1. Naziv
Naziv za rane jutarnje mise koje se slave u zoru – zornice – jedan je od lijepih primjera ljubavi hrvatskog naroda prema vlastitom jeziku. Drugi narodi, pa ni slavenski, za ove rane mise nisu pronašli vlastito ime već ih nazivaju latinskim imenom rorate. Ovaj latinski naziv dolazi od riječi ulazne misne pjesme “Rorate caeli desuper et nubes pluant justum” – “Rosite nebesa odozgor i oblaci Pravednog daždite”, koja preriče tekst starozavjetnog proroštva o spasenju (Usp. Iz 45, 7-8).

2. Povijest
Mise zornice nastale su vjerojatno već u 5. stoljeću, nakon Kalcedonskog sabora i proglašenja dogme o Mariji Bogorodici, zbog čega imaju snažno marijansko obilježje. Riječ je zapravo o adventskim zavjetnim misama slavljenima na čast Blažene Djevice Marije. U početku su slavljene samo u subote došašća, no s vremenom su se počele slaviti i radnima danima. U Europi, osobito u germanskim krajevima, običaj slavljenja misa zornica proširio se u 15. stoljeću. U prijašnjim vremenima zornice su bile uvriježene u sjevernim hrvatskim krajevima, no danas su prisutne u čitavoj Hrvatskoj.

3. Liturgijska boja
Prije liturgijske obnove Drugog vatikanskog sabora liturgijska boja misa zornica, zbog njihova marijanskog obilježja, bila je bijela, a ne ljubičasta. Danas, budući da zornice više nisu zavjetne mise na čast Blažene Djevice Marije već redovite adventske mise, njihova liturgijska boja je ljubičasta.

4. Smisao
Mise zornice simboliziraju budnost kršćana u vremenu priprave za Božić, ali i budno iščekivanje konačnog Isusova dolaska na kraju vremena. Kršćani nastoje bdjeti nad svojim životom, ali i nad tuđim životima, kako ne bi izgubili vječni život. Misa zornica podsjeća i na drevna kršćanska vremena u kojima se – posebno u galskoj i bizantskoj liturgiji – došašće smatralo asketskom pripravom, što je sačuvano i danas. No, najnovija liturgijska obnova daje tijeku dana došašća veliko značenje. Obilježava ga “pobožno i radosno iščekivanje”, što je vidljivo i iz nedjeljnih liturgijskih čitanja. U došašću ne treba previdjeti budnost i molitvu, ali niti zaboraviti radost. Jer, došašće je ponajprije “radosno vrijeme, a činjenica da se ne pjeva Slava samo je pokazatelj želje da ona snažnije odjekne u svome izvorištu – u misi polnoćki”.

5. Posjećenost
U različitim traženjima i lutanjima nakon Drugog vatikanskog sabora lijepa tradicija slavljenja misa zornica neko je vrijeme bila izgubljena. Nakon njihova u početku sramežljiva vraćanja, zornice su postajale sve veći ‘hit’. Danas, u većini župa diljem Hrvatske za vrijeme zornica crkve su dupkom pune, a posjećuje ih otprilike prosječni broj vjernika koji redovito pohađaju nedjeljne mise.

Pođi i ti na zornicu!

Miodrag Vojvodić/Bitno.net

[https://www.bitno.net/vjera/formacija/mise-zornice-i-pet-stvari-koje-o-njima-morate-znati/]

Salezijanac svećenik don Franjo Petrinjak preminuo je u petak 27. listopada 2023. u Specijalnoj bolnici za psihijatriju i palijativnu skrb Sveti Rafael u Strmcu, u 78. godini života, 54. godini redovništva i 44. godini svećeništva.

Pokojni don Franjo Petrinjak rodio se 18. srpnja 1946. godine u Vrhu (Novi Marof) od oca Mateja i majke Mare rođene Huzjak. Kršten je 20. srpnja 1946. u župi Presvetog Trojstva u Visokom u Zagrebačkoj nadbiskupiji, a krizman u Župnoj crkvi Gornja Rijeka 30. srpnja 1959. godine.

Nakon završene osnovne škole dolazi u Međubiskupijsko sjemenište u Zagrebu na Šalati i tu završava prvi razred gimnazije. Zatim odlučuje postati salezijanac i dolazi u Rijeku gdje završava drugi razred. Novicijat i završna dva razreda gimnazije zajedno s maturom dovršava u Križevcima. Tu su salezijanci našli privremeni dom u prostorijama grkokatoličke biskupije zahvaljujući ljubaznom gostoprimstvu nadbiskupa Bukatka. Pedagošku praksu obavljao je u župi Marije Pomoćnice u Rijeci. Doživotne zavjete u Salezijanskoj družbi položio je 25. lipnja 1976. u Prvić Luci. Za đakona ga je 8. prosinca 1978. zaredio pomoćni zagrebački biskup mons. Josip Lach, a godinu dana kasnije, 8. prosinca 1979. zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić zaredio ga je za svećenika u crkvi Marije Pomoćnice u Zagrebu.

Svoju svećeničku službu vršio je u raznim župama i salezijanskim zajednicama u Hrvatskoj, kao i u Hrvatskim katoličkim misijama u Njemačkoj. Bio je duhovni pomoćnik u župi sv. Jurja u Lovranu, upravitelj župe Sirač (u dva razdoblja), ekonom u salezijanskoj zajednici na Knežiji, voditelj Hrvatske katoličke misije Erlangen u Njemačkoj (1988.-1997.), kapelan i kateheta u župi sv. Ane u Zagrebu-Rudeš, župni vikar i ekonom u salezijanskoj zajednici u Podsusedu (Zagreb) te zatim ponovno dušobrižnik u Hrvatskim katoličkim misijama u Njemačkoj (Pforzheim i Karlsruhe).

Njegov je aktivni svećenički rad prekinula teška bolest te je jedno vrijeme bio u Caritasovu domu u Cugovcu da bi zatim boravio u salezijanskim zajednicama u Podsusedu, na Knežiji i u Jarunu. Tako je, polako fizički nestajući, strpljivo podnosio križ bolesti i dočekao susret s Uskrsnulim u Specijalnoj bolnici za psihijatriju i palijativnu skrb Sveti Rafael u Strmcu.

Pokop pokojnog don Franje bit će u petak 3. studenoga 2023. u 13,20 sati na groblju Miroševac u Zagrebu, a sveta misa zadušnica služit će se nakon sprovoda, u 14,30 sati u crkvi Svete Mati Slobode na Jarunu.

Pokoj vječni daruj mu, Gospodine, i svjetlost vječna svijetlila mu. Počivao u miru Božjem. Amen.

Tekst: don Rudi Paloš

[Izvor: https://donbosco.hr/arhiva/novosti/item/2508-preminuo-don-franjo-petrinjak]

Pavao Vengert, rođen 17. 1. 1940. u Brezovljanima od majke Julke i oca Đure. Preminuo je u utorak, 24. 10. 2023. u bolnici Marien Klinik u Karlsruhe.

U braku s Katicom rođ. Magečić imao je troje djece: Đuru, Andreasa i Suzanu.

Pokopan će biti na groblju u Bulachu (Friedhof Bulach, Litzenhardtstraße 142, 76135 Karlsruhe) u utorak, 7. 11. 2023. u 11:00 sati.

Pokoj vječni daruj mu, Gospodine, i svjetlost vječna svijetlila mu. Počivao u miru Božjem. Amen.

Dragi vjernici, zbog svečanog obilježavanja 50 godina postojanja i djelovanja misijskih zajednica Pfrozheim i Bruchsal, otpadaju u subotu, 21. 10. i u nedjelju, 22. 10. 2023. svete mise na hrvatskom jeziku u zajednicama: Baden-Baden, Rastatt, Bretten, Kirrlach i Eppingen!

Pozivamo vjernike ovih ali i ostalih naših zajednica da dođete u nedjelju, 22. 10. 2023. na svetu misu u 10:30 h u crkvu St. Paul u Bruchsalu ili u 16:00 h u crkvu St. Antonius u Pforzheimu. Nakon svete mise bit će kratka prezentacija o povijesti zajednica Bruchsal i Pforzheim, zatim nastup folkloraša iz Bruchsala te zajednički objed za koji su zaduženi članovi misijskih pastoralnih vijeća.

U nedjelju, 22. 10. 2023. bit će redovita misa u Karlsruhe (9.00 h) i Gaggenau (11.30 h).

Veselimo se zajedničkom susretu!

U povodu obilježavanja 50 godina postojanja zajednica Pforzheim i Bruchsal u ovim dvjema zajednicama bit će organiziran susret mladih i djece iz čitave naše misije s mladim salezijancima i animatorima koji nam dolaze iz Hrvatske.

Prvi susret bit će organiziran u petak, 20. 10. u crkvi St. Paul u Bruchsalu u 18 sati, a drugi u subotu, 21. 10. u crkvi St. Antonius u Pforzheimu u 18 sati. U 18 sati bit će najprije sveta misa, zatim kratko klanjanje pred Presvetim, a onda druženje s mladima i djecom.

Što će djeca i mladi moći čuti i doživjeti na predstojećem susretu – o tome saznajte iz kratke videoporuke mladih salezijanaca – Ivana Dvoračeka, Marka Mihokovića, Hrvoja Kolaka i Danijela Vidovića – koji nam dolaze u goste!

U nedjelju, 8. listopada 2023. u crkvi St. Stephan u Karlsruheu, u 11.30 h bit će internacionalna misa u kojoj će sudjelovati misije i zajednice drugih materinskih jezika na području grada Karlsruhe. Tema ovogodišnje internacionalne mise je “Biti Crkva u jedinstvu i raznolikosti” (Kirche-sein in Einheit und Vielfalt).

Naša hrvatska zajednica aktivno će sudjelovati na misnom slavlju u molitvama, misnim čitanjima i pjesmama.

Nakon mise bit će upriličeno zajedničko druženje i objed, agape, za sve prisutne. Misijsko vijeće zajednice Karlsruhe odgovorno je za pripravljanje ćevapčića, a molimo naše domaćice koje mogu, da ispeku i donesu kolače.

Sve vas vjernike iz Karlsruhea i okolice pozivamo da dođete na ovu svetu misu, da slavimo Boga molitvom i pjesmom na različitim jezicima, da posvjedočimo naše kršćansko jedinstvo u raznolikosti!

Napominjemo da u nedjelju, 8. listopada, neće biti svete mise na hrvatskom jeziku u crkvi St. Michael!

[Foto: Kath. Dekanat Karlsruhe / Tobias Tiltscher]

Započela je nastava Hrvatske dopunske škole u SR Njemačkoj. Misija preporučuje upis djece u ovu školu jer tako uče materinski jezik, svoju povijest i kulturu.

Nažalost, u nekim mjestima još uvijek nema učitelja/učiteljice. Stoga, ukoliko netko poznaje osobe koje imaju potrebnu stručnu spremu u radu s djecom (učitelj razredne nastave ili učitelj hrvatskog jezika ili učitelj povijesti), neka se javi koordinatorici Hrvatske nastave koordinacije Mannheim učiteljici Ani Ripić: Mob. 00491629787699.

Djecu možete upisati preko poveznice:

https://forms.office.com/pages/responsepage.aspx?id=mA_BAkD6I0OvvM75brlds7BX9FdPD1VHjuYafdKEcBxUMkZIMDFSREI5RlRST0ZIVkdDUllHODJOMi4u.

Dragi vjernici HKM Mittelbaden, obavještavamo vas da uskoro počinje jesenska inicijativa ’40 dana za život’ u kojoj molimo da se svaki začeti život rodi, jer svaki je život Božji dar.

Molitva počinje 27. 9. i traje do 5. 11. 2023. Molimo svaki dan od 9 do 11 sati ispred zgrade ustanove ‘pro Familia’ Pforzheim u ulici Parkstraße 19.

Pridružite nam se u borbi za život.

Zajednica ’40 dana za život’ Pforzheim

Draga djeco i roditelji, naš zbor djece i mladih “Snagom ljubavi Tvoje” u Gaggenau nastavlja s radom. Protekla školska godina bila je jako uspješna i plodonosna na veliku radost naše Misije i grada. Želimo ove godine krenuti još jače, više i kvalitetnije te stoga pozivamo na upis novih članova.

Dobna granica za upis novih članova je od 6 do 18 godina.

Upisi će biti u nedjelju, 17. 9. u Gaggenau nakon sv. mise u crkvi St. Josef u 11.30 h pod kojom će pjevati zbor te u subotu, 23. 9. u prostorijama misije u Gaggenau (adresa: Am Bahnhofspl. 3B, 76571 Gaggenau) s početkom u 12 sati.

Ukoliko netko ne može osobno doći niti na jedan od ova dva termina, može se javiti putem WhatsApp-a ili Viber-a na broj 01772855561.

“Tko pjeva, dvostruko moli!” Potaknuti ovim riječima sv. Augustina pozivamo vas da se prijavite te da zajedno slavimo Gospodina!

Voditelj zbora Marin Ćorić

Antun Vrtarić, rođen 18. 5. 1946. u Lapovcima (Slavonija), preminuo je u bolnici Siloah u Pforzheimu u srijedu, 12. 7. 2023.

Pogreb će biti u četvrtak, 20. 7. 2023. u 14.00 sati na gradskom groblju (Hauptfriedhof) u Pforzheimu.

Za Antunom tuguju supruga Marica, djeca Toni i Anita, unučad, rodbina i prijatelji.

U nedjelju, 9. 7. 2023., u crkvi sv. Franje (St. Franziskus Kirche, Franziskusstr. 3, 75175 Pforzheim) u Pforzheimu bit će klanjanje pred Presvetim i molitva za mir svih katoličkih misija drugih materinskih jezika koje su prisutne na području župe Pforzheim.

Molitva za mir počinje u 15.00 sati prema sljedećem rasporedu:

15.00–15.30 – poljska misija

15.30–16.00 – portugalska misija

16.00–16.30 – talijanska misija

16.30–17.00 – afrička zajednica

17.00–17.30 – kaldejska zajednica

17.30–18.00 – mađarska zajednica

18.00–18.30 – hrvatska misija

U 19.00 sati bit će zajednička sveta misa s njemačkom zajednicom.

Pozivamo naše vjernike iz Pforzheima, okolice, ali i iz ostalih zajednica da dođu, da zajednički molimo za mir u svijetu.

Savezni upravni sud u Leipzigu potvrdio je u novoj presudi da su zabrane mirnih molitvenih okupljanja u blizini bolnica/ustanova za pobačaje protuzakonite. Najviši njemački upravni sud podržao je pravo na slobodu okupljanja, dok Lisa Paus, savezna ministrica za obitelji, umirovljenike, mlade i žene, i dalje inzistira na uvođenju zona cenzure oko bolnica/ustanova za pobačaje.

Presudom, objavljenom 20. lipnja, završena je pravna muka za lokalnu molitvenu skupinu u Pforzheimu koju vodi Pavica Vojnović. Regionalni sud već je potvrdio pravo molitvenoj grupi na javno okupljanje u kolovozu 2022., na što se grad Pforzheim žalio. Novom presudom potvrđeno je da grad nema pravo na žalbu.

„Zaista mi je laknulo. Naše molitve su pomogle… Zahvalna sam što možemo nastaviti naša molitvena bdjenja. Svaki ljudski život je dragocjen i zaslužuje zaštitu“, rekla je Pavica Vojnović nakon izricanja presude. Njezin slučaj podržala je organizacija ADF International, a obranu je vodio odvjetnik Tomislav Čunović, bivši član upravnog odbora udruge Vigilare i direktor za međunarodne poslove udruge 40 dana za život.

Dvaput godišnje članovi udruge/inicijative 40 dana za život okupljaju se da bi održali tiha molitvena bdjenja ispred zgrade ustanove Pro Familia, savjetovališta za pitanja seksualnosti, kontracepcije, želje za djecom, trudnoće i pobačaja.

Grad Pforzheim zabranio je 2019. godine održavanje tihe molitve ispred zgrade Pro Familia, unatoč činjenici da je cesta s četiri trake dijelila molitelje od ustanove. Pavica Vojnović, voditeljica molitvene grupe, osporila je zabranu na sudu, tvrdeći da se time moliteljima (okupljenima) krši pravo na slobodu okupljanja.

[Izvor:
https://vigilare.info/patrijarhat/2023/06/hrvati-izborili-pravo-na-molitvu-ispred-bolnica-za-pobacaje-u-njemackoj/ i Redakcija]

[Foto: ADF International]

U pohod našoj Hrvatskoj katoličkoj misiji Mittelbaden došao je mons. dr. Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski u miru. On će u subotu, 24. 6. i u nedjelju, 25. 6. 2023. podijeliti sakrament krizme krizmanicima u zajednicama Karlsruhe, Bruchsal i Gaggenau.

Pero Sudar rodio se 3. srpnja 1951. u Barama, općina Konjic, župa Solakova Kula u Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Osnovnu školu pohađa u Barama i Seonici, a gimnaziju kod Isusovaca u Zagrebu i Dubrovniku. Filozofsko-teološki studij završava u Sarajevu, gdje je 29. lipnja 1977. zaređen za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije. Nakon jednogodišnjega pastoralnog iskustva u župi Komušini upućen je na studij kanonskoga prava u. Rim. Tijekom šestogodišnjeg studija u Rimu na Papinskim sveučilištima Gregorijana i Urbanijana doktorirao je iz kanonskog prava na temu Pojam fizičke osobe u zakonodavstvu Crkve te završio studij ateizma i Rimske Rote.

Po povratku u Sarajevo, u jesen 1985., povjerena mu je služba sudskog vikara i člana Ordinarijata. U ljetnome semestru 1986. počinje predavati na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji, a u jesen 1989. izabran je za dekana i rektora Vrhbosanske katoličke bogoslovije. U tome razdoblju u domaćim i stranim časopisima i knjigama povremeno objavljuje radove s područja pravne tematike i pedagogije.

Za naslovnog biskupa Selje i pomoćnog biskupa Vrhbosanske nadbiskupije imenovan je 10. svibnja 1993., a posvećen je u sarajevskoj katedrali 6. siječnja 1994. U Biskupskoj konferenciji BiH vršio je službu generalnog tajnika, predsjednika komisije “Pravda i mir” i Komisije za odnose s državom BiH, a bio je i predsjednik Katehetskoga vijeća, Nadzornoga vijeća Caritasa BiH i Vijeća za inozemnu pastvu. S ciljem pomoći i materijalne obnove Nadbiskupije, već tijekom rata i poraća uspostavlja veze i sklapa partnerstva između stotinjak biskupija i župa u inozemstvu i porušenih župa u Vrhbosanskoj nadbiskupiji. U svojstvu promicatelja projekta “Škola za Europu” skrbi za obnovu i gradnju potrebnih objekata i organizira otvaranje i djelovanje katoličkih školskih centra na području Nadbiskupije.

Tiskovni ured Svete Stolice, 18. listopada 2019. objavio je da je Sveti Otac papa Franjo prihvatio odreknuće od službe koje je zamolio pomoćni biskup vrhbosanski mons. Pero Sudar.

[Izvor: https://vrhbosanska-nadbiskupija.org/ordinarij/pomocni-biskup]