Dragi vjernici, dragi prijatelji Hrvatske katoličke misije Mittelbaden!
Svjedoci smo brutalnog rata koji se događa u prijateljskoj zemlji Ukrajini. Gledamo ljude koji umiru, zgrade koje se ruše, djecu koja plaču jer su izgubila svoje roditelje. Je li ovo civilizirano 21. stoljeće ili povratak u totalni mrak? Dok nas Evanđelje poziva na izgradnju civilizacije ljubavi, na drugoj strani širi se strahovita “civilizacija” smrti. Gdje je tomu kraj?
Dok gledamo stravične prizore iz Ukrajine, naše misli se vraćaju natrag u vrijeme Domovinskog rata. Mnogi se prizori ponavljaju. Dolaze nam u sjećanje scene punih kamiona koji voze pomoć u Hrvatsku pod geslom “Nachbar in Not” – Susjed u nevolji. Bez pomoći ljudi dobrog srca naš rat bio bi još teži.
Pozivam sve one koji vjeruju u istinu i pravdu, koji vjeruju u čovjeka kao Božje stvorenje, da ne ostanu ravnodušni na patnje Ukrajinaca. Pozvani su svi ljudi dobre volje, bez obzira na vjeru i nacionalnost. Sada moramo biti svi zajedno.
Naša misija Mittelbaden pokreće akciju prikupljanja novčanih sredstava koja ćemo prebaciti odgovornima u Ukrajinu. Primamo, dakle, isključivo novčane priloge!
Novac možete dati na dva načina: 1) uplatom na naš misijski račun otvoren u Sparkasse Karlsruhe ili 2) predati nekom od ovlaštenih povjerenika iz naše Misije.
Kroat. Mission Mittelbaden
Verwendungszweck: Spende für Ukraine
IBAN: DE28 6605 0101 0010 1739 95
SWIFT-BIC: KARSDE66XXX
Za one koji žele osobno predati novac, u svih 11 centara naše Misije odredili smo i ovlastili povjerenike kojima možete dati novac poslije mise ili prema dogovoru s njima. Svaki dar koji dajete mora biti registriran u listama kod povjerenika (prezime i ime, adresa, broj telefona/mobitela, iznos donacije i vlastoručni potpis).
Važno! Za sve bankovne uplate do 300 € više se neće izdavati potvrde o donaciji (Spendenbescheinigung) jer je za poreznu prijavu dovoljan izvod računa (Kontoauszug). Za iznos veći od 300 € moguće je dobiti potvrdu od biskupije ako kod uplate navedete vašu adresu. Svi koji će novac (u bilo kojem iznosu) predati osobno povjerenicima, trebaju kod uplate naglasiti ako žele potvrdu (Spendenbescheinigung), jer je inače neće dobiti.
Zahvaljujem za plemenitost vašeg srca i sve vas u ime pastoralnih djelatnika i povjerenika pozdravljam!
Don Ivo Nedić, voditelj Misije
Popis povjerenika po zajednicama
Karlsruhe
Tatjana Dominić 0178/3743717
Marina Goričkić 01575/8253059
Mato Knežević 0163/7642893
Monika Mišić 0171/5346786
Božo Vasilj 0170/4662648
Bruno Vujević 01573/3741286
Pforzheim
Miroslav Lukić 01577/4345101
Damir Premužić 0176/71214708
Anto Rokić 0152/08639022
Darko Rubčić 0177/8721790
Snježana Zadravec 01525/8105369
Zvonko Vincek 0171/6276710
Gaggenau
Danijela Jurić-Kaćunić 0176/81433244
Ivan Ramljak 0178/7205772
Đurđica Trputec 0162/6504029
Bruchsal
Ivica Čavar 01520/9887677
Pero Jurišić 0160/8896479
Marko Jurleta 01515/0687872
Kruno Kralj 0157/35377228
Klaudija Šubić 0179/9257062
Josip Vasilj 0151/41473339
Marija Vasilj 01573/6175664
Baden-Baden
Ivka Apostolico 0152/04668219
Dalibor Boro Hrstić 0160/2288400
Anuša Jakin 0176/78836432
Bretten
Dragan Antukić 01573/6915221
Dajana Antukić 01575/7666175
Igor Širhuber 0176/24668325
Jacqueline Zadravec 0173/4729453
Eppingen
Jeronim Selak 0171/4941330
Rastatt
Katica Artuković 0152/05938029
Ljuba Ilić 0176/57826775
Kirrlach, Waghäusel, Wiesenthal, Oberhausen, Rheinhausen, Philippsburg
Slavka Bilandžija 0170/3067392
Vlado Mikulić 0176/99932364
Offenburg
Jozo Čačić 0176/53123441
Kehl
Zlatko Jurković 0157/57821863
Tajana Šarić 0151/26631989
Osnovni podatci o Ukrajini
Ukrajina je država u istočnom dijelu Europe. S površinom od 603.700 četvornih kilometara, najveća je europska država, odnosno druga po veličini ako se uzme u obzir europska površina euroazijske Ruske Federacije.
Glavni grad Ukrajine je Kijev, koji je po broju stanovnika (2,920,873 st.) 7. po veličini grad u Europi. Prema podacima iz 2014. godine u Ukrajini živi 45,426.200 stanovnika, od čega glavninu čine Ukrajinci (77,8%). Rusa (ukupno 17,3%) ima najviše na Krimu (58,3% st. Krimske oblasti), u istočnom dijelu Ukrajine i u gradovima. Manjinske etničke zajednice (4,9%) čine: Rumunji/Moldavci, Bjelorusi, Krimski Tatari, Bugari, Mađari, Poljaci, Židovi i ostali. Ukrajinci u dijaspori broje između 16 i 20 milijuna ljudi, od kojih u Ruskoj Federaciji živi njih između 5 i 8 milijuna.
Oko 72% Ukrajinaca se izjašnjava vjernicima; od toga broja najveći dio su pravoslavci (67,3%), a onda u manjem broju slijede grkokatolici, rimokatolici, protestanti, muslimani, židovi i ostali.
Ukrajina je jedan od najvećih proizvođača pšenice u svijetu, naziva ju se “Žitnicom Europe”, te je najveći svjetski proizvođač sjemenki suncokreta. Četvrta je u svijetu po ukupnoj vrijednosti prirodnih resursa.
Dvije tragične epizode iz povijesti
1) Kako bi suzbio nastojanja Ukrajinaca da povrate nezavisnost Ukrajine i da bi sačuvao pod svojom vlašću “Žitnicu Europe”, sovjetski diktator Staljin je 1932.–1933. godine počinio nad Ukrajincima stravičan teror, poznat u povijesti pod nazivom Holodomor ili Gladomor. Ukrajinskim je seljacima oteo svu plodnu zemlju i sve njezine prinose, što je dovelo do pomora stanovništva. Prema nekim istraživanjima u ovom genocidu od gladi je umrlo između 3 i 7 milijuna Ukrajinaca.
2) U travnju 1986. godine dogodila se najveća nuklearna nesreća – Černobilska katastrofa. Radioaktivna prašina zabilježena je i u zemljama Skandinavije. Izravne i neizravne posljedice radioaktivnog zračenja osjetilo je oko 5 milijuna ljudi, a radioaktivna prašina u Černobilu i okolici je i danas prisutna.
Samostalna i nezavisna Ukrajina
Raspadom Sovjetskog Saveza 1991. godine Ukrajina je po prvi put stekla svoju potpunu nezavisnost. Ipak, danas je ona duboko podijeljena zemlja: na razvijeniji i proruski orijentirani istok i jug zemlje, te, s druge strane, na siromašni centralni i zapadni dio koji se želi otrgnuti od ruskog zagrljaja i koji sanja europski san.
Zbog njezinog iznimno važnog geostrateškog položaja, bogatstva prirodnih resursa, ali i duboke podjele društva, Ukrajina je u 30 godina svoje nezavisnosti živjela i živi u stanju odloženog konflikta. U ožujku 2014. dogodila se do tada najveća kriza u ukrajinsko-ruskim odnosima, kada je Rusija vojnom intervencijom najprije okupirala teritorij Krimskog poluotoka, a potom ga i pripojila Ruskoj Federaciji. Od tada se Ukrajina još odlučnije opredijelila za zapad, odnosno za prijem u članstvo NATO-a, što je za Rusku Federaciju iz geostrateških razloga od početka neprihvatljivo i što je konačno i dovelo do ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022., odnosno do otvorenog sukoba širih razmjera između Ukrajine i Ruske Federacije.
Samo u prvih 6 dana poginulo je više stotina ukrajinskih civila, među kojima ima i djece, a više od 1.600 ih je ranjeno; iz zemlje je pobjeglo prema zapadu više od 400.000 ljudi, a jedan milijun ih je interno raseljenih u Ukrajini. Strahuje se od moguće humanitarne katastrofe.
Tko vodi rat zaboravlja čovječanstvo. Ne polazi od naroda, ne gleda konkretni život ljudi, nego ispred svega stavlja interese i moć. Povjerava se đavolskoj i izopačenoj logici oružja, koja je najudaljenija od volje Božje, i udaljava se od običnih ljudi koji žele mir; u svakomu su sukobu obični ljudi prava žrtva, koji na svojoj koži plaćaju ludosti rata.
