Velika subota u Mittelbadenu (fotogalerija)

Na Veliku subotu, 4. travnja 2026., kada se u Katoličkoj Crkvi diljem svijeta slavi večernje vazmeno bdijenje – vrhunac liturgijske godine i središnje slavlje otajstva Uskrsnuća Isusa Krista – u našoj Misiji bdijenja su se slavila u četiri velika centra: Karlsruhe, Pforzheim, Gaggenau i Bruchsal.

Posebnost ovogodišnjeg slavlja bilo je primanje osmero katekumena, odraslih osoba koje su se pripremale za krštenje i primanje sakramenata kršćanske inicijacije kroz katekumenski put učenja, molitve i sudjelovanja u Crkvi. U crkvi Stadtkirche u Bruchsalu dvije su osobe primile sva tri sakramenta inicijacije, pet je primilo pričest i krizmu, a jedna osoba samo sakrament krizme. Na taj su način ove osobe ušle u život uskrslog Krista i primljene u puno kršćansko zajedništvo.

Velika subota i Vazmeno bdijenje označavaju noć bdjenja u kojoj Crkva iščekuje pobjedu života nad smrću i slavi prijelaz iz tame u svjetlo. Slavlje započinje službom svjetla – blagoslovom ognja i paljenjem vazmene svijeće kao znaka Krista, svjetla svijeta. Slijedi hvalospjev Uskrsnoj svijeći (Exsultet), koji izražava radost zbog otkupljenja. U službi riječi čitanja iz Svetoga pisma prikazuju povijest spasenja, vrhunac dosežući u navještaju uskrsnuća. Nakon korizmene šutnje ponovno se pjeva Aleluja, što označava prijelaz iz pokorničkog vremena u radost uskrsnuća.

Krsna služba – blagoslov vode i slavlje krštenja – naglašava sudjelovanje vjernika u Kristovoj smrti i uskrsnuću te uključuje obnovu krsnih obećanja. Euharistijska služba predstavlja vrhunac bdijenja, kada zajednica ulazi u najdublje zajedništvo s uskrslim Kristom, stvarno prisutnim pod prilikama kruha i vina.

Cijelo slavlje prožeto je snažnom simbolikom: svjetlo vazmene svijeće označuje Krista koji pobjeđuje tamu, voda novi život, riječ Božji plan spasenja, a euharistija uprisutnjuje uskrslog Gospodina. Liturgija se slavi noću, jer upravo noć najdublje izražava prijelaz iz tame u svjetlo, iz smrti u život.

U nastavku pogledajte fotogaleriju vazmenog bdijenja iz četiri velika centra naše Misije.

Fotogalerija

Karlsruhe (snimke: Mato Kovačević, Darko Rubčić)
Pforzheim (snimke: Jacqueline Zadravec, Vedran Zadravec, Danijela Horvat)
Gaggenau (snimke: Vesna Grančić, Danijela Jurić Kaćunić, Nikolina Palameta, Mirela Skorupski, Marijana Ćorković)
Bruchsal (snimke: Darko Rubčić, Marija Vasilj, Igor Širhuber, Mihajela Domjančić Kapuralić)

Petak Muke Gospodnje u Mittelbadenu (fotogalerija)

Na Veliki petak, 3. travnja 2026., kada se u Katoličkoj Crkvi diljem svijeta slavi obred Muke Gospodnje, jedan od najsvetijih trenutaka kršćanske liturgije, u našoj su Misiji održani obredi u četiri velika centra: Karlsruhe, Bruchsal, Gaggenau i Pforzheim.

U središtu ovoga dana nalazi se spomen i uprisutnjenje muke i smrti Isusa Krista, pri čemu naglasak nije samo na patnji, nego na njegovoj otkupiteljskoj ljubavi i potpunoj poslušnosti Ocu. Križ se tako očituje kao znak smrti, ali i pobjede, jer po njemu dolazi spasenje, pa liturgija, iako prožeta šutnjom i ozbiljnošću, nosi i tihu nadu uskrsnuća.

Veliki petak jedini je dan u godini kada se ne slavi misa, nego se obred sastoji od triju dijelova: službe riječi (s čitanjima iz Knjige proroka Izaije, Poslanice Hebrejima i Evanđelja po Ivanu), klanjanja križu te svete pričesti s hostijama posvećenima prethodnog dana, na Veliki četvrtak.

Liturgiju obilježavaju ogoljen oltar, tišina, prostracija svećenika te izostanak zvona i orgulja, dok crvena liturgijska boja simbolizira Kristovu krv i njegovu žrtvu.

U nastavku pogledajte fotogaleriju obreda Velikog petka iz četiri velika centra naše Misije.

Fotogalerija

Karlsruhe (snimke: Mato Kovačević, Monika Mišić)
Bruchsal (snimke: Marija Vasilj, Darko Rubčić)
Gaggenau (snimke: Vesna Grančić, Danijela Jurić Kaćunić, Nikolina Palameta, Mirela Skorupski)
Pforzheim (snimke: Jacqueline Zadravec, Vedran Zadravec)

Slavlje Mise Večere Gospodnje u Mittelbadenu (fotogalerija)

Na Veliki četvrtak, 2. travnja 2026., kada se u Katoličkoj Crkvi diljem svijeta slavi Misa Večere Gospodnje, u našoj su Misiji svečano slavljene svete mise na hrvatskom jeziku u većim centrima: Karlsruhe, Bruchsal i Gaggenau, dok je u Pforzheimu održano zajedničko euharistijsko slavlje s njemačkom vjerničkom zajednicom.

Nakon mnogo godina ove je godine obnovljena i lijepa tradicija obreda pranja nogu dvanaestorici muškaraca – zauzetim i predanim vjernicima naših misijskih zajednica. Taj čin podsjeća nas na Kristovu gestu ponizne ljubavi i služenja, kada je na Posljednjoj večeri oprao noge svojim učenicima.

Veliki četvrtak uvodi nas u samo srce otajstva naše vjere. Na taj dan Crkva se spominje ustanovljenja euharistije i svećeništva. U kruhu i vinu, koje je Isus predao svojim učenicima, daruje samoga sebe – svoje Tijelo i Krv – kao trajnu prisutnost među nama. Euharistija tako nije samo spomen-čin, nego živa stvarnost Kristove ljubavi koja se neprestano daruje za život svijeta.

Istodobno, Isusov čin pranja nogu otkriva duboku logiku kršćanskog života: ljubav koja se očituje u služenju. Onaj koji je Gospodin i Učitelj prigiba se pred čovjekom i pokazuje da prava veličina leži u poniznosti i darivanju. Zato je Veliki četvrtak poziv svakom vjerniku da preispita vlastiti odnos prema drugima i da, po uzoru na Krista, postane bližnji u konkretnim djelima ljubavi.

U nastavku pogledajte fotogaleriju.

Fotogalerija

Karlsruhe (snimke: Martina Rubčić)
Bruchsal (snimke: Mihajela Domjančić Kapuralić, Marija Vasilj)
Gaggenau (snimke: Vesna Grančić, Danijela Jurić Kaćunić, Nikolina Palameta, Mirela Skorupski)
Pforzheim (snimke: Jacqueline Zadravec)

Znakovi nade – simboli u uskrsnom vremenu

Uskrsna vatra i svijeća

Svjetlo u noći

Vatra tjera hladnoću, svijeća nas prati kroz osobne tame.

Lomljenje kruha

Krist je uistinu prisutan

U kruhu i vinu Krist je s nama – opipljiv i blizak.

Daruje nam samoga sebe kako bi nas ojačao.

Križ

Oslonac u boli

Bog poznaje našu bol iz vlastitog iskustva i nosi je s nama.

On je uz nas.

Voda

Hrabrost za novi početak

Voda označava osvježenje i novi početak: Bog nam danas i svakoga dana daruje priliku da započnemo iznova.

[Tekst: Nadbiskupija Freiburg]

Put kroz tjedan od Cvjetnice do Uskrsa

Cvjetnica | Nada u nešto novo
Zajedno se zauzimati za promjenu. Trenutak kada osjećamo: može biti drugačije.

Veliki četvrtak | Istinska solidarnost
Zajedništvo nas jača. Biti tu jedni za druge, dijeliti kruh i zajedno nositi terete.

Veliki petak i Velika subota | Oproštaj i tišina
Tuga treba prostor.
Zajedno podnosimo tamu i dopuštamo i bol.

Uskrs | Život pobjeđuje
Iza horizonta se nastavlja. Nasilje i smrt nemaju posljednju riječ – nada pobjeđuje.

[Tekst: Nadbiskupija Freiburg]

Uskršnje uspomene

Od svih uspomena vezanih uz Uskrs, najdublje mi se urezalo okupljanje mještana na križni put u našoj maloj crkvi Blažene Djevice Marije, na koju smo i danas ponosni. Zaštićena je kao nacionalni spomenik, stara više od sedam stoljeća, i kažu da je najstarija u istočnoj Slavoniji.

Mi djevojke iz crkvenoga zbora dobivale bismo od svećenika Luke sve najpoznatije uskrsne pjesme na učenje. One se i danas ore našim crkvama, a i nama su još u glavi. Često se sjetim stihova: Klanjam ti se smjerno, tajni Bože naš, što pod prilikama tim se sakrivaš…

Kažu da se kućni odgoj iz kuće ponese, a naši su nam odmalena usađivali da se „od pamtivijeka tako radilo“ – lekcija koju smo morale utuviti u glavu. Žene u našem mjestu postile su o kruhu i vodi; korizma je bila vrijeme milosti i skrušenosti. Mama i baba su na Veliki četvrtak kuhale koprive:

– „Jedite, dice, ne znate kako je Isus bio gladan kad su ga vodili“, govorile su, dok se miris svježe pečenog kruha širio kućom.

Baba je molila zlatnu krunicu od Cvjetnice do Velikog petka; nije je ispuštala iz ruku. Na Veliki petak govorila bi:

– „Keve, nemojte češljati kose, danas se kosa ne dira. Kad su Isusa vodili na Golgotu, Majka Božja je na izvoru kosu prala.“

– „Nemojte da bi tko radion upalio“, naglašavao je dida.

U koritu kraj bunara majka se žurila oprati rublje, zavjese i posteljinu. Krečari su tada dobro prosperirali. Vozili su se kroz selo vičući kroz prozor: „Krećaaaa!“ A naše žene – kao da alvu prodaju – sve su kupovale po vreću. Tata se uključio pa je u jami iza kuće nadolijevao vodu da „proradi“, pazeći da se ne bi koja, kako je znao reći, „kezmica spržila u živom kreču“.

Kuća se krečila izvana i iznutra, čak i stabla duž cijelog šljivika – kao da će sam Isus osvanuti na Uskrs u našoj kući. I danas mi je to u krvi; sve to radim gotovo mehanički, nesvjesno.

Za Cvjetnicu smo zorom brale ljubičice, visibabe i maslačke te se umivale vodom iz bunara ispred kuće. Tata je u velikoj kotluši, na vatri nasred dvorišta, kuhao šunku; miris se širio do Svetoblažija, ali nitko je nije smio taknuti do uskrsnog doručka. Mama je voskom šarala jaja pa ih kuhala u ljusci crvenog luka.

Najviše smo se veselili pravljenju gnijezda u kojem bi nas na uskrsno jutro čekalo nekoliko šaranih jaja i vrećica jajašaca – tada nama najomiljenijih slastica. Sa vrećom u rukama razbježali bismo se po livadi i čupali travu objema rukama dok vreća ne bi bila puna. Po kući je nastajala graja oko toga čije će gnijezdo gdje biti, a obilježavali smo ga svojim papučama. Mama nas je mjesec dana prije „ucjenjivala“: ako se ne budemo držali reda, zeko nam neće ništa donijeti.

Na Veliku subotu nosile su se korpe na blagoslov – vazmeno otajstvo uz paljenje ognja i čitanje Staroga zavjeta. Svi smo nestrpljivo čekali da se svjetla upale i da svećenik ispred oltara zaželi sretan Uskrs.

U korpi je bio komad kuhane šunke, domaći sir, kuhana jaja, mali kićeni kruh, nekoliko pera mladog luka, malo soli i boca vina. Korpu smo prekrivali najljepšom krpom koju smo imali; mama ju je čuvala kao oči u glavi.

Na uskrsno jutro tata bi uzeo sol, posolio kuhano jaje, prekrižio se i prvi zagrizao komadić – kao glava kuće. Zatim majka, potom ja, pa redom po starini.

– „Prekrižite se i pričestite, ovo je blagoslovljeno“, govorio je.

Na Uskrs smo smjeli popiti i čašu vina od našeg grožđa – sorta se zvala mirisavka. Tata je objašnjavao:

– „Danas se vino pretvara u krv, a ovaj sveti kruh nemojte prosipati. Mrvice će mater odnijeti među živinu i rastresti.“

Svi smo dobili ponovu od glave do pete. Naši stari znali su od ničega stvoriti sve za taj najveći blagdan nas kršćana; naš je svijet dobivao najvedrije boje.

Isus je svjetlo! Isus je uskrsnuo! Aleluja!

Uvijek bi mi laknulo kad bi prestali oplakivati muke, bičevanje, krunjenje i razapinjanje. Najviše me rastuživalo kad smo pjevale: „Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?“

Laknulo bi mi tek kad bi Isus uskrsnuo i kad bih, nakon predugih krunica i ukočenih koljena od klečanja, dobila mamin znak da tucanje jaja može početi.

Lijepi uskrsni dani moga djetinjstva i danas zažive u vazmenom otajstvu – u tuđini, daleko od doma, ali srcem blizu vjeri i tradiciji koju čuvam kao kap vode na dlanu.

Gordana Kopačević

Slavlje Cvjetnice u Mittelbadenu (fotogalerija)

Cvjetnica, odnosno Nedjelja Muke Gospodnje, kršćanski je blagdan koji se slavi nedjelju prije Uskrsa i označava početak Velikog tjedna. Toga dana vjernici se prisjećaju Isusova svečanog ulaska u Jeruzalem, kada je narod klicao i dočekao ga s palminim i maslinovim grančicama.

Ovaj blagdan nosi duboku poruku: Isus se objavljuje kao Mesija, ali ne kao moćni vladar, nego kao ponizni kralj mira. Liturgija Cvjetnice spaja radost i patnju – od svečanog dočeka do čitanja Muke – podsjećajući da put prema uskrsnuću vodi kroz križ.

Kristova muka nije samo povijesni događaj, nego otkupiteljski čin kojim donosi spasenje svijetu. Ujedno nas Cvjetnica usmjerava i prema konačnoj nadi – pobjedi života nad smrću.

Ovim blagdanom započinje Veliki tjedan, koji nas poziva na zajedništvo, vjeru i hod s Kristom prema uskrsnuću.

U nastavku donosimo fotografije s ovogodišnjih misnih slavlja u našoj Misiji, iz zajednica: Karlsruhe, Bruchsal, Gaggenau, Pforzheim, Bretten i Rastatt.

Fotogalerija (snimke: Snježana Miketa, Anita Piplica, Iva Rajić, Mirela Skorupski, Igor Širhuber, Marija Vasilj, Jacqueline Zadravec, D.R.)

Uskrsni blagoslov jela

Blagoslov jela je lijep uskrsni običaj koji se održava na Veliku subotu. Vjernici tada u crkvu donose košare s hranom koju će blagovati na uskrsno jutro, a svećenik je blagoslivlja molitvom i blagoslovljenom vodom, kao znak zahvalnosti i Božjeg blagoslova za obiteljski stol.

Na Veliku subotu, 4. travnja 2026. u našoj Misiji održat će se obredi i slaviti svečana sveta misa u četiri glavna centra: Karlsruhe, Gaggenau i Pforzheim u 18 sati, te u Bruchsalu u 21 sat. Odmah nakon svete mise slijedi blagoslov jela.

Blagoslov jela održat će se i na sam Uskrs, u nedjelju 5. travnja, nakon svete mise u svim zajednicama.

Raspored svetih misa za Veliku subotu i Uskrs dostupan je na poveznici OVDJE.

Glas Spasa – duhovna poezija Gordane Kopačević

U posljednjem korizmenom tjednu 2026. godine, vremenu koje poziva na sabranost i duboko vjerničko promišljanje, nastala je pjesma „Glas spasa“, nadahnuta pobožnošću Križnog puta u crkvi sv. Pavla u Bruchsalu. Njezina autorica je Gordana Kopačević, članica misijske zajednice u Bruchsalu i autorica zbirke Pet minuta do povratka (2025).

Uz ovu pjesmu donosimo i nekoliko drugih duhovno nadahnutih pjesama iste autorice.

Glas Spasa

Na križnom putu,

od postaje do postaje, vučem korake,

prosipam se slična sjemenu došljaka.

 

Na plodno tlo klica vjere se primila.

 

Crveno nebo balansira

na vrhu crkvenog tornja.

Bojim se, krv će prokapati,

rane se otvaraju.

 

Ispred siluete drvenog križa

padam na koljena,

Ti, kao vino u čašu ulijevaš mi nadu.

Kažeš po ne znam koji put: Ne boj se!

 

Prikovana čavlima ljudske slabosti

ne vidim Te, a čujem Ti glas.

Bojim se, vjetar će izbrisati

tragove u pijesku,

a želim svjedočiti Tvome postojanju.

 

Ograđena zidovima tišine Velikog tjedna,

nalik bršljanu pužem u visine.

Opet Ti čujem glas, a ne vidim Te.

Kažeš, ovo je zadnja postaja, dolazi svjetlo,

ne boj se.

Ispovijed

U sobi s pogledom na dušu

kroz male rupice okna

provlače se velike riječi.

 

Duša, nalik poderanoj košulji,

ušiti će rane i skinuti

teško kamenje sa srca.

 

U obrazu će sjati pokajanje,

usta izustiti obećanje…

Jedno uho i jedne usne

snagom duha odriješit će

čvorove na konopcima grešnika.

Vrijeme za istinu

Dani se provlače kroz mene,

nalik debelom koncu kroz igle uši.

Korak mi postaje sporiji,

sve veća i veća praznina u duši.

 

Pitam se:

Koliko mi je koraka ostalo do kraja,

ubrzati ili usporiti treba?

Kada pogledam visoko,

duga je i vijugava staza do neba…

 

Samo On će znati što mi je činiti,

On će reći, stigla si, vrijeme je istini.

Vrijeme tvoje

Izdani poljupcem, zatajiše nas najbliži,

bijahu nevjerni,

a pravedne nas razapinjali.

 

Na djelu upoznasmo Petra,

Tomu, Šimuna, Judu,

i gledasmo propast u čudu

i Božje suze…

 

I baš kao u Bibliji,

pohlepa kada kolo povede,

šačica zlata na grijeh navede…

 

Svijetom hode Jude i Farizeji,

Kaini i Abeli, čovjek čovjeka više ne voli.

Nit ratovi, nit zemljotresi

čak ni poplave

nisu dovoljne ljudskoj nesreći.

 

Bože! Znam, vrijeme tvoje dolazi!

Između grijeha i dobra

Omeđena strahovima

koprcam se

kao riba na suhom,

hvatam oduška u raskoraku

između posla i sna.

 

Koliko mi je koraka dato,

koliko zagrljaja i osmijeha,

što li će prevagnuti

na kantaru između

dobra i grijeha?!?

 

Edenskim vrtom života

glasove unutarnje čujem,

odbijam ubrati jabuku,

ali život često opsujem.

 

Bez lista srama šetaju

krojači sudbine moje,

o Bože što mi je činiti

da uživam kraljevstvo tvoje!?

 

U svijetu lažnih svetica,

grešnica sam u obraćenju,

spašavam dušu grešnu

moleći u Božjem hramu.

U zvijezde sam te ukovala

U zvijezde sam te ukovala.

Ni krušne mrve u usta nisam stavila

da ti se nisam ponizno zahvalila.

 

Nijedan obični ručak nisam skuhala

da krv i znoj nisam zalažući se prolila.

 

Ne žalim se jer znam:

u raj me odvode sve noge oprane

i moje ruke pružene,

što gladna usta su hranile.

 

Jedino što tješi me:

znam da ti vidiš, Isuse,

ono što drugima promiče.

Hrvatska mladež u plemenitoj akciji

U petak, 27. 3. 2026. smo u Bruchsalu doživjeli jedno posebno lijepo i ispunjeno druženje. Naša najmlađa folklorna skupina „Hrvatska mladež“ s velikim je uzbuđenjem i radošću nastupila za organizaciju „Brusl zeigt Herz e.V.“, humanitarnu udrugu koja pomaže beskućnicima, socijalno ugroženim osobama i svima u potrebi na području Bruchsala.

Nasi mali folkloraši su kroz ples, igru i osmijehe pokazali djelić hrvatske tradicije i kako se kroz folklor učimo zajedništvu, prijateljstvu i ljubavi prema našim običajima.

Bilo je predivno vidjeti koliko su uživali, ali i koliko su svojom energijom razveselili sve prisutne. Posebno nas raduje što su naši vrijedni roditelji, zajedno s djecom, pripremili i slatke kolače kao mali doprinos zajedničkom druženju. Cijela atmosfera bila je ispunjena smijehom, pjesmom i toplinom, i bilo nam je posebno drago što su djeca imala priliku biti dio ovako lijepe i humanitarne priče.

Na kraju su naši najmlađi kao mali znak pažnje dobili uskrsne poklone, što ih je dodatno razveselilo.

Hvala organizaciji „Brusl zeigt Herz e.V.“ na pozivu i prekrasnom druženju. Ovakvi trenuci nas podsjećaju koliko malo treba da nekome uljepšamo dan.

Antonija Vasilj

Fotogalerija (snimke: Anastazija Brandis)

2 Videos

Folklor spaja – to smo uistinu doživjeli

Zajednički ples nije samo pokret tijela – to je susret duša, ritam koji nas povezuje i podsjeća koliko je život bogat kada ga dijelimo s drugima. Ostavljamo iza sebe sumnje i strahove, a otvaramo vrata radosti, slobode i novih mogućnosti.

Svaki korak, svaki okret, svaka ruka koja nas vodi ili koju mi vodimo – sve to stvara prostor za rast. U tom prostoru učimo vjerovati, slušati, prilagoditi se i istovremeno izraziti sebe. Ples nas uči da nije potrebno savršenstvo da bismo zasjali; dovoljno je biti prisutan, otvoren i spreman na iskustvo.

Kroz zajednički ples upoznajemo nove ljude, ali i nove dijelove sebe. Otvaraju se vrata prijateljstava, kreativnosti i unutarnje snage za koju možda nismo ni znali da postoji. Svaka nova pjesma donosi novu priliku, svaka nova večer novu priču.

Zato pleši – bez zadrške, bez straha. Dopusti da te glazba vodi i da te energija zajedništva podigne. Jer upravo u tim trenucima, dok se smiješ i krećeš u ritmu, otvaraš vrata životu punom svjetla, mogućnosti i prekrasnih iznenađenja.

Jučer, 28. ožujka 2026. je naša Folklorna skupina FolkloriKA iz Karlsruhea imala zadovoljstvo i čast to sve zajedno doživjeti s jednim dijelom folklorne skupine “Fra Filip Grabovec” iz Mainza, te doživjeti i uz njihovu pomoć naučiti naš omiljeni ples “Hercegovački Linđo”.💃✨

Anita Vondroš

Fotogalerija (snimke: Dragana Ivanković i Martina Gagro)

Akcija rezanja maslinovih grančica

Maslinova grančica na Nedjelju Muke Gospodnje – Cvjetnicu ima jasno određeno simboličko i liturgijsko značenje u kršćanskoj tradiciji. Ona upućuje na evanđeoski izvještaj o Isusovu ulasku u Jeruzalem, kada ga je narod dočekao s palminim granama u znak priznanja i časti. U područjima gdje palme nisu dostupne, maslina preuzima tu ulogu.

U biblijskom kontekstu maslina je povezana s mirom i obnovom, što proizlazi iz starozavjetne predaje o velikom potopu i Noinoj golubici. Taj motiv prenesen je i u kršćansku simboliku, gdje maslinova grančica označava pomirenje između Boga i čovjeka, ali i šire – ideju mira kao temeljnog religijskog i društvenog ideala.

U liturgijskoj praksi grančice se blagoslivljaju i sudjeluju u ophodima, čime postaju sakramentali – vidljivi znakovi duhovne stvarnosti. Nakon obreda vjernici ih nose u svoje domove, gdje ih obično stavljaju iza križa ili slike kao podsjetnik na primljeni blagoslov.

Poseban kontinuitet vidljiv je u običaju da se stare grančice spaljuju, a njihov pepeo koristi na Pepelnicu. Time se uspostavlja liturgijski ciklus koji povezuje različita razdoblja crkvene godine i naglašava temeljne teološke teme: prolaznost, obraćenje i obnovu.

Ovogodišnje maslinove grančice iz Domovine dovezla je skupina hrvatskih branitelja kod salezijanaca u Nürnbergu u petak, 27. ožujka navečer. Po njih je potom otišao naš don Janko Belina te ih u ranim jutarnjim satima u subotu, 28. ožujka, dovezao u misijski centar.

U 10 sati organizirana je akcija rezanja maslinovih grančica, u kojoj su sudjelovali volonteri i članovi misijskih vijeća iz različitih zajednica. Nakon pripreme, grančice i svijeće prevezene su u sve zajednice, gdje će sutra, na Cvjetnicu, biti podijeljene vjernicima.

Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u ovoj hvalevrijednoj akciji. Neka im Bog bude nagrada za uloženi trud i zajedništvo koje su pokazali.

Fotogalerija (snimke: Monika Mišić, Igor Širhuber)

Ususret Velikom tjednu – duhovna poezija Mladenke Marinović-Sušac

Uoči Velikog tjedna donosimo izbor pjesama Mladenke Marinović-Sušac (Blatnica, 1954.), članice misijske zajednice u Pforzheimu, iz njezinih dviju zbirki poezije: Na raskrižju (Rački d.o.o., Zagreb–Pforzheim, 1995.) i Šapat sjećanja (Matica hrvatska, Čitluk, 1998.).

Raspetom Isusu

Moja radost, moj život i sreća

moje suze i mraz u duši

što guši, reže i ruši

te ledene okove moje

ja poznajem samo tebe

                        Ti križ si moj –

 

Stežeš me verigama ljubavi

dušu si moju zlatom okovao

ne znam da li si se smilovao

„jesi li mi oprostio“?

                        Ti križu moj –

 

Nosim te koliko mogu

ni snage nekada nemam

ali ja te volim,

vruće se tebi molim

                        O križu moj!

Ti sve možeš

… možeš niknuti kroz prste moje

i

stravične prostore dok te molim.

Možeš

dok mi zabijaju čavle

strpljivo

izmučena pluća zemlje moje slušati.

 

Govoriti možeš u mrklini

svojom svemoćnom šutnjom

da te čujem.

I postaje mi hladno

dok uzdah nepovratno tone

u tvom nejasnom liku

na drvu križa

Ja te molim…

 

Ti sve možeš!

Vratiti me putovima voda.

Bdjeti nad mojim ponorima.

Dignuti me s lirskim pjesmama

i

pjevati u osami svijet.

 

Možeš u mojoj nejasnoj pjesmi

dati

konačnu riječ

što uklesao si davno.

U križ moj.

 

TI SVE MOŽEŠ!

Put

Uvijek vijugav.

Svaka uzbrdica i nizbrdica,

svaka vijuga

ima smisao.

 

Nije nikakva sitnica

poslije pada krenuti cilju

i

stići tamo

gdje te zove

BOG!

Poznaješ li Boga?

Nitko neće moći uništiti tvoj život,

ako poznaješ Boga.

Nemoj liti suze, već pjevaj

onako kad se žanje žito –

beru vinogradi,

kad pjesma ljubi Oči zemlje

svojim usnama.

 

Ne govori jecajući, već zatvori oči.

Iza ruševina stoji simbol ljubavi –

vidjet ćeš sjaj zvijezda

što su se rasule kao pjesma cvijeta

po rosnoj livadi.

 

Poslušaj i uzdah mora – smijeh žitnog polja.

Potraži zraku ljubavi,

kad ti NOĆI USNE VEŽU

jer nitko nije u stanju

uskratiti ti istinu

 

AKO POZNAJEŠ BOGA!

Ruka života

Obuhvatila si mi dušu

i sad mogu plakati

na neutaživom izvoru

darežljivosti života

koji mi sve dade.

 

Neka ti radost bude nagrada

BOG

u bolima davanja

u

KALEŽU VJEČNOM POLJUPCI

neka ti u srce stanu.

 

I neka ruka života

prepusti sve JAČOJ RUCI

glasu anđela u tišini noći

a

jutarnja magla nek rastjera

boli vječno daleke!

Tvoj glas

Tvoj glas ušao je u moju tišinu

i u njemu sam našla ljepotu.

On mi postade put.

 

I dok me zorom budiš tihim šapatom

na istoku KRIŽ niče u duši

Klanja se zemlji zapada

a Tvoj glas

pleše na žednim ustima.

 

Tvoj glas je vječnost u očima sklopljenim –

Začarana duša.

Moj zanos i pružena ruka,

zapaljeno srce u cvatu –

ušlo u moju tišinu.

 

JATO ANĐELA

Poziv na pobožnost Križnog puta za mir

Poštovane dame i gospodo,
drage sestre i braćo u vjeri,

Savez pastoralnog vijeća katoličkih vjernika drugih materinskih jezika i obreda srdačno vas poziva da zajedno prođemo put Isusa Krista. U vremenu punom izazova želimo dati znak jedinstva i nade.

Križni put za mir – 14 postaja, mnogi jezici, jedna nada.

U ovoj pobožnosti povezujemo muku Gospodinovu s krizama i nadama naših raznolikih zemalja podrijetla. Molimo na različitim jezicima i u različitim obredima, ali smo jedno u molitvi i u čežnji za mirom.

Kada? Utorak, 31. ožujka 2026.
Vrijeme: 19:00 sati
Gdje? Online putem Zooma
Izravna poveznica za sudjelovanje:
https://bit.ly/Kreuzwegandacht

Pozivamo vas da na početku pobožnosti pripremite svijeću. Zajedno ćemo je zapaliti kako bismo naše molitve i vizualno povezali preko svih granica.

Slobodno proslijedite ovaj poziv svojim zajednicama i zainteresiranima.

Radujemo se što ćemo zajedno s vama proći ovaj put.

Uz bratske pozdrave i blagoslove,
Vaš Savez pastoralnog vijeća katoličkih vjernika drugih materinskih jezika i obreda

Korizmena duhovna obnova za mlade

U nedjelju 22. ožujka 2026. u našoj misiji HKM Mittelbaden, u crkvi St. Elisabeth u Karlsruheu, održana je duhovna obnova za mlade pod temom „Svi smo mi Božja dijaspora. Domovina je naša na nebesima“ koju je predvodio svećenik salezijanac, mladomisnik don Tomislav Šimunović. Za lijepo glazbeno animiranje pobrinuo se zbor mladih naše Misije.

Korizmena duhovna obnova sastojala se od tri dijela. Prvo je bila sveta misa, zatim je uslijedio nagovor, a na kraju klanjanje pred Presvetim.

Pod svetom misom slušali smo evanđeoski ulomak o uskrsnuću Lazara. Isus govori da bolest nije na smrt i poručuje da će onaj tko u njega vjeruje živjeti. Lazarova sestra Marta pokazuje svoju vjeru, a Isus joj kaže da će vidjeti slavu Božju. Nakon toga Isus uskrsava Lazara.

Don Tomislav je u nagovoru rekao da je lijepo vidjeti punu crkvu mladih ljudi, ali da ne smijemo zaboraviti da je crkva sveto mjesto. Ona nije kao trg, stadion ili park. Sveta je zato što se u njoj spajaju nebo i zemlja. Ne zato što je lijepa ili ima slike i orgulje, nego zato što u njoj prebiva živi Bog. Rekao je i da se nad crkvom otvara nebo, da anđeli dolaze i klanjaju se kod oltara jer sam Bog dolazi na oltar, onaj koji je stvorio sve i kojeg ne može obuhvatiti cijeli svemir.

Pod svetom misom bile su još dvije važne poruke, a jedna od njih je tema smrti, koja nam često nije ugodna. Svećenik nas na početku korizme podsjeća: „Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti.“

Naglašeno je da mi nismo stvoreni samo za ovaj svijet, nego smo djeca Božja. Naš život na zemlji je kratak, prolazan poput trave koja ujutro cvjeta, a navečer vene. Zato je važno svoj život povjeriti Bogu. Onaj tko ima Boga, ne treba se bojati smrti. Bez Boga dolaze strah, tjeskoba i samoća, ali s Bogom imamo nadu i mir.

Na kraju je naglašeno koliko nas Isus ljubi. Zaplakao je za Lazarom, što pokazuje koliko mu je stalo do čovjeka. Bog ljubi i svakoga od nas, dao je svoga Sina za nas i želi naše dobro. Zato trebamo vjerovati, slušati ga i uzvratiti mu ljubav.

Nakon svete mise uslijedio je nagovor. Don Tomislav je na početku rekao kako treba smisliti i neki zanimljiv, čak i malo provokativan naslov da privuče mlade. Govorio je da smo svi mi „Božja dijaspora“ i da je naša prava domovina na nebesima. Važno je znati odakle dolazimo i kamo idemo. Da bismo to razumjeli, trebamo se vratiti na početak.

U početku je bio samo Bog, koji oduvijek postoji. Sve što postoji pokazuje da ima Stvoritelja, jer ništa tako savršeno ne može nastati samo od sebe. Čovjek je vrhunac stvaranja i dokaz Božje mudrosti. Naglasio je da je Bog stvorio svakoga od nas iz ljubavi. Mogao je bez nas, ali je upravo nas htio. Život je veliki dar i Bog želi da budemo njegova djeca i da živimo s njim zauvijek.

Govorio je i o tome kako postoji zlo jer nam je Bog dao slobodu, a nema prave ljubavi bez slobode. Kako don Tomislav kaže, pred nama su dva puta. Prvi je širok i lagan, ali vodi u propast jer čovjek tada misli samo na sebe i udaljava se od Boga. Drugi je uzak i težak, ali je to put ljubavi i žrtve – živjeti za Boga i za druge. Taj put vodi u pravu sreću. Rekao je da nam na tom putu najviše pomaže molitva. Onaj tko moli, dobiva snagu i Bog mu pomaže u životu. Također je naglasio da Bog za svakoga od nas ima poseban poziv.

Don Tomislav je posebno govorio o braku i obitelji. Važno je dobro birati osobu s kojom ćemo provesti život, ne gledati samo vanjštinu, nego kakva je osoba iznutra. Potrebno je živjeti čistoću i moliti za budućeg supružnika, jer na taj način brak može biti okrunjen blagoslovom i djecom.

Na kraju je rekao da trebamo biti otvoreni životu jer nema većeg dara od života. Bog najbolje zna što je za nas dobro. Život je kratak i dragocjen, zato trebamo živjeti s Bogom, uzdignute glave i s ponosom.

Nakon nagovora uslijedilo je klanjanje pred Presvetim.

Nakon duhovnog programa okupili smo se u dvorani na druženju. Mladi su pripremili vafle, a uz glazbu, razgovor i smijeh sve je prošlo u jako lijepom i prijateljskom raspoloženju.

Veliko hvala don Tomislavu Šimunoviću na dolasku u našu misiju i na prekrasnoj korizmenoj duhovnoj obnovi uz temu koja nas je sve potaknula na razmišljanje o tome koje su stvari zapravo bitne u životu, te da uz Boga nikada nismo sami, jer On nas je stvorio i mi smo njegova djeca.

Nadamo se da će nam don Tomislav u bližoj budućnosti ponovno doći, da opet svi zajedno slavimo Boga.

Lucija Žugec

Fotogalerija (snimke: Jacqueline Zadravec, David Knežević, Monika Mišić, Marija Vasilj)

Održana korizmena duhovna obnova HKM Mittelbaden

Od 20. do 23. ožujka 2026. u zajednicama Bruchsal, Pforzheim i Karlsruhe održana je korizmena duhovna obnova Hrvatske katoličke misije Mittelbaden, koju je predvodio svećenik salezijanac don Tomislav Šimunović, mladomisnik i trenutno voditelj oratorija te župni vikar u župi sv. Ivana Bosca u Podsusedu.

Prva dva dana, u Bruchsalu (crkva sv. Pavla) i Pforzheimu (crkva sv. Ante), program je obuhvaćao svetu misu, nagovor i klanjanje pred Presvetim oltarskim sakramentom. Don Tomislav je svoj nagovor temeljio na proročkim snovima svetoga Ivana Bosca, potičući vjernike da osvijeste prolaznost zemaljskog života i važnost spasenja duše. Životna drama odvija se između ljudske sklonosti grijehu i svakodnevnih iskušenja te Božje ljubavi i snage koja hrabrima pomaže ustrajati u vjeri i slijediti Kristov put prema vječnom životu.

Tijekom mise i klanjanja pjevali su crkveni zborovi zajednica Bruchsal i Pforzheim, pod vodstvom i uz glazbenu pratnju pastoralnog djelatnika Darka Rubčića.

U nedjelju, 22. ožujka, don Tomislav je predvodio jutarnju pučku misu u crkvi St. Michael u Karlsruheu, dok je večernja duhovna obnova za mlade iz cijele misije održana u crkvi St. Elisabeth. Nakon nagovora na temu „Svi smo mi Božja dijaspora. Domovina je naša na nebesima“ uslijedilo je klanjanje pred Presvetim, a program je glazbeno animirao zbor mladih iz različitih zajednica naše Misije. Nakon programa mladi su se nastavili družiti u misijskom centru.

Tijekom tri dana obnove vjernici su imali priliku za ispovijed, a na raspolaganju su im bili domaći svećenici: don Tihomir Šutalo, don Sebastijan Marković, don Stjepan Matijević i don Janko Belina.

Ova korizmena duhovna obnova bila je važan trenutak priprave za Uskrs, s nadom da će donijeti duhovni plod u životima vjernika.

Fotogalerija (snimke: D.R., Monika Mišić)

125 godina crkve sv. Josipa u Gaggenau

Na blagdan svetog Josipa, 19. ožujka 2026., u crkvi sv. Josipa u Gaggenau u 18 sati slavljena je zajednička sveta misa njemačke i hrvatske katoličke zajednice. Hrvatsku katoličku misiju Mittelbaden predstavljao je njezin voditelj don Tihomir Šutalo.

Evanđelje i molitve vjernika bile su čitane na njemačkom i hrvatskom jeziku, a crkveni zbor Misije također je sudjelovao u liturgijskom slavlju. Nakon svete mise uslijedilo je zajedničko druženje.

U nedjelju, 22. ožujka, u istoj je crkvi u 10 sati ponovno slavljena zajednička misa njemačke i hrvatske katoličke zajednice, ovoga puta u povodu 125. obljetnice postojanja crkve sv. Josipa (St. Josef Kirche). Svetu misu predvodio je dr. Christian Würtz, pomoćni biskup u Nadbiskupiji Freiburg, koji je bio ugodno iznenađen velikim brojem ministranata i ispunjenom crkvom. Hrvatsku misiju i ovoga je puta predstavljao njezin voditelj don Tihomir.

U svojoj propovijedi biskup Würtz potaknuo je okupljene vjernike da, po uzoru na svetog Josipa, promišljaju vođeni Duhom Svetim te da ne reagiraju impulzivno, nego da uzmu vrijeme za razmišljanje prije djelovanja.

Nakon svete mise organiziran je zajednički ručak u dvorani pored crkve, koja je bila u potpunosti ispunjena. Program su dodatno obogatile folklorašice folklornog sastava „Krila svetog Josipa“ iz Gaggenaua. Cjelokupno slavlje proteklo je u lijepom, skladnom i radosnom ozračju zajedništva.

Danijela Jurić-Kaćunić

Fotogalerija (snimke: Danijela Jurić-Kaćunić, Mirela Skorupski, Melita Zorica, Sunčica Biljaka)

4 Videos

Nadbiskupija Freiburg – statistički pregled za 2025. godinu

Nadbiskupija Freiburg objavila je u ponedjeljak, 16. ožujka 2026. statističke podatke za 2025. godinu. Na dan 31. prosinca 2025. ukupno je 1,51 milijun ljudi pripadalo Nadbiskupiji Freiburg, što čini oko polovicu svih katolika u saveznoj pokrajini Baden-Württemberg. U usporedbi s prethodnom godinom (1,55 milijuna), broj katolika smanjen je za 2,9%.

Ukupan broj vjernika proizlazi iz podataka o krštenjima, pristupima i ponovnim primanjima u Crkvu te o umrlima i istupima, uzimajući u obzir i promjene prebivališta. Nadbiskupija Freiburg objavila je godišnju statistiku istodobno s ostalim biskupijama u Njemačkoj.

Broj istupa iz Crkve i dalje u padu

Promjene u broju vjernika povezane su i s promijenjenim shvaćanjem crkvene pripadnosti. „Način na koji ljudi danas žive svoju pripadnost Crkvi temeljito se mijenja“, istaknuo je generalni vikar Christoph Neubrand. „No ono što ostaje, pa čak i raste, jest čežnja za dubinom i za pratnjom koja nosi u ključnim trenucima života. Porast broja povrataka u Crkvu ohrabruje nas da još odlučnije tražimo susret s ljudima – ondje gdje žive i gdje se susreću sa svojim pitanjima.“

Pastoralni djelatnici prate vjernike kroz sve životne dobi i važne životne trenutke. Tako je 11.291 dijete primilo prvu pričest (2024. godine: 11.131), a 8.193 vjernika primilo je sakrament potvrde (2024. godine: 8.136). Nešto je manji broj crkvenih vjenčanja (1.718 parova prema 1.944 prethodne godine) i krštenja (8.098 prema 8.736).

Znatno je porastao broj ponovnih primanja u Crkvu: u 2025. bilo ih je 450 (2024. godine: 351). Zabilježeno je i 139 novih pristupa (2024. godine: 114). Broj istupa ponovno je smanjen – 24.931 osoba istupila je iz Crkve (2024. godine: 25.813; 2023. godine: 33.835).

„Svaki nas istup boli“, rekao je nadbiskup Stephan Burger, „jer iza svake brojke stoji osobna odluka, često povezana s razočaranjem ili udaljavanjem. Te znakove shvaćamo ozbiljno i kao poticaj da stalno razvijamo svoje strukture i djelovanje u duhu sinodalnosti, usmjerene na Krista i potrebe ljudi.“

Crkva kao čimbenik društvene solidarnosti

Generalni vikar Neubrand naglašava važnu ulogu Crkve u društvu: „Iako se broj aktivnih katolika smanjuje, vjernici u našim župama i zajednicama daju važan doprinos društvu. To čine iz svoje vjere koja u sve složenijem svijetu pruža oslonac i orijentaciju.“ Mnogi, dodaje, tek kada određene ustanove prestanu djelovati, uviđaju koliko Crkva doprinosi društvu, osobito na području karitativnog rada i obrazovanja. Iako neki istupaju iz Crkve kako bi izbjegli plaćanje crkvenog poreza, mnogi su svjesni da time podupiru važne društvene ustanove poput vrtića, škola i socijalnih službi.

Velik doprinos volontera i stabilan broj pastoralnih djelatnika

Nadbiskupija Freiburg u regijama Baden i Hohenzollern upravlja s više od 1.000 dječjih vrtića, 33 škole, četiri škole za obrazovanje odraslih, pet stručnih škola za socijalnu pedagogiju, 13 obrazovnih centara, oko 350 lokalnih obrazovnih ustanova i 250 knjižnica. Crkveni i društveni život oblikuje do 200.000 volontera.

Broj pastoralnih djelatnika ostao je relativno stabilan. Na dan 31. prosinca 2025. bilo je 266 stalnih đakona (uključujući umirovljene), 275 pastoralnih referenata i 302 župna referenta. Broj dijecezanskih svećenika smanjen je na 623 (prethodne godine 635), od čega je 308 u aktivnoj službi. U pastoralnom radu sudjelovalo je i 40 svećenika iz drugih biskupija te 123 redovnička svećenika.

Izvor: Nadbiskupija Freiburg
[https://www.ebfr.de/erzdioezese-freiburg/aktuelle-meldungen/detail/nachricht/id/239410-erzdioezese-freiburg-veroeffentlicht-aktuelle-zahl-der-mitglieder/?cb-id=12103869]

[Izvor: https://www.ebfr.de/]

Katolička Crkva u Njemačkoj – statistički pregled za 2025. godinu

Crkvena statistika za 2025. godinu objavljena je 16. ožujka 2026. od strane Njemačke biskupske konferencije i 27 (nad)biskupija Katoličke Crkve. Kao i prošle godine, riječ je o privremenim podacima koji još mogu imati manja odstupanja.

U Njemačkoj katolici čine 23% ukupnog stanovništva (19.219.601 vjernik).

Podaci pokazuju daljnji pad broja krštenja – u 2025. bilo ih je 109.028 (2024. godine: 116.274).

Isto vrijedi i za crkvena vjenčanja, kojih je bilo 19.478 (2024. godine: 22.513).

Stabilan je broj prvih pričesti – 152.357 (2024. godine: 151.702) – kao i krizmi – 105.334 (2024. godine: 105.041).

Broj crkvenih sprovoda ponovno je smanjen i iznosi 203.496 (2024. godine: 213.046).

Kao i prethodne dvije godine, blago je porastao udio sudjelovanja na nedjeljnim misama – na 6,8 posto (2024. godine: 6,6 posto).

Zbog strukturnih promjena u biskupijama smanjen je i broj župa na 8.997 (2024. godine: 9.291).

Na razini cijele zemlje u 2025. zabilježeno je 25 svećeničkih ređenja.

Tijekom 2025. godine 2.269 osoba pristupilo je Katoličkoj Crkvi (2024. godine: 1.839), a 5.443 vjernika ponovno je primljeno u crkveno zajedništvo (2024. godine: 4.743).

Broj istupa iz Crkve iznosi 307.117 (2024. godine: 321.659).

Povodom statistike za 2025. predsjednik Njemačke biskupske konferencije, biskup dr. Heiner Wilmer SCJ, izjavio je:

„Podaci za 2025., koje danas objavljujemo kao Crkva u Njemačkoj, odraz su našega stanja. Zahvalan sam na predanom radu svih djelatnika u Crkvi, kao i na kvaliteti pastoralnog djelovanja. Ohrabrujuće je što sudjelovanje na bogoslužjima bilježi blagi porast te što su brojevi prvopričesnika i krizmanika stabilni. Ipak, žalosti me i dalje velik broj istupa iz Crkve. Razlozi su različiti, ali budući da smo zajednica vjernika povezana krštenjem i kriznom, svaki nas odlazak boli. U Njemačkoj nas je sve manje, no to nas ne sprječava da – uz sve potrebne promjene – i dalje s velikim osobnim zauzimanjem svjedočimo svoju vjeru. Stoga danas želim izraziti zahvalnost i svim volonterima u našoj Crkvi, kojih je oko 600.000 i koji omogućuju njezino djelovanje u društvu. Unatoč svim promjenama, potičem da ne klonemo, nego da gledamo naprijed i zajedno, i u ekumenskom duhu, tražimo putove kako kršćanstvo može zadobiti veću prihvaćenost u društvu.“

Izvor: Njemačka biskupska konferencija / Deutsche Bischofskonferenz
[https://www.dbk.de/presse/aktuelles/meldung/kirchenstatistik-2025]

[Izvor ilustracije: Živa zajednica]

Druženje ministranata Misije Mittelbaden u Gaggenau

U zajedništvu i radosti vjere održano je u subotu, 14. ožujka 2026. lijepo druženje ministranata Hrvatske katoličke misije Mittelbaden u Gaggenau. Na susretu su sudjelovali ministranti iz zajednica Gaggenau, Baden Baden, Rastatt, Karlsruhe, Bruchsal, Pforzheim i Offenburg.

Susret su predvodili don Janko Belina i vjeroučiteljica Sanja Gluhak. Program je započeo pobožnošću Križnog puta u crkvi sv. Josipa u Gaggenau, gdje su ministranti zajedno molili i razmišljali o Isusovoj muci, pokazujući svoju vjeru i zajedništvo.

Nakon molitve, druženje je nastavljeno u dvorani sv. Josipa, uz igru i kviz znanja, smijeh i radost.

Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali i pomogli u organizaciji ovog susreta te se radujemo novim susretima i druženjima naših ministranata.

Nikolina Palameta

Fotogalerija (snimke: Sebastijan Marković, Nikolina Palameta)

Helferfest u Gaggenau

U nedjelju, 8. ožujka 2006., nakon zajedničke svete mise u crkvi sv. Josipa, u obližnjoj dvorani sv. Josipa održan je zajednički ručak i druženje članova misijskog vijeća i vjernika, koji aktivno pomažu i sudjeluju u životu naše zajednice na području Gaggenaua, Baden-Badena i Rastatta.

Druženje je proteklo u lijepoj i opuštenoj atmosferi. Don Tihomir Šutalo, voditelj Misije, blagoslovio je našu zajednicu te uputio iskrenu zahvalnost članovima misijskog vijeća i svima koji svojim trudom, vremenom i dobrom voljom doprinose životu i radu naše Misije.

Neka dragi Bog blagoslovi naše zajedništvo i sva naša buduća okupljanja.

Danijela Jurić-Kaćunić

Fotogalerija (snimke: Mirela Skorupski)

Informacije turističke agencije o hodočašću u Lurd

Dragi vjernici, u nastavku vam donosimo program i informacije o hodočašću u Lurd, koje će se održati od 13. do 17. svibnja 2026. Program i sve potrebne detalje primili smo od turističke agencije Via Providentia iz Zagreba. Molimo vas, pažljivo pročitajte priložene informacije.

PROGRAM

1. DAN | 13. svibnja 2026. (srijeda) – Karlsruhe – Lurd
Polazak iz Karlsruhe 19:00 sati (Autobus br. 1 – Europahalle – Herman Veit Str., 76135 Karlsruhe). Pforzheim 18:00 sati (Autobus br. 2 – Messplatz – Habermehlstr., 75172 Pforzheim). Bruchsal u 18:30 sati (Autobus br. 2 – Messplatz – Schnabel Henninng Str. 4, 76646 Bruchsal). Zatim vožnja do Rasthof Baden-Baden – Autobahnkirche Busparkplatz 20:00 sati. Nakon što se svi putnici ukrcaju (Rastatt, Baden-Baden, Gaggenau, Kehl, Offfenburg), nastavljamo put prema Lurdu – noćna vožnja kroz Njemačku i Francusku uz redovna zaustavljanja i pauze.

2. DAN | 14. svibnja 2026. (četvrtak) – Lurd
Jutarnja vožnja kroz Francusku, predviđeni dolazak za ručak oko 13:00 sati. Nakon ručka prijava u hotel. U nastavku dana predviđeno je slobodno vrijeme za osobnu molitvu, pobožnosti ili mirno razmatranje u posebnom duhovnom ozračju Lurda.
U 17 sati sveta misa u crkvi sv. Bernardice, zatim slobodno vrijeme, večera (po dogovoru) u hotelu, nakon večere u 21 sat – procesija.

3. DAN | 15. svibnja 2026. (petak) – Lurd
Poslije doručka odlazak na sv. misu u Baziliku Svete Krunice u 8:00 sati. Zatim u 10.30sati Križni put. Ručak u 12:30 sati. Od 14 sati mogućnost za svetu ispovijed u crkvi sv. Bernardice. Slobodno vrijeme za vlastite pobožnosti. Večera u hotelu. Procesija u 21 sat. Noćenje.

4. DAN | 16. svibnja 2026. (subota) – Lourdes – Karlsruhe
Nakon doručka sveta misa, slobodno vrijeme. Ručak u hotelu u 12:00 sati, nakon ručka polazak iz Lurda prema Njemačkoj, slijedi vožnja kroz Francusku.

5. DAN | 17. svibnja 2026. (nedjelja) – Karlsruhe
Dolazak na odredište u ranim jutarnjim satima.

[Napomena: Za vrijeme boravka u Lurdu moguća je promjena satnice pojedinih točaka programa ili mjesta održavanja. O svim eventualnim promjenama bit ćete pravovremeno obaviješteni nakon što dobijemo potvrdu organizatora hodočašća – Hrvatskoga dušobrižničkog ureda u Frankfurtu.]

CIJENA PAKET-ARANŽMANA PO OSOBI: 380,- € u dvokrevetnoj/trokrevetnoj sobi.

U CIJENU ARANŽMANA UKLJUČENO:
• Prijevoz udobnim turističkim autobusom prema programu
• Smještaj u hotelu Adonis 3* na bazi 2 puna pansiona (doručak, ručak i večera) uz dodatna dva ručka po dolasku i odlasku
• Stručno vodstvo / voditelja putovanja
• Duhovno vodstvo
• Boravišne pristojbe za sve dane boravka Lourdesu
• Osiguranje jamčevine
• Osiguranje od profesionalne odgovornosti
• Troškovi organizacije hodočasničkog paket aranžmana

CIJENA HODOČASNIČKOG ARANŽMANA NE UKLJUČUJE:
• Paket osiguranja s osiguranjem otkaza putovanja, putno zdravstveno, osiguranje od nezgode, osiguranje prtljage – ponuda na upit
• Nadoplatu za jednokrevetnu sobu 70€ (plaćanje prije početka putovanja)
• Piće u hotelu
• Osobne troškove
• Napojnice, te sve druge troškove koji nisu izričito navedeni pod „u cijenu aranžmana uključeno“.

PRIJAVA ZA PUTOVANJE:
Prijaviti se kod pastoralne djelatnice Sanje Gluhak (mail: ; mob: +4915202042300) ukoliko to već niste to učinili.
Uplata aranžmana od 380,- € ili depozita od 180,-€ na račun agencije najkasnije do 25. ožujka 2026. ili do popunjenja mjesta. Ukoliko uplaćujete depozit ostatak iznosa potrebno je uplatiti 30 dana pred polazak, najkasnije do 13. travnja 2026. godine.
Nakon uplate cijelog iznosa ili depozita, potrebno je agenciji Via Providentia, na email: dostaviti slijedeće:
– kopiju/scan dokumenta kojim se putuje
– potvrdu o izvršenoj uplati
– kontakt podatke (email, broj telefona)

UVJETI I NAČIN PLAĆANJA
Uplata aranžmana od 380,- € ili depozita od 180,- € na račun:
IBAN: HR03 2402 0061 1012 8326 6
Via Providentia Tours d.o.o., Prilaz Gjure Dezelica 50, Zagreb, Hrvatska.
U opis plaćanja (Verwendungszweck) obavezno navesti: Lurd 13.-17.5.26 + ime i prezime osobe za koju se uplaćuje. Depozit je nepovratan, osim ako putnik nađe zamjenu koja bi putovala umjesto njega. (Za sve vrijede opći uvjeti agencije)

DOKUMENTI POTREBNI ZA PUTOVANJE
Za putovanje je potrebna važeća osobna iskaznica (za državljane država članica EU) ili putovnica (za sve putnike). Molimo provjeriti na vrijeme rok valjanosti dokumenata.

Za sve dodane informacije slobodno nam se obratite:
VIA PROVIDENTIA

+385 98 2021 27
www.via-providentia.com

Powered By EmbedPress

Zahvala salezijanaca iz Afrike

Uoči Dana salezijanskih misija, koji se obilježava 25. veljače, u nedjelju 22. veljače u našoj misiji Mittelbaden prikupljali smo novčana sredstva za pomoć sedmorici misionara iz Hrvatske salezijanske provincije. Toga dana prikupili smo 2.973,50 eura.

Prikupljena sredstva naš je don Sebastijan Marković uputio salezijanskoj provinciji Africa of Great Lakes (Provincija Afrika Velikih jezera) – AGL Province „Saint Charles Lwanga“, koja obuhvaća zemlje Burundi, Ruandu i Ugandu.

Don Sebastijanu je 6. ožujka 2026. pismo zahvale uputio provincijal te afričke provincije AGL, don Ngendakuriyo Gabriel. Njegovo pismo donosimo u nastavku:

„Predraga braćo u Isusu Kristu,

primio sam od svoga subrata salezijanca, don Sebastijana Markovića, omotnicu koja sadrži tri tisuće eura (3.000 €) prikupljenih u vašoj misiji za pomoć siromašnoj mladeži naše Provincije Afrike Velikih jezera. U ime svoje subraće izražavam vam iskrenu zahvalnost.

Milost vam i mir od Boga, Oca našega, i Gospodina Isusa Krista!

Sa srdačnim pozdravima u Don Boscu.

don Ngendakuriyo Gabriel, SDB
provincijal“

Hvala svima vama koji ste svojim darom, u duhu kršćanske ljubavi i solidarnosti, pomogli našoj braći i sestrama u Africi.

Zahvala roditelja maloga Jure Kosora

U nedjelju, 1. ožujka 2026., u našim smo zajednicama prikupljali novčana sredstva za sedmogodišnjeg Juru Kosora, koji se trenutačno nalazi na liječenju u Americi.

Zahvaljujući vašoj velikodušnosti, prikupili smo 11.852,70 €, koje ćemo u narednim danima uplatiti na račun obitelji Kosor.

Od srca zahvaljujemo svima koji su svojim darom, molitvom i podrškom iskazali blizinu i solidarnost.

U nastavku donosimo poruku Jurinih roditelja, koju smo danas zaprimili i koju, uz njihovu suglasnost, objavljujemo:

Dragi prijatelji u Kristu,

ovim putem vam se od srca želimo zahvaliti na nesebičnom daru, ustrajnim molitvama i suosjećanju za našeg Juru, našu obitelj.

Iako se ne poznajemo s većinom, u duhu smo svi braća i sestre te zahvaljujemo Gospodinu na vama te što nas ovom vašom gestom podsjeća da, unatoč težini križa, uvijek pošalje svoje Veronike i Šimune Cirence!

Neka vam Gospodin svima stostruko uzvrati, a ponajviše vam želimo Radost u srcima i vašem djelovanju, dar koji posebno krasi i našeg malenog Juru.

Božji blagoslov i veliki pozdrav od obitelji Kosor.

Našem malom-velikom Juri želimo uspješan i potpun oporavak, a njegovoj obitelji obilje Božjeg blagoslova, snage i nade u svakom novom danu.