Hrvatska katolička misija Mittelbaden
Kroatische Katholische Mission Mittelbaden
Na Veliki petak, 18. 4. 2025. godine u 15 sati u crkvi St. Fidelis u Offenburgu bit će pobožnost križnog puta koju će predvoditi Jozo Ćaćić zajedno s pjevačima.
Pozivam sve koji žele i mogu da dođu na ovu pobožnost. U danima Velikog tjedna prisjećamo se posljednjih trenutaka Isusova ovozemaljskog života.
Svima koji putuju u domovinu želim sretan put! Također svima nama želim sretan i veseo Uskrs!
Jozo Ćaćić
Članovi Inicijative „40 dana za život“ iz Pforzheima organizirali su na Cvjetnu nedjelju, 13. 4. 2025., dobrotvornu akciju ispred crkve St. Paul u Bruchsalu, gdje su nakon svete mise prodavali suhe kolače u svrhu prikupljanja pomoći za najpotrebitije.
Zahvaljujući velikodušnosti župljana i podršci svećenika, prikupljeno je oko 900 eura. Sav prihod bit će doniran Udruzi Betlehem u Republici Hrvatskoj, koja skrbi o trudnicama, samohranim majkama i obiteljima s više djece koje se nalaze u teškoj materijalnoj situaciji.
Članovi Inicijative zahvaljuju svim vjernicima zajednice Bruchsal na otvorenom srcu, kao i svećenicima koji su blagoslovili ovu plemenitu akciju. Posebno ističu da je svaka donacija znak nade i konkretne ljubavi prema bližnjemu.
„Božji blagoslov neka bude nagrada svakom dobročinitelju!“ – poručuju članovi Inicijative, uz napomenu da i male stvari, kad su učinjene s ljubavlju, mogu imati veliki učinak!
Blagdan Cvjetnice, poznat i kao Nedjelja Muke Gospodnje, kršćanski je blagdan koji se slavi nedjelju prije Uskrsa i označava početak Velikog tjedna. Toga dana vjernici se prisjećaju Isusova svečanog ulaska u Jeruzalem, kada su ga ljudi dočekali mašući palminim i maslinovim grančicama, prostirući ih po putu i kličući: „Hosana Sinu Davidovu!“
Teološki gledano, Cvjetnica ima duboko značenje jer predstavlja ulazak Krista u posljednji tjedan njegova zemaljskog života, a time i početak otajstva njegove muke, smrti i uskrsnuća – središnjeg događaja kršćanske vjere.
1. Krist kao Mesija – ali drugačiji od očekivanog
Ulazak u Jeruzalem na magarcu (usp. Mt 21,1-11) predstavlja ispunjenje starozavjetnog proroštva (Zah 9,9) i pokazuje da je Isus Mesija, ali ne politički vođa ili ratnik kakvog su mnogi očekivali, nego kralj poniznosti, mira i nenasilja. Cvjetnica nas uči da Božji put nije uvijek u skladu s ljudskim očekivanjima.
2. Liturgijska napetost: Slava i patnja
Liturgija Cvjetnice je dijalektična – započinje radosnom procesijom i klicanjem naroda, ali završava čitanjem Muke Gospodnje. Time Crkva teološki naglašava da put prema uskrsnuću vodi kroz križ, a da slava dolazi nakon žrtve. Kristova „slava“ nije u moći, nego u posvemašnjoj poslušnosti Ocu i ljubavi prema čovjeku (usp. Fil 2,6-11).
3. Kristova muka – otkupiteljski čin
Čitanje Muke na Cvjetnicu uvodi vjernike u otajstvo spasenja: Krist dragovoljno ulazi u patnju kako bi otkupio grijehe svijeta. Cvjetnica tako nije samo povijesni podsjetnik, nego sakramentalni uvod u vazmeno otajstvo – otajstvo prijelaza iz smrti u život, tame u svjetlo.
4. Eshatološka dimenzija
Kristov ulazak u Jeruzalem nosi i eshatološku poruku – nagovještaj konačnog ulaska Kralja u nebeski Jeruzalem, kad će Bog biti sve u svima. Stoga Cvjetnica nije samo uvod u Veliki tjedan, nego i poziv vjernicima da hodaju s Kristom prema uskrsnuću, kroz životne patnje, u nadi u konačnu pobjedu života nad smrću.
Blagdanom Cvjetnice započeli smo Veliki tjedan, ujedinjeni u vjeri i zajedništvu. U nastavku vam donosimo fotografije s misnih slavlja u nekoliko zajednica naše misije Mittelbaden: Gaggenau, Rastatt, Bretten, Karlsruhe, Bruchsal i Pforzheim.
Draga braćo i sestre,
ovih dana strašni potres pogodio je Mjanmar i Tajland. Na tisuće je poginulih i stradalih, a brojke nemilo rastu iz dana u dan. I ovoga Uskrsa u svijetu oružje ne miruje. Moćni žele uništiti slabije. Došla je era jačega. Ono što vrijedi za male i jednostavne, veliki krše na svakom koraku. Srušena je katedrala Božjih i ljudskih vrednota i čini se da tama uništava civilizaciju ljubavi koju nam je donio Isus Krist. Svijet je izbezumljen, dezorijentiran, a mi se trebamo u njemu snaći.
Ipak, u tami zla i grijeha ima i onih koji pozivaju na mir, na razumijevanje, na pomoć. Svijet pokazuje veliku solidarnost s onima koji pate. U ovim teškim vremenima čuje se glas Pape Franje. I on prolazi zdravstvenu krizu, ali je i dalje neumoran. Podiže ruke prema nebu, upućuje poruke mira i solidarnosti. Drhtavim glasom poziva na pomirenje s Bogom: Vratimo se Kristu Uskrslome! Treba graditi novi narod, narod čiji je život utemeljen na Uskrslom Kristu. Papa kaže: „Narod koji je, srušivši lažne sigurnosti prošlosti, otkrio ono bitno: ostati ujedinjen i zajedno hoditi u svjetlu Gospodnjem.“ To je poruka budućnosti.
Uskrs nas poziva da se othrvamo valovima koji nas zapljuskuju i potapaju i prihvatimo ispruženu ruku Krista Uskrsloga, ruku spasenja, nade i života. No nije jednostavno prihvatiti je. Uskrsli nas poziva da se podignemo protiv zla i da s njim započnemo život dobra. Bog od nas traži hrabrost, traži odluku i traži našu vjeru. Njegova ispružena ruka čeka svakoga od nas. Bog ima s nama svoj plan. Moramo se oprostiti od vlastite prošlosti da bismo mogli s Kristom živjeti sadašnjost i budućnost.
Naša misija se priprema za slavlja Prve pričesti i Krizme. To su dani vjere i kršćanskog svjedočenja. To je kršćansko slavlje koje treba obnoviti našu vjeru i našu pripadnost Isusu Kristu. Odstranimo stoga sve što je nebitno, nezrelo, i kršćanski proslavimo ove dane.
Korizma je pri kraju. Kroz pobožnost Križnog puta, kroz sakrament pomirenja, kroz djelotvornu ljubav prema bližnjemu i preko korizmene duhovne obnove koju je nedavno predvodio svećenik salezijanac i duhovnik studenata Grada Zagreba don David Leskovar, pripremali smo se za doček najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa.
Sada ostaje još da otvorimo vrata svoga srca kako bi nas Uskrsli obasjao toplinom svoje ljubavi. Na taj način bit ćemo produžena ruka Isusa Krista ovdje na zemlju.
U tom duhu sretan i blagoslovljen Uskrs svima vama žele vaši svećenici i pastoralni djelatnici: don Tihomir Šutalo, don Sebastijan Marković, don Stjepan Matijević, don Janko Belina, pastoralni suradnici Sanja Gluhak i Darko Rubčić i tajnica Monika Mišić.
Karlsruhe, 7. 4. 2025.
don Ivo Nedić, voditelj misije
Već gotovo osam mjeseci uživamo u posebnoj milosti koju nam je Bog darovao – u grupi od 17 djece koja se kroz igru, pjesmu, molitvu i zajedništvo, upoznaju, rastu i zbližavaju. Riječ je o Dječjoj igraonici koja se organizira u misijskim prostorijama u Karlsruhe.
Od lica koja na početku nisu znala što očekivati – nekima je sve bilo preglasno, nekima neobično, a neki su se sramežljivo skrivali – polako se oblikovala jedna topla, razigrana i složna skupina.
Zajedno smo čitali i pričali priče, crtali, dijelili radost – ali i kruh, pa i pokoju čokoladu, baš kao na Posljednjoj večeri. Mahali smo palminim grančicama, vježbali znak križa…
Posjetili smo i crkvu, gdje smo učili kako ući s poštovanjem, gdje se nalazi tabernakul, kamo se okrećemo pri klečanju, gdje se čitaju Božja čitanja i gdje neprestano gori vječno svjetlo.
Dječje molitve tog dana bile su posebno jednostavne i duboke – „Hvala Ti, Isuse, na mami i tati.“
Svatko je u ovoj zajednici pronašao svoje posebno mjesto. Netko je najbrži pa vodi timove u igrama i svi ga rado biraju za vođu. Netko lako računa pa pomaže drugima kad zapnu.
Neki znaju objasniti pravila igre, a oni manji traže pomoć – i uvijek se nađe netko tko će je rado pružiti. Neki su najbolji u crtanju, neki najglasniji u pjevanju – jer, naravno, ponekad mora zaoriti i: „Igraj, moja Hrvatska“.
Za maškare su nam stigli u raznim kostimima – nogometaši, sirene, vatrogasci, Else i Ninje – donoseći sa sobom osmijehe, veselje i puno mašte.
Tijekom svih ovih mjeseci prošli smo brojne igre, izazove i radosti, ali jedna nas je nit neprestano povezivala – naš Gospodin Isus Krist. On je bio središte svakog našeg susreta, izvor nadahnuća i snaga koja nas je povezivala.
A najljepši trenuci uvijek su dolazili na kraju – kada bi se male ruke sklopile u molitvi, a dječji glasovi složno započeli riječi koje nas je On sam naučio: „Oče naš…“
Tekst i snimke: Petra Zelić
U zajednicama Gaggenau i Karlsruhe, od 4. do 6. 4. 2025. održana je korizmena duhovna obnova za Hrvatsku katoličku misiju Mittelbaden koju je predvodio svećenik salezijanac don David Leskovar, studentski kapelan na zagrebačkom Sveučilištu.
Program prva dva dana duhovne obnove, u zajednicama Gaggenau (St. Josef) i Karlsruhe (St. Michael), bio je identičan. Don David je slavio svetu misu pod kojom je i propovijedao, a nakon toga je održao nagovor i klanjanje pred Presvetim oltarskim sakramentom. Tema nagovora bile su Isusove riječi zapovijedi „Ovo činite meni na spomen“ (Lk 22,19) koje je uputio svojim učenicima na Posljednjoj večeri i koje trajno upućuje nama koji se priznajemo njegovim učenicima. Za liturgijsku glazbenu animaciju pobrinula se past. suradnica Sanja Gluhak zajedno s pjevačima crkvenih zborova.
U nedjelju, 6. 4. u večernjim satima održana je u crkvi St. Elisabeth u Karlsruhe duhovna obnova za mlade iz čitave misije. Nakon mise don David je održao nagovor na temu „Stvoreni za više – teologijom tijela prema Uskrsu“, a potom je uslijedilo klanjanje pred Presvetim. Program je glazbeno animirao zbor mladih sastavljen od svirača i pjevača iz više misijskih zajednica: Karlsruhe, Pforzheim, Bruchsal… Nakon duhovnog programa organizirano je druženje mladih u prostorijama misijskog centra.
Prethodno je istoga dana, u nedjelju, don David slavio tri mise u zajednicama Karlsruhe (St. Michael), Bruchsal (St. Paul) i Pforzheim (St. Antonius). Budući da je prva nedjelja u mjesecu u zajednici Bruchsal određena kao misa za mlade, nakon mise organizirano je u dvorani pokraj crkve (Pfarrzentrum) druženje za čitavu vjerničku zajednicu, a domaćini su bili članovi folklorne skupine „Hrvatska mladež Bruchsal“.
Kroz sva tri dana duhovne obnove vjernici su imali priliku za osobnu ispovijed, a na raspolaganju su im bili naši domaći svećenici.
Vjerujemo da je ova korizmena duhovna obnova bila milosni trenutak priprave za najveći kršćanski blagdan, svetkovinu Uskrsa te da će uroditi bogatim plodom u životima mnogih naših vjernika.
Don David je rodom iz Pregrade u Hrvatskom Zagorju. Rođen je 5. kolovoza 1988., u obitelji pokojnog hrvatskog branitelja Dubravka i Marije. U rujnu 2003. upisao je Nadbiskupijsku klasičnu gimnaziju na Šalati (Zagreb) i kao kandidat ušao u Zajednicu za odgoj salezijanskih zvanja u Podsusedu. Kroz to razdoblje u njemu je sazrio duhovni poziv te je u rujnu 2007. ušao u salezijanski novicijat u Pinerolu pokraj Torina. Prve redovničke zavjete položio je 8. rujna 2008. Formaciju je nastavio u zajednici San Tarcisio u Rimu gdje je završio filozofski studij potreban za svećeničku formaciju. Asistenciju (pedagošku praksu) vršio je u Žepču i Rijeci te je nakon toga poslan na teološki studij u Torino – Crocetta gdje je po završetku studija zaređen za đakona 13. lipnja 2015. Đakonsku godinu proveo je u Torinu pomažući u pastoralu mladih Pijemontske provincije. Na blagdan Sv. Matije, 14. svibnja 2016. zaređen je za svećenika u crkvi Sv. Mati Slobode na zagrebačkom Jarunu po polaganju ruku biskupa mons. Valentina Pozaića. Svoju prvu svećeničku službu obavljao je kao voditelj oratorija i župni vikar u župi Marije Pomoćnice na zagrebačkoj Knežiji. U ožujku 2020. odlazi na dvogodišnji studij Teologije tijela u Philadelphiju u Americi. Od rujna 2021. vrši službu studentskog kapelana na Sveučilištu u Zagrebu, a od lipnja 2024. je član Provincijalnog vijeća Hrvatske salezijanske provincije te povjerenik za pastoral mladih.
Mladu misu je slavio u našoj misiji u ljeto 2016.
Zajednica | Datum | Satnica |
|---|---|---|
12. 4. 2025. (subota, pod misom) | 17:30 – 19:00 sati | |
12. 4. 2025. (subota) | 18:00 – 19:00 sati | |
11. 4. 2025. (petak) | 16:30 – 20:00 sati | |
13. 4. 2025. (nedjelja, pod misom) | 15:30 – 16:30 sati | |
10. 4. 2025. (četvrtak) | 16:30 – 20:00 sati | |
9. 4. 2025. (srijeda) | 16:30 – 20:00 sati | |
6. 4. 2025. (nedjelja) | prije i poslije mise u 11:30 sati | |
6. 4. 2025. (nedjelja) | 08:45 – 09:30 | |
8. 4. 2025. (utorak) | 17:00 – 20:00 sati | |
13. 4. 2025. (nedjelja, pod misom) | 09:00 – 10:30 sati | |
Waghäusel-Kirrlach (crkva St. Kornelius und Cyprian) | 12. 4. 2025. (subota) | 16:00 – 17:00 sati |
Od 4. do 6. 4. 2025. u zajednicama Gaggenau i Karlsruhe bit će organizirana korizmena duhovna obnova za čitavu Hrvatsku katoličku misiju Mittelbaden. Želja nam je da na duhovnu obnovu dođe što više vjernika iz svih naših zajednica.
Iz toga razloga, u petak, 4. 4. neće biti pobožnosti Križnoga puta i svete mise u crkvi St. Paul u Bruchsalu. Tko toga dana ipak želi sudjelovati u pobožnosti Križnoga puta, može to učiniti u crkvi St. Elisabeth u Brettenu u 16.00 sati.
Pobožnosti Križnoga puta i svete mise neće biti ni u crkvi St. Josef u Baden-Badenu u subotu, 5. 4. Vjernici iz ove zajednice mogu sudjelovati u pobožnosti Križnoga puta u četvrtak, 3. 4. u crkvi St. Josef u Gaggenau.
Današnja (23. 3. 2025.) nedjeljna sveta misa u Brettenu bila je posebno svečana. U goste je došao misijski zbor mladih iz Pforzheima, pod vodstvom naše drage Jacqueline Zadravec, koja i inače svira svake nedjelje u Brettenu.
Djevojke iz zbora obogatile su misno slavlje prekrasnim pjesmama i svojim predivnim i skladnim glasovima. Na licima vjernika vidjelo se da su bili oduševljeni i stoga su ih na koncu s razlogom nagradili velikim pljeskom.
Uime misijske zajednice Bretten članicama zbora je zahvalio Igor Širhuber i rekao kako se nada da će njihov nastup biti poticaj mladima u Brettenu i ostalim našim misijskim zajednicama da se aktivnije uključe na misnim slavljima i u drugim crkvenim aktivnostima. Također ih je pozvao da ponovno dođu i nastupe.
Djevojkama iz zbora mladih Pforzheim još jednom velika hvala od srca!
Igor Širhuber
S vjerom u uskrsnuće i život vječni, javljamo da je naša draga Ana Ivandić, okrijepljena svetim sakramentima, blago u Gospodinu preminula u petak, 21. 3. 2025.
Ana je rođena 17. 1. 1950. u Globaricama, Bosna i Hercegovina. Životni put odveo ju je iz rodne Bosne najprije u Slavoniju, a potom krajem 60-ih godina u Njemačku, gdje je živjela u Mühlackeru. Bila je supruga, majka dviju kćeri, baka troje unučadi i prabaka jednog praunuka.
Ana je bila osoba koja je zračila ljubavlju i snagom. Tu snagu je crpila iz svoje duboke i bezuvjetne vjere u Gospodina. Njezina nesebična pažnja prema svima i oko sebe i želja za mirom, ostavit će neizbrisiv trag. Bila je oličenje topline. Njezin osmijeh bio je izvor utjehe njezinoj obitelji i bližnjima i u najtežim trenucima. Bila je osoba koja je znala pružiti pomoć u svakom trenutku.
Ukop pokojnice bit će u utorak, 1. 4. 2025. u 13.00 sati na groblju Huchenfeld (Friedhof Huchenfeld, 75181 Pforzheim).
Pokojnoj Ani Bog neka bude vječna nagrada, a u ime svećenika, pastoralnih suradnika i misijske zajednice Pforzheim obitelji izražavamo iskrenu kršćansku sućut.
Pokoj vječni daruj joj, Gospodine, i svjetlost vječna svijetlila joj. Počivala u miru Božjem. Amen.
Od petka, 4. 4. do nedjelje, 6. 4. 2025. bit će korizmena duhovna obnova za Hrvatsku katoličku misiju Mittelbaden. Voditelj duhovne obnove bit će svećenik salezijanac don David Leskovar.
PROGRAM DUHOVNE OBNOVE:
Petak, 4. travnja – zajednica Gaggenau (crkva St. Josef)
18.00 sati: sveta misa, nagovor, klanjanje
Tema: “Ovo činite meni na spomen”
Subota, 5. travnja – zajednica Karlsruhe (crkva St. Michael)
18.00 sati: sveta misa, nagovor, klanjanje
Tema: “Ovo činite meni na spomen”
Nedjelja, 6. travnja – zajednica Karlsruhe za mlade (crkva St. Elisabeth)
18.00 sati: sveta misa, nagovor, klanjanje
Tema: “Stvoreni za više – teologijom tijela prema Uskrsu”
U nedjelju, 6. travnja, don David će predslaviti svete mise u zajednicama Karlsruhe, Bruchsal i Pforzheim:
9.00 sati – misa u Karlsruheu (St. Michael)
12.30 sati – misa u Bruchsalu (St. Paul)
16.00 sati – misa u Pforzheimu (St. Antonius)
Don David je rodom iz Pregrade u Hrvatskom Zagorju. Rođen je 5. kolovoza 1988., u obitelji pokojnog hrvatskog branitelja Dubravka i Marije. U rujnu 2003. upisao je Nadbiskupijsku klasičnu gimnaziju na Šalati (Zagreb) i kao kandidat ušao u Zajednicu za odgoj salezijanskih zvanja u Podsusedu. Kroz to razdoblje u njemu je sazrio duhovni poziv te je u rujnu 2007. ušao u salezijanski novicijat u Pinerolu pokraj Torina. Prve redovničke zavjete položio je 8. rujna 2008. Formaciju je nastavio u zajednici San Tarcisio u Rimu gdje je završio filozofski studij potreban za svećeničku formaciju. Asistenciju (pedagošku praksu) vršio je u Žepču i Rijeci te je nakon toga poslan na teološki studij u Torino – Crocetta gdje je po završetku studija zaređen za đakona 13. lipnja 2015. Đakonsku godinu proveo je u Torinu pomažući u pastoralu mladih Pijemontske provincije. Na blagdan Sv. Matije, 14. svibnja 2016. zaređen je za svećenika u crkvi Sv. Mati Slobode na zagrebačkom Jarunu po polaganju ruku biskupa mons. Valentina Pozaića. Svoju prvu svećeničku službu obavljao je kao voditelj oratorija i župni vikar u župi Marije Pomoćnice na zagrebačkoj Knežiji. U ožujku 2020. odlazi na dvogodišnji studij Teologije tijela u Philadelphiju u Americi. Od rujna 2021. vrši službu studentskog kapelana na Sveučilištu u Zagrebu, a od lipnja 2024. je član Provincijalnog vijeća Hrvatske salezijanske provincije te povjerenik za pastoral mladih.
Mladu misu je slavio u našoj misiji u ljeto 2016.
U organizaciji Hrvatske katoličke misije Mittelbaden, u nedjelju, 16. ožujka 2025. u prostorijama centra St. Antonius u Pforzheimu, bosanskohercegovački i hrvatski povjesničar i akademik dr. Srećko M. Džaja održao je predavanje na temu „Hrvatski identitet i povijest. S posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu“.
Ovdje možete pogledati cjelokupni video zapis predavanja.
U organizaciji Hrvatske katoličke misije Mittelbaden, u nedjelju, 16. ožujka 2025. u prostorijama centra St. Antonius u Pforzheimu, bosanskohercegovački i hrvatski povjesničar i akademik dr. Srećko M. Džaja održao je predavanje na temu „Hrvatski identitet i povijest. S posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu“.
Odaziv publike bio je zadovoljavajući, osim domaćih pristigli su i gosti iz drugih misijskih zajednica, ali i drugih gradova. Među nazočnima bila su i trojica svećenika: voditelj Misije don Ivo Nedić te salezijanci don Josip Krpić i don Josip Stanić, koji su došli iz Zagreba.
Program je vodio i moderirao pastoralni suradnik Darko Rubčić, riječi pozdrava uputio je don Ivo , a mladić Marlon Čalić je na gitari izveo skladbu „Valcer“ br. 4 paragvajskog skladatelja Agustína Barriosa Mangoréa i skladbu „Rosita“ španjolskog kompozitora Francisca Tárrege.
U predavanju je dr. Džaja najprije objasnio pojam identiteta. Kada se govori o kulturnim i političkim zbivanjima u suvremenom svijetu, često čujemo riječ identitet odnosno identiteti u množini, osobito kada je riječ o zemljama i državama iz kojih mi Hrvati potječemo.
Svaki pojedinac i svaka društvena grupa ima svoj vlastiti identitet. Pojedinačni identiteti najkraće su opisani u osobnim iskaznicama (Personalausweis, legitimacija, carte d’identité, lična karta i sl.), u kojima se navode datum i mjesto našega rođenja, boja očiju, visina stasa, spol, vjerska pripadnost te državna ili nacionalna pripadnost.
U svakodnevnom životu ti se identiteti često provjeravaju, na primjer u kontaktima s državnim institucijama ili pak kada putujemo.
Ti naši pojedinačni identiteti usko su povezani odnosno uklopljeni u društvene identitete, kao što su vjerska, državna i nacionalna pripadnost, članstvo u pojedinim strukovnim i kulturnim organizacijama, političkim strankama i sl.
Od svih tih naših pripadnosti najtrajniji i najvažniji je naš kulturni i politički identitet, koji ima najdublje povijesne korijene.
U nastavku je predavač u kratkim crtama prikazao povijest i oblikovanje hrvatskoga kulturnoga i političkog identiteta s posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu, od srednjega vijeka do naših dana.
Nakon predavanja uslijedila je diskusija u kojoj je predavač odgovarao na pitanja iz publike. Kroz pitanja, odgovore i zapažanja prisutni su imali mogućnost proširiti znanje o svojoj prošlosti, saznati kako se hrvatski kulturni i politički identitet kroz stoljeća oblikovao, te naučiti kako na ispravan način treba promišljati i odnositi se prema prošlosti.
Srećko Matko Džaja rođen je 1935. u Gornjem Malovanu kraj Kupresa, Bosna i Hercegovina.
Teologiju je studirao na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Postdiplomski studij iz teologije studirao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1971. doktorirao s temom o bosanskohercegovačkim katolicima na prijelazu iz 18. u 19. st. U razdoblju od 1965. do 1975. bio je docent, te profesor i rektor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu.
Godine 1975. upisuje studij povijesti, političke filozofije i slavenske filologije na Sveučilištu Ludwig-Maximilian (Ludwig-Maximilians-Universität /LMU/) u Münchenu, gdje je 1983. po drugi put doktorirao, ovoga puta s temom o bosanskohercegovačkom konfesionalizmu između 1463. i 1804.
Kao znanstveni suradnik Instituta za povijest Istočne i Jugoistočne Europe (Institut für Geschichte Osteuropas und Südosteuropas LMU) i Instituta za Jugoistok (Südost-Institut) u Münchenu, 1980-ih i 1990-ih Džaja je temeljito istraživao povijest južnoslavenskog područja s glavnim interesom za Bosnu i Hercegovinu.
Objavio je 5 znanstvenih knjiga iz područja povijesti Bosne i Hercegovine, jednu knjigu izabranih eseja, razgovora, polemika i prijevoda te jednu knjigu osobnih memoara, zatim nekoliko kritičkih izdanja izvorā, te brojne znanstvene članke, eseje i recenzije po raznim časopisima.
Godine 2000. Džaja je umirovljen, a 2002. godine izabran je za inozemnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Od 2024. živi u Pforzheimu.
Objavljene knjige
Od petka, 14. 3. do ponedjeljka, 17. 3. 2025. u našoj Misiji boravila su dvojica svećenika salezijanaca, don Josip Krpić i don Josip Stanić, koji su doputovali iz Zagreba. Razlog njihova dolaska je preuzimanje automobila, koji su don Josipu Krpiću za njegove zdravstvene i pastoralne potrebe, kupili i darovali vjernici misije Mittelbaden.
Podsjećamo da je don Josipu zbog bolesti dijabetesa prije osam godina amputirana noga i jedino mu automobil s automatskim mjenjačem može biti od koristi u njegovim daljnjim svećeničkim i pastoralnim dužnostima. Don Josip je inače profesor latinskog jezika, nekadašnji student i profesor na Papinskom sveučilištu u Rimu te bivši ravnatelj Katoličkog školskog centra u Žepču, a danas jedan od braće u salezijanskoj provinciji na Jarunu u Zagrebu.
Don Josip Stanić je bivši ekonom Hrvatske salezijanske provincije sv. Ivana Bosca, a trenutno župni vikar u Župi Duha Svetoga – Sveta mati Slobode na zagrebačkom Jarunu. On je došao kao pratnja svom subratu imenjaku.
Podsjećamo također da je ovu plemenitu akciju inicirao don Ivo Nedić. Još prije osam godina, kada je don Josipu bila amputirana noga, don Ivo mu je ponudio da mu se nabavi automobil prilagođen njegovim potrebama. I nakon osam godina, to se i ostvarilo. U nedjelju, 23. 2. 2025. u našoj Misiji bila je organizirana akcija prikupljanja novčanih sredstava, a vjernici su mogli uplatiti i preko misijskog računa. Napominjemo da su se u akciju uključili i vjernici misije Ludwigshafen, koju privremeno opslužuju svećenici iz naše Misije. U akciji je prikupljeno nešto malo više od 20.000 €.
U nedjelju, 16. 3. dvojica don Josipa su slavili misu u trima zajednicama misije: Karlsruhe, Bruchsal i Pforzheim. Misu u Karlsruhe predvodio je don Ivo Nedić, a propovijedao je don Josip Krpić. Na koncu misnoga slavlja don Josipu se u ime misijskog pastoralnog vijeća Karlsruhe obratio predsjednik vijeća Bruno Vujević i pred okupljenom zajednicom svečano mu uručio ključeve automobila. Don Josip je, vidno dirnut gestom dobrote svih vjernika, izrazio svoju iskrenu zahvalnost.
U zajednici Bruchsal goste salezijance je pozdravila predsjednica misijskog vijeća Marija Vasilj, a u zajednici Pforzheim predsjednik vijeća Damir Premužić.
Zahvalni smo Bogu što nam je omogućio da kao vjernička zajednica učinimo još jedno konkretno, plemenito djelo dobrote, a posebna zahvala ide svima koji su svojim prilogom sudjelovali u ovoj akciji!
Mladen Sirovec, rođen 8. 3. 1968. u Zagrebu, preminuo je u svom domu u četvrtak, 27. 2. 2025. godine.
Godine 1995. oženio se i Gospodin mu je 2000. godine darovao sina Jonasa, kojega je veoma volio i posvećivao mu slobodno vrijeme. Živio je u Forstu kraj Bruchsala i radio u firmi SEW.
Sprovod pokojnika bit će u utorak, 18. 3. 2025. u 15.00 sati na gradskom groblju u Karlsruheu, a misa zadušnica u nedjelju, 23. 3. 2025. u crkvi St. Michael u Karlsruhe u 9.00 sati.
Za pokojnim Mladenom tuguje sin Jonas, brat Siniša, bliža i daljnja rodbina te prijatelji.
Pokoj vječni daruj mu, Gospodine, i svjetlost vječna svijetlila mu. Počivao u miru Božjem. Amen.
Na posljednjem sastanku misijskog pastoralnog vijeća zajednice Pforzheim, održanom 9. 2. 2025., jednoglasno je usvojen prijedlog da se prostorije misijskog centra imaju okrečiti i jednostavno renovirati. Za svega 8 sati, u dva dana, 7. i 8. 3., sav je posao već bio završen!
S radovima se krenulo u petak, 7. 3. u 18.00 sati. Ekipa volontera bila je izvrsno organizirana, svatko je imao određenu zadaću. U dobroj atmosferi, uz maksimalnu posvećenost svakog pojedinca svom poslu, korak po korak, u 22.00 sata sve prostorije su bile okrečene!
Sutradan prijepodne, u subotu, ekipa je odradila preostali posao: sastavljanje ormara, postavljanje polica, raščišćavanje stvari, čišćenje…
Zahvaljujemo misijskom vijeću Pforzheim na podršci da se realizira ovaj projekt, a posebna zahvala ide volonterima koji su pošteno, „muški“ odradili sav posao!
Vjerujemo da će se korisnici misijskih prostora (vjeroučenici, roditelji, pjevači, molitelji, polaznici tečaja njemačkog jezika, vijećnici) ubuduće još ugodnije osjećati u svojoj kući!
Dodik Nevenka, rođena 21. 8. 1944. u Vitini kod Ljubuškog, preminula je, opremljena svetim sakramentima, na Čistu srijeu/Pepelnicu 5. 3. 2025.
Nevenka je došla u Njemačku 1968. godine. Tu je upoznala Jerka Dodika s kojim je dobila dva sina. Cijeli život su proveli u Karlsruheu u jednom skladnom zajedništvu.
Sprovod će biti u ponedjeljak, 17. 3. 2025. u 10.00 sati na gradskom groblju Karlsruhe, u velikoj kapeli.
Pokojnoj Nevenki Bog neka bude vječna nagrada, a obitelji izražavamo iskrenu kršćansku sućut.
Pokoj vječni daruj joj, Gospodine, i svjetlost vječna svijetlila joj. Počivala u miru Božjem. Amen.
U crkvama diljem Njemačke za vrijeme korizme je na istaknutom mjestu, obično iznad oltara, postavljena umjetnička slika pod nazivom „Korizmeno platno“ (Hungertuch). Svake dvije godine motiv slike se mijenja. Naziv ovogodišnjeg „Korizmenog platna“ glasi: „Zajedno sanjati – ljubav neka bude djelo“ umjetnice Konstanze Trommer. U nastavku pročitajte tumačenje umjetničkog djela.
Klima, ratovi, populizam i podjele u društvu: brojne krize i promjene koje doživljavamo diljem svijeta međusobno se pojačavaju i preklapaju. Svojom silinom i istovremenošću mnoge ljude ostavljaju preplavljene i izgubljene. Što ostaje kada se veliki planovi raspadaju? Na čemu gradimo svoj temelj?
„Da bismo prevladali siromaštvo, potrebna nam je suradnja i strateško razmišljanje. Ali to nije dovoljno. Potrebno je nešto više: potrebna je ljubav!“ (Felix Wilfred, Indija)
Djeca čovječanstva
Ova pitanja izravno pogađaju bogatu i simboličku scenu „Korizmenog platna“ (Hungertuch). Digitalno osmišljena kao kolaž, ispisana na platnu, slika je prekrivena akrilom i ukrašena listićima zlata. Fotografije korištene u njoj dolaze iz Misereorovih partnerskih projekata i od same umjetnice, koja stavlja djecu u središte – prikazujući ih velikima i važnima. Pod podijeljenim nebom – jednim dijelom plavim, a drugim mračnim i prijetećim – šarolika skupina djece živi na otoku, zajedno s nekoliko životinja. Svi pomažu jedni drugima. Ostaje otvoreno pitanje: što je izoliralo ovu djecu? Hoće li otok i šator izdržati nadolazeću oluju?
Biti na putu
Bijeli, svjetlucavi šator smješten je na granici između dva svijeta. Okružen zlatom, simbolizira Božju prisutnost, slično biblijskim pričama u kojima je Bog vodio svoj narod kroz pustinju pod šatorom – beskućnik, ali uvijek uz ljude. Ovaj šator predstavlja privremeni dom, utočište za izbjeglice, ali i nadu te poruku „Bog je s nama“.
Budućnost smo mi
Otok nije idiličan krajolik, već pusta pješčana površina – novo tlo koje tek treba oblikovati. Mladi ljudi ovdje, na granici između raja i katastrofe, razvijaju nove oblike solidarnosti. Pitanje više nije: Odakle dolaziš? Nego: Kamo idemo zajedno?
Zajedno sanjati
Nitko ne može sam proći kroz život: „Sanjajmo zajedno kao jedno čovječanstvo, kao djeca iste Zemlje“, stoji u enciklici Fratelli Tutti (br. 6). Ne možemo se boriti za velike ciljeve bez unutarnje motivacije koja daje smisao našim djelima. Kada vanjske pustoši rastu, to je odraz unutarnje pustoši u nama. Krize nas pozivaju na duboku unutarnju promjenu. Na čemu gradimo svoje živote?
Ljubav neka bude djelo
Snažnoj poruci slike suprotstavlja se tračak nade: šator se uzdiže prema nebu poput „antene ljubavi“ koja hvata svaki vapaj patnje i potiče nas da činimo najbolje jedni za druge. U ovoj međusobnoj povezanosti nastaje zajedništvo koje nikoga ne isključuje – bratstvo koje je otvoreno za sve.
[Tekst preuzet sa stranice: https://fastenaktion.misereor.de/hungertuch]
Konstanze Trommer, rođena 1953. u Erfurtu, njemačka je grafičarka, slikarica i tekstilna umjetnica. Diplomirala je dizajn na Visokoj školi za industrijsko oblikovanje Burg Giebichenstein u Halleu/Saaleu, nakon čega je radila kao dizajnerica plošnog tiska u VEB Modedruck Gera.
Od 1977. djeluje kao slobodna umjetnica, kombinirajući fotorealizam i magični realizam s računalnom umjetnošću.
Za Misereor je izradila 25. „Korizmeno platno“ (Hungertuch) pod nazivom „Zajedno sanjati – Ljubav neka bude djelo“, koje potiče na razmišljanje o nužnim promjenama i inspirira na novi pogled u budućnost.
Misereor. Ihr Hilfswerk humanitarna je organizacija Katoličke crkve u Njemačkoj, koja postoji od 1958. godine. Svojim projektima pomaže siromašne i bolesne u svijetu i bori se za ljudsko dostojanstvo i prava, mir i ravnopravnost.
Pred svaku korizmu, još od 1976. godine, ova organizacija inicira korizmenu akciju pod nazivom Korizmeno platno (Hungertuch) kojoj u središtu stoji neko od umjetničkih djela vezano za određeni humanitarni projekt. Svake dvije godine umjetnica ili umjetnik iz Afrike, Latinske Amerike ili Azije naslika aktualno Korizmeno platno. To platno stoji gotovo u svim crkvama u Njemačkoj ispred ili iznad oltara i dok ga se promatra poziva na ozbiljnije razmišljanje u korizmi. Na temelju tog djela organiziraju se mise i bogoslužja u crkvama i školama, kako bi se više i ozbiljnije razmišljalo o temama društvene pravednosti. U svojim korizmenim akcijama organizacija Misereor posebno poziva ljude da podrže njezine projekte, a u svim katoličkim crkvama u Njemačkoj se na 5. korizmenu nedjelju skuplja milostinja namijenjena humanitarnim projektima ove organizaciji.
Bosanskohercegovački i hrvatski povjesničar i akademik Srećko M. Džaja (*1935.) održat će u nedjelju, 16. ožujka 2025., u prostorijama misijskog centra u Pforzheimu (Marienstraße 2, 75172 Pforzheim), s početkom u 17.30 sati, predavanje pod naslovom „Hrvatski identitet i povijest. S posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu“.
Kada se govori o kulturnim i političkim zbivanjima u suvremenom svijetu, često čujemo riječ identitet odnosno identiteti u množini, osobito kada je riječ o zemljama i državama iz kojih mi Hrvati potječemo.
Svaki pojedinac i svaka društvena grupa ima svoj vlastiti identitet. Pojedinačni identiteti najkraće su opisani u osobnim iskaznicama (Personalausweis, legitimacija, carte d’identité, lična karta i sl.), u kojima se navode datum i mjesto našega rođenja, boja očiju, visina stasa, spol, vjerska pripadnost te državna ili nacionalna pripadnost.
U svakodnevnom životu ti se identiteti često provjeravaju, na primjer u kontaktima s državnim institucijama ili pak kada putujemo.
Ti naši pojedinačni identiteti usko su povezani odnosno uklopljeni u društvene identitete, kao što su vjerska, državna i nacionalna pripadnost, članstvo u pojedinim strukovnim i kulturnim organizacijama, političkim strankama i sl.
Od svih tih naših pripadnosti najtrajniji i najvažniji je naš kulturni i politički identitet, koji ima najdublje povijesne korijene. Predavač će pokušati najprije kratko prikazati povijest hrvatskoga kulturnoga i političkog identiteta s posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu, da bismo onda kroz međusobni razgovor (pitanja, odgovore, zapažanja) proširili naše znanje o tome važnom području našega života.
Pozivamo vjernike iz svih naših zajednica da dođu na ovo veoma važno predavanje!
Akademik Džaja objavio je 5 znanstvenih knjiga iz područja povijesti Bosne i Hercegovine i jednu knjigu osobnih memoara, nekoliko kritičkih izdanja izvorā, te brojne znanstvene članke, eseje i recenzije po raznim stručnim domaćim i stranim časopisima.
Pozivamo sve vjernike koji se žele uključiti i odazvati na molitvu inicijative ’40 dana za život’ koja će se održavati od 5. 3. do 13. 4. 2023. u Pforzheimu (Gymnasiumstraße 107) u periodu od 9 do 11 sati.
Svojim dolaskom vi podržavate dobro djelo kako bismo i drugima u ovoj korizmi bili podrška i ohrabrenje te pomoć i spas nerođenima. Kao što Gospodin kaže: Puno je pozvanih, a malo odazvanih.
Dobrodošli u borbu za život. Hvala što ćete doći i podržati nas.
Lijepi pozdrav od inicijative ’40 dana za život’!
Novoutemeljeni dječji crkveni zbor zajednice Pforzheim, pokrenut početkom listopada 2024. godine, po prvi put je nastupio na nedjeljnoj svetoj misi, 2. 3. 2025. u 16.00 sati u crkvi St. Antonius u Pforzheimu.
Djeca su otpjevala sve pjevane dijelove euharistijskog slavlja, uz instrumentalnu pratnju Darka Rubčića, voditelja zbora.
Već sam pogled na djecu okupljenu ispred stola Gospodnjega mamio je nježne osjećaje i osmijehe roditelja i vjerničke zajednice. Djeca su suvereno izvela uvježbani glazbeni repertoar i na koncu dobila zasluženo veliki pljesak. Svoje oduševljenje nije krio ni don Ivo, predvoditelj misnoga slavlja, koji je na poseban način zahvalio djeci na njihovu trudu i pjesmi.
Nakon misnoga slavlja organizirano je u dvorani misijskog centra St. Antonius druženje za djecu, roditelje i vjeroučitelje. U uvodnom obraćanju voditelj zbora podsjetio je na nastanak zbora i dosadašnji prijeđeni put, na usvojeni glazbeni repertoar, te najavio neke buduće projekte. Druženje je proteklo u opuštenoj atmosferi uz dječju igru, a za slastice su se pobrinule mame i za to im od srca hvala.
Zahvaljujemo Bogu što zajednica Pforzheim ima perspektivni glazbeni pomladak, a posebna zahvala ide djeci, članovima zbora koji pjevaju Bogu na slavu i radost svojim obiteljima i čitavoj našoj vjerničkoj zajednici!
Zdenko Jerković, rođen 1957. godine u Međugorju, preminuo je blago u Gospodinu 26. veljače 2025. u Karlsruhe.
Život ga je iz Međugorja doveo u Bjelovar gdje se sa suprugom Zlatom vjenčao 1982. godine i potom dobio troje djece, koja su mu podarila troje unučadi.
Zadnjih 10 godina živio je u Karlsruhe i upravo se ove godine želio sa suprugom vratiti u svoju rodnu Hercegovinu, ali je 26. veljače doživio snažni srčani udar od kojega je i preminuo.
Posljednji ispraćaj pokojnog Zdenka kreće u ponedjeljak, 3. 3. 2025. u 14.00 sati ispred kapele u groblju Borik u Bjelovaru gdje će biti i pokop.
Pokojnom Zdenku Bog neka bude vječna nagrada, a u ime svećenika, pastoralnih suradnika i misijskog vijeća Karlsruhe obitelji izražavamo iskrenu kršćansku sućut.
Pokoj vječni daruj mu, Gospodine, i svjetlost vječna svijetlila mu. Počivao u miru Božjem. Amen.
Pepelnicom ili Čistom srijedom (5. 3. 2025.) započinje korizma, vrijeme od 40 dana (ne računajući nedjelje) posebne duhovne priprave za proslavu Kristova vazmenoga otajstva – Uskrsa.
Na samom početku korizme – Čistu srijedu, i samom kraju – Veliki petak, Katolička crkva propisuje strogi post i nemrs.
U vremenu korizme u našim zajednicama će se umjesto uobičajene molitve krunice prije početka svete mise obavljati pobožnost Križnoga puta i to prema sljedećem rasporedu:
Zajednica | Dan | Satnica |
|---|---|---|
Subota | 17:30 (nakon Križnoga puta slijedi sv. misa) | |
Petak | 16:00 sati | |
Petak | 18:00 (nakon Križnoga puta slijedi sv. misa) | |
Četvrtak | 17:30 (nakon Križnoga puta slijedi sv. misa) | |
Srijeda | 18:00 (nakon Križnoga puta slijedi sv. misa) | |
Utorak | 18:00 (nakon Križnoga puta slijedi sv. misa) | |
Nedjelja | 09:00 (nakon Križnoga puta slijedi sv. misa) |
Učitelj Hrvatske dopunske škole u Pforzheimu gosp. Tomislav Šimić poslao nam je plakat s osnovnim podacima kada i gdje se odvija hrvatska nastava.
I ovim putem apeliramo na roditelje iz Pforzheima koji imaju djecu predškolskoga i školskog uzrasta da upišu svoju djecu na hrvatsku nastavu.
Za dodatne informacije o Hrvatskoj dopunskoj školi u Pforzheimu obratite se direktno učitelju Tomislavu Šimiću:
Mob. 01709043515
