ga dovesti i do veće zrelosti, pomoći mu da u svom životu razluči ono što nije bitno te se okrene k onome što je bitno. Bolest čovjeka vrlo često izazove da Boga traži i da mu se vrati.
Kristovo suosjećanje s bolesnima i njegova brojna iscjeljenja svakovrsnih bolesnika očit su znak da je Bog pohodio narod svoj i da se približilo Kraljevstvo Božje. Ali Isus ima vlast ne samo liječiti nego i otpuštati i grijehe: on je došao izliječiti čitavoga čovjeka, dušu i tijelo. Isus je liječnik kojega bolesnici trebaju. Njegovo suosjećanje sa svima koji trpe ide tako daleko da se s njima poistovjećuje: “oboljeh i pohodili ste me” (Mt 25,36). Isusova posve osobita ljubav prema bolesnima kroz vjekove nije prestala poticati kršćane na posebnu brigu prema svima koji trpe na tijelu i duši. Ta je briga uzrok neumornih napora da im se olakšaju muke.
“Bolesne liječite!” (Mt 10,8). “Tu je zadaću Crkva primila od Gospodina i trudi se da je izvrši brigom za bolesne i zagovornom molitvom kojom ih prati. Crkva vjeruje u oživljujuću prisutnost Krista, koji je liječnik dušâ i tijelâ. Ta je prisutnost posebno djelotvorna u sakramentima, a najizražajnije u euharistiji, kruhu koji daje život vječni; na povezanost ovoga kruha s tjelesnim zdravljem upućuje sveti Pavao.” (Katekizam Katoličke crkve, br. 1500–1509)
Svi naši bolesni i nemoćni vjernici koji žele primiti bolesničko pomazanje ili sakrament ispovijedi i euharistije, imaju puno pravo na to. Potrebno je da netko od članova obitelji ili prijatelja nazove svećenika ili dođe osobno u župni ured (Marienstr. 80, 76137 Karlsruhe) i prijavi takvu osobu. Svećenik će doći u bolnicu ili kuću u kojoj se bolesnik nalazi.
[…] Hodočašća podsjećaju na naš hod zemljom prema nebu. Ona su tradicionalno jaka vremena za obnovu molitve. Svetišta su hodočasnicima, koji traže svoja živa vrela, izvanredna mjesta da “kao Crkva” dožive pojedine oblike kršćanske molitve. (Katekizam Katoličke crkve, br. 2691)
Tijekom povijesti, kršćanin je polazio na put da slavi svoju vjeru na mjestima koja čuvaju uspomenu na Gospodina ili na onim mjestima koja predstavljaju važne trenutke povijesti Crkve. Posjećivao je svetišta koja časte Majku Božju ili svetišta koja podržavaju živim primjer svetaca. Njegovo je hodočašćenje proces obraćenja, žudnja za intimnošću s Bogom, povjerljiva molitva za svoje materijalne potrebe. U svim svojim mnogostrukim vidovima hodočašće je uvijek bilo za Crkvu čudesni dar. (Dokument Svete Stolice Hodočašće u velikom jubileju 2000. godine)
Već tradicionalno Hrvati iz cijele Zapadne Europe, pa tako i iz HKM Mittelbaden, u vrijeme svetkovine Uzašašća Gospodinova dolaze na svoje zajedničko hodočašće u Lurd. U tih nekoliko dana tisuće Hrvata svake godine zajedno mole, pjevaju, ispovijedaju se te se posvećuju osobnim molitvama i zavjetima. Osim Lurda hodočasti se i u Fatimu, Rim te Svetu zemlju.
“Ako dvojica od vas na zemlji jednodušno zaištu što mu drago, dat će im Otac moj, koji je na nebesima. Jer gdje su dvojica ili trojica sabrana u moje ime, tu sam i ja među njima.” (Mt 18,19-20)
“Za kršćansku molitvu nema drugog puta osim Krista. Bila naša molitva zajednička ili osobna, usmena ili unutarnja, nema pristupa k Ocu, osim ako molimo ‘u ime’ Isusovo. Sveto je Isusovo čovještvo dakle put po kojemu nas Duh Sveti uči moliti Boga našeg Oca.” (Katekizam Katoličke crkve, br. 2664)
U našoj misiji u nekoliko centara djeluju neformalne molitvene zajednice čiji članovi predmole krunicu prije svete mise.
U misiji također djeluje Inicijativa ’40 dana za život’, laička ekumenska molitvena pro-life inicijativa za život a posredno i inicijativa za zaustavljanje abortusa. U prostorijama misijskog centra u Pforzheimu jedanput mjesečno sastaje se na molitvu više od 30 vjernika iz naše misije. Inicijativa je sa svojim kampanjama aktivna dva puta godišnje, za vrijeme korizme i u jesen, kada njezini članovi mole i poste 40 dana bez prestanka za svu nerođenu djecu.
Liturgijsko pjevanje nije samo ukras liturgiji. Ono je potrebit i sastavni dio liturgije ne radi estetskih razloga, nego zato što pridonosi rastu i očitovanju vjere, dakle Božjoj slavi i posvećenju vjernika, a to i jest svrha svete glazbe. Crkveni zbor na poseban način sudjeluje u liturgiji, obogaćuje liturgiju i tako približava ljepotu Kraljevstva Božjega po liturgiji nama koji smo već sada ovdje.
“Glazbena predaja sveopće Crkve predstavlja blago neprocjenjive vrijednosti, koje se između ostalih izraza umjetnosti ističe time što ono, kao sakralno pjevanje sljubljeno s riječima, tvori nuždan i neodjeljiv dio svečanoga bogoslužja. […] Sakralna će glazba stoga biti to svetija što se bude tješnje povezala s bogoslužnim činom, bilo da srdačnije izrazi molitvu bilo da potiče jednodušnost, bilo da svete obrede obogati većom svečanošću. […] Neka se najvećom brižljivošću čuva i njeguje blago sakralne glazbe. Neka se uporno promiču pjevački zborovi. […] Crkva smatra gregorijansko pjevanje vlastitim rimskoj liturgiji; stoga neka ono u liturgijskim činima, uz jednakost ostaloga, zadrži glavno mjesto. Druge vrste sakralne glazbe, osobito polifonija, nikako se ne isključuju iz bogoslužnih slavlja, ako odgovaraju duhu liturgijskoga čina. […] Neka se mudro njeguje pučko vjersko pjevanje, tako da glasovi vjernika mogu odzvanjati u pobožnim i svetim vježbama te u samim liturgijskim činima, prema odredbama i propisima rubrika.” (Konstitucija o svetoj liturgiji Sacrosanctum Concilium, 112–121).
U našoj misiji djeluje nekoliko mješovitih crkvenih zborova:
Sveto pismo je riječ Božja upućena ljudima. Čitač prenosi Božju riječ narodu Božjem okupljenu na liturgijskom slavlju za izgradnju i posvećenje naroda Božjega i samog čitača. Kako će ta Božja riječ biti prenesena i posredovana u ovom našem vremenu, u velikoj mjeri ovisi o čitačima koji je danas čitaju.
“Stoga neka svoju ulogu vrše tako iskrenom pobožnošću i urednošću kakva pristoji tako važnoj službi i kakvu Božji narod od njih s pravom traži. Sve ih treba na svoj način brižljivo zadojiti liturgijskim duhom i poučiti da svoje uloge obavljaju pravilno i skladno.” (Konstitucija o svetoj liturgiji Sacrosanctum Concilium, 29).
Svaki odgovoran čitač će se prije svakog nastupa prikladno pripremiti za čitanje Božje riječi na liturgijskim slavljima. Svaki je detalj važan, od uredne odjeće, držanja i govora tijela do dobro pročitanog teksta, koji treba polako i razgovijetno čitati poštujući znakove pravilnog čitanja.
Naziv ministrant potječe od latinske riječi “ministrare”, što znači “služiti”. Ministranti su sudionici bogoslužja. Pod misnim slavljima oni poslužuju, pomažu svećeniku obavljajući povjerene im zadaće. Prije nego budu primljena u ministrantsku službu, sva djeca trebala bi proći neki oblik obuke u kojoj bi se upoznala s najvažnijim vremenima i svetkovinama crkvene godine, zatim s tijekom bogoslužja, različitim obredima, znakovima i simbolima kao i pojedinačnim službama.
Kao prvi ministrant Katoličke crkve spominje se sveti Tarzicije, dječak mučenik iz druge polovice 3. stoljeća. On je zaštitnik ministranata, mladih i čuvara Presvetog Sakramenta (spomendan 15. kolovoza).
Bože, ti divnim redom dijeliš službe anđelima i ljudima. Daj da i ja kod ove svete mise služim tvome žrtveniku, radosno, pobožno, te da svojim životom svjedočim svoju vjeru! Sveti Tarzicije i sveti Dominiče Savio, molite za nas. Zdravo Marijo… Slava Ocu… Marijo, Pomoćnice kršćana, moli za nas!
Predobri Bože, hvala ti što sam mogao/la služiti kod ove svete mise. Budi sa mnom sada i svakoga dana. Obećavam da ću se truditi bolje služiti, radosnije i spremnije. Isuse, blagoslovi mene i sve moje prijatelje ministrante/ice. Pobudi u nama klicu duhovnog zvanja! Srce Isusovo, uzore svećeničkog srca, daj nam svetih svećenika, redovnika i redovnica! Amen. Slava Ocu… Marijo, Pomoćnice kršćana, moli za nas!
Godine 2005. osnovana je Hrvatska katolička misija Srednji Baden (Mittelbaden) sa sjedištem u Karlsruheu, u koju su tada ujedinjene bivše hrvatske katoličke misije – Karlsruhe, Pforzheim–Bruchsal, Gaggenau–Rastatt i Offenburg. Pastoralna je skrb povjerena članovima Hrvatske salezijanske provincije sv. Ivana Bosca iz Zagreba. Misija danas broji 20.000 vjernika.
HKM Srednji Baden danas se sastoji od zajednica Baden-Baden, Bretten, Bruchsal, Eppingen, Gaggenau, Karlsruhe, Kehl, Mingolsheim, Offenburg, Pforzheim, Rastatt i Waghäusel-Kirrlach. Voditelj misije je o. Ivo Nedić, a u misiji djeluju dušobrižnici o. Vjekoslav Kanić, o. Sebastijan Marković i o. Stjepan Matijević, pastoralni suradnici Sanja Gluhak i Darko Rubčić te tajnica Monika Mišić. (više…)
Svečanost primopredaje bivše HKM Gaggenau-Rastatt sadašnjoj misiji Srednji Baden sa sjedištem u Karlsruheu i ispraćaj voditelja HKM fra Miroslava Baruna, franjevca trećoredca, koji je u misiji djelovao 35 godina, bila je 1. srpnja 2007. u crkvi Sv. Marije u Gaggenau. Najprije je osnovana 1971. HKM Baden-Baden, dok je na tom području djelovao fra Dane Milas (1966. – 1972.), član Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu. fra Dane Milas je godinu dana kasnije, 1972. otišao u Berlin, a Nadbiskupski ordinarijat u Freiburgu imenovao je o. Baruna voditeljem HKM Baden-Baden. Budući da je u Gaggenau bilo više Hrvata, sjedište misije iz Baden-Badena premješteno je u Gaggenau i tako je nastala HKM Gaggenau-Rastatt. (više…)
Više godina prije osnutka HKM Karlsruhe u tom gradu i okolici pastoralno je djelovao vlč. Anton Kosina iz Ludwigshafena. HKM Karlsruhe je osnovana 3. listopada 1970. dolaskom svećenika Krčke biskupije vlč. Ivana Plješe, koji je misiju vodio od 1970. do prestanka njezina samostalnog djelovanja i ujedinjenja u HKM Mittelbaden 2005. Vlč. Plješa je djelovao i na području Pforzheima i Mosbacha. U misiji su kao pastoralni suradnici djelovali: sestra milosrdnica s. Danijela Juriša (1972. – 1992.), Ivan Bošnjak (1992. – 2012.) i Sanja Jakopić (2013.). (više…)
HKM Offenburg je osnovana u siječnju 1974. Na području misije djelovali su fra Danijel Milas (1966. – 1972.), potom franjevci trećoreci fra Miroslav Barun (1972. – 1974.), fra Nikola Nižić (1974. – 1984.) i fra Ivan Badurina (1984. – 2005.). HKM Offenburg je 1. rujna 2005. postala sastavnicom HKM Mittelbaden, a o. Badurina je do 15. rujna 2006. u Offenburgu obnašao službu dušobrižnika-kooperatora, nakon čega se vratio u domovinu. Kao pastoralne suradnice u misiji su djelovale s. Ljubica Bilobrk (1990. – 1992.) i s. Mariangela Todorić (1992. – 1994.) (više…)
Do 1973. područje HKM Pforzheim se nalazilo u sastavu HKM Karlsruhe. Kako je na području Pforzheima, Brettena, Bruchsala i Philippsburga živjelo oko 7.000 Hrvata, Nadbiskupski ordinarijat iz Freiburga osnovao je 10. rujna 1973. HKM Pforzheim–Bruchsal. Misiju su u početku vodili svećenici Splitsko-makarske nadbiskupije vlč. Stipe Dukić (1973. – 1979.) i vlč. Petar Kuran (1979. – 1983.), a nakon njih misiju su vodili svećenici Hrvatske salezijanske provincije sv. Ivana Bosca iz Zagreba: o. Ivo Nedić (1983. – 1988.), o. Mihael Rodić (1988. – 1991.), o. Niko Šošić (1991. – 1996.), o. Ivan Bolkovac (1996. – 2005.) te o. Ivo Nedić od 2005. do danas. Kao dušobrižnici u misiji su djelovali o. Mihael Rodić, o. Jozo Kajić, o. Stjepan Pasarić, o. Franjo Petrinjak i o. Vitomir Zečević. Kao pastoralni suradnik djelovao je Tomo Tadić (1979. – 1982.), od 1982. do 2019. pastoralni referent Dominik Spajić. (više…)
Liebe Gemeinde,
am 29. Dezember suchte ein schweres Erdbeben die Städte Petrinja, Sisak, Glina in Kroatien und in die umliegenden Dörfer heim. Menschen kamen ums Leben und viele wurden verletzt. Häuser, Wohnungen, aber auch öffentliche Gebäude wie Krankenhäuser stürzten zum Teil komplett ein. Viele Menschen verloren über Nacht ihr Dach über dem Kopf, Hab und Gut, Kleider und Möbel. (više…)
Dragi vjernici i molitelji iz Hrvatske katoličke misije Mittelbaden, dragi vjernici koji ste s nama večeras, u ovoj molitvi krunice, povezani putem društvenih mreža!
Naš adventski hod polako odmiče. Već smo zakoračili u drugi tjedan došašća. Vrijeme našega čekanja i iščekivanja brzo prolazi. Moramo priznati da je ovogodišnji advent drukčiji od svih koje pamtimo. I on je, kao i kalendarska godina koja se primiče svome kraju, obilježen koronavirusom, tim virusom koji nam je na svjetskoj razini priuštio skoro cjelogodišnju neizvjesnost i promjene kojima se nismo nadali niti ih očekivali. Taj nevidljivi virus vidljivo utječe na naše živote. Možda smo bili i zaboravili koliko smo ustvari slabi, nemoćni, krhki, koliko smo u sebi ograničena bića koja su postigla veliki gospodarski i tehnološki napredak, ali često nismo istovremeno unaprjeđivali svoju ljudskost i bogobojaznost, nismo rasli u vjeri ni surađivali s milosnim darovima koje nam je Bog davao i daje.
Inicijativa ’40 dana za život’ je laička ekumenska molitvena pro-life inicijativa za život, a posredno i inicijativa za zaustavljanje abortusa. Pokrenuta je 2004. godine u Sjedinjenim Američkim Državama. Inicijativa je sa svojim kampanjama aktivna dva puta godišnje, za vrijeme korizme i u jesen, kada njezini članovi mole i poste 40 dana bez prestanka za nerođenu djecu, jedine nedužne među nama.
Osim što imamo novu crkvu u Rastattu, Herz-Jesu im Münchfeld, dobrotom mladog svećenika Ralfa Dickerhofa dobili smo i dvije nove dvorane, jednu za vjeronauk, a drugu za hrvatsku školu. Na susretu su don Ivo Nedić i past. suradnica Đurđica Trputec iznijeli problem nedostatka prostora za katehezu, a Đurđica je ukratko predstavila grupe koje djeluju. Župnik je bio dirnut pobožnošću naših ljudi i svečanošću Prve pričesti koju je 4. 10. 2020. vodio don Anto Adžamić.
Svake nedjelje se na misi okupi preko 60 članova ove zajednice. Zajednicu krase i mladi ministranti. Bogu hvala, nije trebalo dugo čekati da dobijemo pozitivan odgovor. Za obavljeni posao ostavili smo župniku kapljicu dobre šljivovice.
Po zamolbi voditelja misije don Ive Nedića, gosp. Josip Vasilj je obavio razgovor sa župnikom župe St. Lambertus u Mingolsheimu Wolfgangom Kesenheimerom u vezi s prostorom za vjeronauk. Do sada se vjeronauku održavao u školi, ali zbog pandemije koronavirusa to više nije moguće. Zabranjene su sve dodatne aktivnosti u školama.
Dobrotom župnika dobit ćemo crkveni prostor. Ovih dana ćemo stupiti u osobni razgovor. Molimo roditelje koji imaju djecu za vjeronauk da s tim računaju. O svemu ćete biti na vrijeme informirani.
U subotu, 3. listopada 2020. zajednicu salezijanaca u Karlsruheu nakratko je posjetio don Ivan Stojanović, također salezijanac i misionar u misiji Tatale u Gani. Tom prilikom snimljen je ovaj kratki video u kojem don Ivan zahvaljuje svim dobročiniteljima HMK Mittelbaden i pojašnjava što su sve uspjeli napraviti zahvaljujući velikoj financijskoj pomoći naših vjernika.
Na temelju Zakonika kanonskog prava (CIC, kan. 230, § 3), nadbiskup Freiburga Stephan Burger primio je 22. siječnja 2020. u službu akolita i našu pastoralnu suradnicu gđu Đurđicu Trputec. Tom prigodom podijelio joj je mandat u trajanju do 2024. godine na području Hrvatske katoličke misije Mittelbaden. (više…)
VATIKAN – Na Veliki petak, 10. travnja 2020. u 21 sat, na Trgu svetoga Petra u Vatikanu održana je pobožnost Križnoga puta s postajama duž kolonade, oko obeliska i na kraju na prostoru koji vodi do bazilike. Križ su nosile dvije skupine ljudi: zatvorenici kaznionice Due Palazzi iz Padove, među kojima su i neki koji su napisali meditacije za ovogodišnji Križni put; te liječnici i bolničari Vatikanske zdravstvene službe, koji su na prvoj crti u pomoći pogođenima pandemijom koronavirusa.
Molitveno razmatranje muke Isusove Karla Rahnera iz njegove knjige “Molitve života” uz likovne prikaze hrvatskih modernih umjetnika
Dragi moji Hrvati, djeco moja,
Isus zna vašu sadašnju krizu i patnje. Ne brinite se nego se čvrsto držite svoje vjere u Isusa. Sjetite se što nam je Bog rekao. „Ja sam vaš Gospodin koji vas je stvorio i otkupio, ne bojte se. Zvao sam vas imenom i vi ste moji. Kad prođete kroz vodu, ja ću biti s vama, u rijekama se nećete utopiti. Kad hodate kroz vatru, nećete se opeći, plamen vas neće progutati“ (Iz 43,1-3). (više…)
Papa Franjo je danas, u nedjelju, 22. ožujka, nakon podnevne molitve, pozvao na molitvu Oče naš s kršćanima svih vjeroispovjesti sljedeće srijede, 25. ožujka i na molitvu, klanjanje Presvetom Sakramentu i blagoslov ‘Urbi et orbi’ u petak, 27. ožujka u 18.00 sati, na praznom trgu pred Bazilikom svetoga Petra. Na kraju je Papa izrazio svoju blizinu stanovništvu Hrvatske koje je jutros pogođeno potresom. (više…)
– 17.03.2020 –
Freiburg. An die Verantwortung, „unser persönliches und auch unser kirchliches Leben so zu gestalten, dass wir das Gemeinwohl und das Leben der anderen, insbesondere von Risikogruppen, nicht gefährden und nicht zur Verbreitung des Corona-Virus beitragen“, hat der Freiburger Erzbischof Stephan Burger heute (17.03.) in einem Wort an alle Gläubigen und kirchlichen Mitarbeitenden der Erzdiözese Freiburg appelliert. Zum christlichen Selbstverständnis gehöre es, für die Menschen da zu sein. Dies gelte, so der Erzbischof, „besonders in Situationen von Krankheit und Not, von Angst und Verunsicherung“. Um dies zu erreichen, sind Konsequenzen für die konkrete Glaubenspraxis notwendig, die gelten, solange die Versammlungsfreiheit durch die staatlichen Behörden aufgehoben bzw. eingeschränkt ist. Gläubige sind für die Dauer dieser Maßnahmen von der Sonntagspflicht, das heißt, der Verpflichtung an Sonn- und Feiertagen die heilige Messe mitzufeiern, befreit. Die Glocken der Kirchen sollen allerdings weiterhin an die gewohnten Gottesdienstzeiten erinnern und zum privaten Gebet einladen.
