Majčin dan, koji se diljem svijeta obilježava druge nedjelje u svibnju, na poseban je način proslavljen i u našoj Misiji u nedjelju, 11. svibnja 2025.
U zajednici Karlsruhe, nakon svete mise, učenici hrvatske nastave i vjeronauka izveli su recitacije posvećene majkama. Program su pripremile učiteljica Antonija Pavlović i vjeroučiteljica Sanja Gluhak. U nastavku slavlja, najmlađi članovi folklorne skupine, pod vodstvom voditeljica Sandre Vujević i Kristine Vasilj, razveselili su okupljene dvama veselim plesovima ispred crkve sv. Mihaela, a potom su svakoj prisutnoj majci uručili cvijet u znak zahvalnosti i poštovanja.
U zajednicama Gaggenau i Bruchsal toga je dana proslavljena sveta potvrda. Na kraju mise, predstavnici krizmanika su jednoj od majki uručili buket cvijeća koji je zatim položen pred kip Blažene Djevice Marije – simboličan čin u čast Majčina dana.
Budimo zahvalni našim majkama i molimo Boga da ih blagoslovi!
Katolička Crkva dobila je u četvrtak, 8. svibnja 2025. novoga poglavara – papu Leona XIV.
Papa Leon XIV., rođen kao Robert Francis Prevost 14. rujna 1955. u Chicagu, prvi je papa iz Reda svetog Augustina i drugi papa iz Amerike, nakon pape Franje. Prije izbora za papu bio je prefekt Dikasterija za biskupe i predsjednik Papinskog povjerenstva za Latinsku Ameriku.
Studirao je matematiku i filozofiju na Sveučilištu Villanova te kanonsko pravo u Rimu. Za svećenika je zaređen 1982. godine. Više od desetljeća proveo je kao misionar u Peruu, gdje je obnašao brojne pastoralne i akademske dužnosti.
Godine 1999. postao je provincijalni prior u Chicagu, a 2001. izabran za generalnog priora Reda svetog Augustina, službu koju je obnašao u dva mandata. Papa Franjo imenovao ga je 2014. apostolskim upraviteljem, a 2015. biskupom Chiclaya u Peruu. Bio je aktivan u Peruanskoj biskupskoj konferenciji i član raznih vatikanskih tijela.
Godine 2023. pozvan je u Rim kao prefekt Dikasterija za biskupe, a 2024. postao je kardinal. U veljači 2025. promoviran je u red biskupa s naslovom suburbikarne crkve Albano.
Papa Leon XIV. izabran je za 267. nasljednika svetog Petra i rimskog prvosvećenika, a prve riječi koje je uputio svijetu bile su: „Mir s vama svima!“
Anka Keser, rođ. 4. 6. 1934. u Selištima, preminula je 26. 4. 2025. opremljena svetim sakramentima.
Anka se 1952. udala za Petra Kesera i Bog im je u braku podario troje djece: sina Ivana, koji je preminuo 2008., sina Dragana i kćer Mariju udatu Bischoff. Bog im je podario unučad i praunučad s kojima je Anka bila ponosna i uvijek im se radovala.
U Njemačku je najprije došao suprug Petar, a onda su mu se 1969. pridružili Anka zajedno s djecom. Suprug Petar umro je 1997. godine. Anka je 2019. došla u starački dom u Birkenfeldu gdje je i preminula.
Anka je bila veoma religiozna žena. Redovito je molila krunicu i sudjelovala ja na misnim slavljima. Živjela je svoju vjeru. Djeca i unučad su je redovito obilazili i pokazali primjer velike zahvalnosti. Do zadnjega su bili uz nju.
Sprovod će biti u petak, 9. 5. 2025. u 14.00 sati na glavnom gradskom groblju (Hauptfriedhof) u Pforzheimu.
U ime svećenika i pastoralnih suradnika te misijske zajednice Pforzheim obitelji izražavamo iskrenu sućut.
Pokoj vječni daruj joj, Gospodine, i svjetlost vječna svijetlila joj. Počivala u miru Božjem. Amen.
Filip Dominković, rođen 30. 4. 1953. u Vidovicama, općina Orašje (BiH), preminuo je 20. 12. 2024. u Brettenu.
Kao 19-godišnjak, Filip je 1972. došao na rad u Njemačku. U Bad Schönbornu je radio najprije u firmi „Max Karg“, a zatim je prešao u firmu „John Deere“ u Bruchsalu, u kojoj je bio zaposlen dugi niz godina.
Oženio se 1983. godine, i u braku je dobio sina Marija. Nažalost, brak nije dugo potrajao, te je nakon razvoda Filip živio kao samac.
Prije 19 godina doživio je nesreću u vlaku u kojoj je ostao bez desne ruke. Tri godine kasnije doživio je moždani udar, nakon čega je prispio u dom u kojem je živio do smrti. Preminuo je 20. 12. 2024. u bolnici u Brettenu.
Filip je od samog dolaska u Njemačku pomagao roditeljima u Vidovicama. U Bruchsalu je nedjeljom i za katoličke blagdane redovito dolazio na svetu misu. Bio je čovjek čvrste vjere i dobra srca, iako mu je životni put bio težak.
Sprovod pokojnog Filipa bit će u ponedjeljak, 5. 5. 2025. u 14.00 na glavnom groblju (Hauptfriedhof) u Bruchsalu (Friedhofstraße 31, 76646 Bruchsal).
Pokojnom Filipu Bog neka bude vječna nagrada, a u ime svećenika, pastoralnih suradnika i misijske zajednice Bruchsal obitelji izražavamo iskrenu kršćansku sućut.
Pokoj vječni daruj mu, Gospodine! I svjetlost vječna svijetlila mu! Počivao u miru! Amen
Dragi Marijini štovatelji, uskoro ulazimo u najljepši mjesec u godini – svibanj. Crkva posvećuje mjesec svibanj Blaženoj Djevici Mariji, Majci Crkve, Majci Isusa Krista i Majci svakog kršćanina. Mi Hrvati s ponosom kažemo da je ona i Majka hrvatskog naroda.
Već niz godina u našoj zajednici u Karlsruheu njegujemo lijepu tradiciju svibanjske pobožnosti. Tako ćemo i ovog svibnja, u crkvi St. Michael, svakoga dana, osim nedjeljom, moliti svetu krunicu, litanije Majci Božjoj i potom slaviti svetu misu, tijekom koje će svećenici uputiti kratku duhovnu misao.
U ostalim velikim centrima naše Misije svibanjske pobožnosti odvijat će se prema redovitim terminima:
• utorak – zajednica Pforzheim
• četvrtak – zajednica Gaggenau
• petak – zajednica Bruchsal
Svibanjsku pobožnost započinjemo u četvrtak, 1. svibnja 2025., na blagdan sv. Josipa Radnika, svetom misom u 18:00 sati u crkvi St. Michael u Karlsruheu.
Pozivamo vas da dođete i sudjelujete u ovoj lijepoj pobožnosti!
Predati se u ruke Marijine znači predati se da nas ona pomogne, te sami sebe i sve čovječanstvo prinosimo Onomu koji je Svet, bezgranično Svet. Tko se njoj predaje utječe se Srcu Majčinu, koje je podno križa otvoreno za ljubav prema svakom čovjeku, tako da ona svakoga od nas, sve narode i svo čovječanstvo prikaže Onomu koji je bezgranično svet. Svetost se Božja pokazala na djelu u otkupljenju čovjeka, svijeta, svega čovječanstva, svih naroda.
Pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u petak, 9. 5. 2025. održat će se koncert pod nazivom „Sjećanja na Split – Večer opereta i pjesama“ na kojem će nastupiti sopranistica Helena Mamić uz klavirsku pratnju pijanistice Tonje Čuić-Huber.
Pozivamo vas na nezaboravnu glazbenu večer u kojoj ćete moći uživati u bezvremenskim djelima hrvatskih kompozitora Ive Tijardovića, Josipa Hatzea i Jakova Gotovca.
Ulaz je slobodan! Veselimo se vašem dolasku i zahvalni smo na dobrovoljnim prilozima.
Više informacija o umjetnicama možete pronaći na stranicama:
U jutarnjim satima Uskrsnog ponedjeljka, 21. travnja 2025., blago je u Gospodinu preminuo Papa Franjo.
Rođen kao Jorge Mario Bergoglio 17. prosinca 1936. u Buenos Airesu, u obitelji talijanskih doseljenika, Papa Franjo bio je 266. nasljednik svetog Petra. Nakon odreknuća pape Benedikta XVI. (Josepha Ratzingera), izabran je 13. ožujka 2013. od strane kardinalskog zbora. Bio je prvi papa iz Južne Amerike i prvi pripadnik Družbe Isusove na papinskom prijestolju.
Ime Franjo uzeo je kao znak počasti svetom Franji Asiškom, a za geslo svoga pontifikata izabrao je riječi iz homilije svetog Bede Časnog: “Gledao ga je s milosrđem i izabrao.”
Ostat će zapamćen po svojoj skromnosti, blizini siromašnima i isključenima, kao i po odlučnim reformama unutar Katoličke crkve. Promicao je brigu za okoliš, osnažio borbu protiv seksualnog zlostavljanja, poticao dijalog među religijama i zalagao se za mir. Naglasio je sinodalnost – Crkvu koja sluša i zajedno razlučuje – te pokazivao blizinu obiteljima i mladima u izazovima suvremenog života.
Tijekom 12 godina svog pontifikata, Papa Franjo ostvario je brojna značajna djela na duhovnom, pastoralnom i društvenom planu. Donosimo pregled nekih od najvažnijih statističkih podataka koji obilježavaju njegov pontifikat:
Napisao je:
4 enciklike: Lumen fidei, Laudato si’, Fratelli tutti i Dilexit nos
7 apostolskih pobudnica
39 apostolskih konstitucija
103 apostolska pisma
77 pisama u obliku motuproprija
349 pisama, najčešće upućenih biskupima
158 poruka povodom obilježavanja svjetskih dana
Stotine papinskih poruka raznim osobama i za različite prigode
Ustanovio je:
Nedjelju Božje riječi (3. nedjelja kroz godinu)
Svjetski dan siromaha (33. nedjelja kroz godinu)
Svjetski dan djedova, baka i starijih osoba (4. nedjelja u srpnju)
Svjetski dan djece (25. i 26. svibnja 2024.)
Papinska putovanja i susreti:
48 putovanja u inozemstvo, od kojih izdvajamo posjet Bosni i Hercegovini (Sarajevo, 6. lipnja 2015.) pod geslom „Mir vama!“, pozivajući na mir, dijalog i suživot među religijama
Susreti s međunarodnim organizacijama: Europski parlament, Vijeće Europe, Ujedinjeni narodi, Svjetsko vijeće Crkava, Skupina G7
Veliki crkveni skupovi:
Svjetski dan mladih (2013., 2016., 2019., 2023.)
Svjetski susret obitelji (2015., 2018., 2022.)
Bulom Spes non confundit (Nada ne razočarava) najavio je redovitu Jubilarnu godinu, koju je otvorio otvaranjem Svetih vrata i misom bdjenja na svetkovinu Božića, 24. prosinca 2024.
Papa Franjo je redovito tražio od svojih vjernika da mole za njega. List Talijanske biskupske konferencije Avvenire jutros je objavio molitvu za njega. Molitvu u hrvatskom prijevodu prenosimo s Facebook profila hrvatskog isusovca p. Stanka Perice:
Gospodine Isuse, ti koji si svjetlo svijeta, zahvaljujemo ti za dar pape Franje, hvala ti za njegovo svjedočanstvo jednostavnosti, hvala za njegovu pažnju prema posljednjima, siromašnima, zaboravljenim, hvala za njegovu sposobnost da govori svima, hvala za hrabrost kojom je išao protiv struje, hvala za mudrost kojom je zvao dobro dobrim, a zlo zlom.
Gospodine Isuse, ti koji si nam otkrio milosrđe, nauči nas razumjeti i slijediti lekciju oprosta koja je obilježila cijeli život pape Franje. Pomozi nam shvatiti da ne postoji grijeh koji dobri Otac ne bi oprostio. A ako je papa Franjo u nečemu pogriješio, ti mu se smiluj po snazi njegove ljubavi.
Gospodine Isuse, ti koji si prijatelj i brat svima, hvala ti za poniznost pape Franje, hvala za pouku da ne postoji čovjek koji bi smio sebe smatrati višim od drugih, hvala za njegove zagrljaje bolesnima i zaboravljenim, hvala što si nam po papi Franji pomogao shvatiti da trebamo ljubiti one koje nitko ne ljubi.
Gospodine Isuse, ti koji si učitelj mira, nauči nas, kako je papa Franjo neprestano govorio, da ne postoji pravedan rat, da je svaki sukob uvijek poraz, da je pucati u Božje ime svetogrđe, da trebamo tražiti i najmanju priliku da ratne misli pretvorimo u san o miru.
Gospodine Isuse, ti koji ljubiš život kao nitko, nauči nas, po svjedočanstvu pape Franje, da ne postoji život koji ne bi bio vrijedan življenja, da smo svi ljubljeni od Boga kao jedinstvena djeca, da svaki život treba čuvati i braniti uvijek od začeća do njegova prirodnog kraja.
Gospodine Isuse, ti koji nas pozivaš na trajnu molitvu, daj da učimo po primjeru pape Franje vrijednost dijaloga među Crkvama i religijama, nauči nas očistiti svoj rječnik od riječi koje dijele i ranjavanju, vodi nas da budemo zajednica vjernika koja Boga, a ne čovjeka, stavljaju u središte.
Gospodine Isuse, ti koji si ljubio siromašne, nauči nas biti, poput pape Franje, muškarci i žene koji žive jednostavno, ljudi oslobođeni ropstva mode, koji gledaju druge ne po onome što imaju, nego po onome što jesu i što mogu postati u svjetlu nade koja izvire iz vjere.
Gospodine Isuse, ti koji nas sve čekaš u svome Kraljevstvu, primi u svoj zagrljaj papu Franju, a nama koji plačemo zbog njegove smrti i osjećamo prazninu njegove odsutnosti pomozi čuvati njegove riječi i djela, da po njegovu primjeru i svjedočanstvu znamo prepoznati u tebi jedinoga Kralja svoga života. Amen.
Pokoj vječni daruj mu, Gospodine, i svjetlost vječna svijetlila mu. Počivao u miru Božjem. Amen.
ovih dana strašni potres pogodio je Mjanmar i Tajland. Na tisuće je poginulih i stradalih, a brojke nemilo rastu iz dana u dan. I ovoga Uskrsa u svijetu oružje ne miruje. Moćni žele uništiti slabije. Došla je era jačega. Ono što vrijedi za male i jednostavne, veliki krše na svakom koraku. Srušena je katedrala Božjih i ljudskih vrednota i čini se da tama uništava civilizaciju ljubavi koju nam je donio Isus Krist. Svijet je izbezumljen, dezorijentiran, a mi se trebamo u njemu snaći.
Ipak, u tami zla i grijeha ima i onih koji pozivaju na mir, na razumijevanje, na pomoć. Svijet pokazuje veliku solidarnost s onima koji pate. U ovim teškim vremenima čuje se glas Pape Franje. I on prolazi zdravstvenu krizu, ali je i dalje neumoran. Podiže ruke prema nebu, upućuje poruke mira i solidarnosti. Drhtavim glasom poziva na pomirenje s Bogom: Vratimo se Kristu Uskrslome! Treba graditi novi narod, narod čiji je život utemeljen na Uskrslom Kristu. Papa kaže: „Narod koji je, srušivši lažne sigurnosti prošlosti, otkrio ono bitno: ostati ujedinjen i zajedno hoditi u svjetlu Gospodnjem.“ To je poruka budućnosti.
Uskrs nas poziva da se othrvamo valovima koji nas zapljuskuju i potapaju i prihvatimo ispruženu ruku Krista Uskrsloga, ruku spasenja, nade i života. No nije jednostavno prihvatiti je. Uskrsli nas poziva da se podignemo protiv zla i da s njim započnemo život dobra. Bog od nas traži hrabrost, traži odluku i traži našu vjeru. Njegova ispružena ruka čeka svakoga od nas. Bog ima s nama svoj plan. Moramo se oprostiti od vlastite prošlosti da bismo mogli s Kristom živjeti sadašnjost i budućnost.
Naša misija se priprema za slavlja Prve pričesti i Krizme. To su dani vjere i kršćanskog svjedočenja. To je kršćansko slavlje koje treba obnoviti našu vjeru i našu pripadnost Isusu Kristu. Odstranimo stoga sve što je nebitno, nezrelo, i kršćanski proslavimo ove dane.
Korizma je pri kraju. Kroz pobožnost Križnog puta, kroz sakrament pomirenja, kroz djelotvornu ljubav prema bližnjemu i preko korizmene duhovne obnove koju je nedavno predvodio svećenik salezijanac i duhovnik studenata Grada Zagreba don David Leskovar, pripremali smo se za doček najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa.
Sada ostaje još da otvorimo vrata svoga srca kako bi nas Uskrsli obasjao toplinom svoje ljubavi. Na taj način bit ćemo produžena ruka Isusa Krista ovdje na zemlju.
U tom duhu sretan i blagoslovljen Uskrs svima vama žele vaši svećenici i pastoralni djelatnici: don Tihomir Šutalo, don Sebastijan Marković, don Stjepan Matijević, don Janko Belina, pastoralni suradnici Sanja Gluhak i Darko Rubčić i tajnica Monika Mišić.
Na Veliki petak, 18. 4. 2025. godine u 15 sati u crkvi St. Fidelis u Offenburgu bit će pobožnost križnog puta koju će predvoditi Jozo Ćaćić zajedno s pjevačima.
Pozivam sve koji žele i mogu da dođu na ovu pobožnost. U danima Velikog tjedna prisjećamo se posljednjih trenutaka Isusova ovozemaljskog života.
Svima koji putuju u domovinu želim sretan put! Također svima nama želim sretan i veseo Uskrs!
Članovi Inicijative „40 dana za život“ iz Pforzheima organizirali su na Cvjetnu nedjelju, 13. 4. 2025., dobrotvornu akciju ispred crkve St. Paul u Bruchsalu, gdje su nakon svete mise prodavali suhe kolače u svrhu prikupljanja pomoći za najpotrebitije.
Zahvaljujući velikodušnosti župljana i podršci svećenika, prikupljeno je oko 900 eura. Sav prihod bit će doniran Udruzi Betlehem u Republici Hrvatskoj, koja skrbi o trudnicama, samohranim majkama i obiteljima s više djece koje se nalaze u teškoj materijalnoj situaciji.
Članovi Inicijative zahvaljuju svim vjernicima zajednice Bruchsal na otvorenom srcu, kao i svećenicima koji su blagoslovili ovu plemenitu akciju. Posebno ističu da je svaka donacija znak nade i konkretne ljubavi prema bližnjemu.
„Božji blagoslov neka bude nagrada svakom dobročinitelju!“ – poručuju članovi Inicijative, uz napomenu da i male stvari, kad su učinjene s ljubavlju, mogu imati veliki učinak!
Blagdan Cvjetnice, poznat i kao Nedjelja Muke Gospodnje, kršćanski je blagdan koji se slavi nedjelju prije Uskrsa i označava početak Velikog tjedna. Toga dana vjernici se prisjećaju Isusova svečanog ulaska u Jeruzalem, kada su ga ljudi dočekali mašući palminim i maslinovim grančicama, prostirući ih po putu i kličući: „Hosana Sinu Davidovu!“
Teološki gledano, Cvjetnica ima duboko značenje jer predstavlja ulazak Krista u posljednji tjedan njegova zemaljskog života, a time i početak otajstva njegove muke, smrti i uskrsnuća – središnjeg događaja kršćanske vjere.
1. Krist kao Mesija – ali drugačiji od očekivanog
Ulazak u Jeruzalem na magarcu (usp. Mt 21,1-11) predstavlja ispunjenje starozavjetnog proroštva (Zah 9,9) i pokazuje da je Isus Mesija, ali ne politički vođa ili ratnik kakvog su mnogi očekivali, nego kralj poniznosti, mira i nenasilja. Cvjetnica nas uči da Božji put nije uvijek u skladu s ljudskim očekivanjima.
2. Liturgijska napetost: Slava i patnja
Liturgija Cvjetnice je dijalektična – započinje radosnom procesijom i klicanjem naroda, ali završava čitanjem Muke Gospodnje. Time Crkva teološki naglašava da put prema uskrsnuću vodi kroz križ, a da slava dolazi nakon žrtve. Kristova „slava“ nije u moći, nego u posvemašnjoj poslušnosti Ocu i ljubavi prema čovjeku (usp. Fil 2,6-11).
3. Kristova muka – otkupiteljski čin
Čitanje Muke na Cvjetnicu uvodi vjernike u otajstvo spasenja: Krist dragovoljno ulazi u patnju kako bi otkupio grijehe svijeta. Cvjetnica tako nije samo povijesni podsjetnik, nego sakramentalni uvod u vazmeno otajstvo – otajstvo prijelaza iz smrti u život, tame u svjetlo.
4. Eshatološka dimenzija
Kristov ulazak u Jeruzalem nosi i eshatološku poruku – nagovještaj konačnog ulaska Kralja u nebeski Jeruzalem, kad će Bog biti sve u svima. Stoga Cvjetnica nije samo uvod u Veliki tjedan, nego i poziv vjernicima da hodaju s Kristom prema uskrsnuću, kroz životne patnje, u nadi u konačnu pobjedu života nad smrću.
Blagdanom Cvjetnice započeli smo Veliki tjedan, ujedinjeni u vjeri i zajedništvu. U nastavku vam donosimo fotografije s misnih slavlja u nekoliko zajednica naše misije Mittelbaden: Gaggenau, Rastatt, Bretten, Karlsruhe, Bruchsal i Pforzheim.
Fotogalerija (snimke: Anastasia Brandis, Renata Lučić, David Knežević, Snježana Miketa, Nikolina Palameta, Janko Sudar, Igor Širhuber, Antonija Vasilj)
ovih dana strašni potres pogodio je Mjanmar i Tajland. Na tisuće je poginulih i stradalih, a brojke nemilo rastu iz dana u dan. I ovoga Uskrsa u svijetu oružje ne miruje. Moćni žele uništiti slabije. Došla je era jačega. Ono što vrijedi za male i jednostavne, veliki krše na svakom koraku. Srušena je katedrala Božjih i ljudskih vrednota i čini se da tama uništava civilizaciju ljubavi koju nam je donio Isus Krist. Svijet je izbezumljen, dezorijentiran, a mi se trebamo u njemu snaći.
Ipak, u tami zla i grijeha ima i onih koji pozivaju na mir, na razumijevanje, na pomoć. Svijet pokazuje veliku solidarnost s onima koji pate. U ovim teškim vremenima čuje se glas Pape Franje. I on prolazi zdravstvenu krizu, ali je i dalje neumoran. Podiže ruke prema nebu, upućuje poruke mira i solidarnosti. Drhtavim glasom poziva na pomirenje s Bogom: Vratimo se Kristu Uskrslome! Treba graditi novi narod, narod čiji je život utemeljen na Uskrslom Kristu. Papa kaže: „Narod koji je, srušivši lažne sigurnosti prošlosti, otkrio ono bitno: ostati ujedinjen i zajedno hoditi u svjetlu Gospodnjem.“ To je poruka budućnosti.
Uskrs nas poziva da se othrvamo valovima koji nas zapljuskuju i potapaju i prihvatimo ispruženu ruku Krista Uskrsloga, ruku spasenja, nade i života. No nije jednostavno prihvatiti je. Uskrsli nas poziva da se podignemo protiv zla i da s njim započnemo život dobra. Bog od nas traži hrabrost, traži odluku i traži našu vjeru. Njegova ispružena ruka čeka svakoga od nas. Bog ima s nama svoj plan. Moramo se oprostiti od vlastite prošlosti da bismo mogli s Kristom živjeti sadašnjost i budućnost.
Naša misija se priprema za slavlja Prve pričesti i Krizme. To su dani vjere i kršćanskog svjedočenja. To je kršćansko slavlje koje treba obnoviti našu vjeru i našu pripadnost Isusu Kristu. Odstranimo stoga sve što je nebitno, nezrelo, i kršćanski proslavimo ove dane.
Korizma je pri kraju. Kroz pobožnost Križnog puta, kroz sakrament pomirenja, kroz djelotvornu ljubav prema bližnjemu i preko korizmene duhovne obnove koju je nedavno predvodio svećenik salezijanac i duhovnik studenata Grada Zagreba don David Leskovar, pripremali smo se za doček najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa.
Sada ostaje još da otvorimo vrata svoga srca kako bi nas Uskrsli obasjao toplinom svoje ljubavi. Na taj način bit ćemo produžena ruka Isusa Krista ovdje na zemlju.
U tom duhu sretan i blagoslovljen Uskrs svima vama žele vaši svećenici i pastoralni djelatnici: don Tihomir Šutalo, don Sebastijan Marković, don Stjepan Matijević, don Janko Belina, pastoralni suradnici Sanja Gluhak i Darko Rubčić i tajnica Monika Mišić.
Već gotovo osam mjeseci uživamo u posebnoj milosti koju nam je Bog darovao – u grupi od 17 djece koja se kroz igru, pjesmu, molitvu i zajedništvo, upoznaju, rastu i zbližavaju. Riječ je o Dječjoj igraonici koja se organizira u misijskim prostorijama u Karlsruhe.
Od lica koja na početku nisu znala što očekivati – nekima je sve bilo preglasno, nekima neobično, a neki su se sramežljivo skrivali – polako se oblikovala jedna topla, razigrana i složna skupina.
Zajedno smo čitali i pričali priče, crtali, dijelili radost – ali i kruh, pa i pokoju čokoladu, baš kao na Posljednjoj večeri. Mahali smo palminim grančicama, vježbali znak križa…
Posjetili smo i crkvu, gdje smo učili kako ući s poštovanjem, gdje se nalazi tabernakul, kamo se okrećemo pri klečanju, gdje se čitaju Božja čitanja i gdje neprestano gori vječno svjetlo.
Dječje molitve tog dana bile su posebno jednostavne i duboke – „Hvala Ti, Isuse, na mami i tati.“
Svatko je u ovoj zajednici pronašao svoje posebno mjesto. Netko je najbrži pa vodi timove u igrama i svi ga rado biraju za vođu. Netko lako računa pa pomaže drugima kad zapnu.
Neki znaju objasniti pravila igre, a oni manji traže pomoć – i uvijek se nađe netko tko će je rado pružiti. Neki su najbolji u crtanju, neki najglasniji u pjevanju – jer, naravno, ponekad mora zaoriti i: „Igraj, moja Hrvatska“.
Za maškare su nam stigli u raznim kostimima – nogometaši, sirene, vatrogasci, Else i Ninje – donoseći sa sobom osmijehe, veselje i puno mašte.
Tijekom svih ovih mjeseci prošli smo brojne igre, izazove i radosti, ali jedna nas je nit neprestano povezivala – naš Gospodin Isus Krist. On je bio središte svakog našeg susreta, izvor nadahnuća i snaga koja nas je povezivala.
A najljepši trenuci uvijek su dolazili na kraju – kada bi se male ruke sklopile u molitvi, a dječji glasovi složno započeli riječi koje nas je On sam naučio: „Oče naš…“
U zajednicama Gaggenau i Karlsruhe, od 4. do 6. 4. 2025. održana je korizmena duhovna obnova za Hrvatsku katoličku misiju Mittelbaden koju je predvodio svećenik salezijanac don David Leskovar, studentski kapelan na zagrebačkom Sveučilištu.
Program prva dva dana duhovne obnove, u zajednicama Gaggenau (St. Josef) i Karlsruhe (St. Michael), bio je identičan. Don David je slavio svetu misu pod kojom je i propovijedao, a nakon toga je održao nagovor i klanjanje pred Presvetim oltarskim sakramentom. Tema nagovora bile su Isusove riječi zapovijedi „Ovo činite meni na spomen“ (Lk 22,19) koje je uputio svojim učenicima na Posljednjoj večeri i koje trajno upućuje nama koji se priznajemo njegovim učenicima. Za liturgijsku glazbenu animaciju pobrinula se past. suradnica Sanja Gluhak zajedno s pjevačima crkvenih zborova.
U nedjelju, 6. 4. u večernjim satima održana je u crkvi St. Elisabeth u Karlsruhe duhovna obnova za mlade iz čitave misije. Nakon mise don David je održao nagovor na temu „Stvoreni za više – teologijom tijela prema Uskrsu“, a potom je uslijedilo klanjanje pred Presvetim. Program je glazbeno animirao zbor mladih sastavljen od svirača i pjevača iz više misijskih zajednica: Karlsruhe, Pforzheim, Bruchsal… Nakon duhovnog programa organizirano je druženje mladih u prostorijama misijskog centra.
Prethodno je istoga dana, u nedjelju, don David slavio tri mise u zajednicama Karlsruhe (St. Michael), Bruchsal (St. Paul) i Pforzheim (St. Antonius). Budući da je prva nedjelja u mjesecu u zajednici Bruchsal određena kao misa za mlade, nakon mise organizirano je u dvorani pokraj crkve (Pfarrzentrum) druženje za čitavu vjerničku zajednicu, a domaćini su bili članovi folklorne skupine „Hrvatska mladež Bruchsal“.
Kroz sva tri dana duhovne obnove vjernici su imali priliku za osobnu ispovijed, a na raspolaganju su im bili naši domaći svećenici.
Vjerujemo da je ova korizmena duhovna obnova bila milosni trenutak priprave za najveći kršćanski blagdan, svetkovinu Uskrsa te da će uroditi bogatim plodom u životima mnogih naših vjernika.
Don David Leskovar, sdb
Snimka: Hrvatska katolička mreža
Don David je rodom iz Pregrade u Hrvatskom Zagorju. Rođen je 5. kolovoza 1988., u obitelji pokojnog hrvatskog branitelja Dubravka i Marije. U rujnu 2003. upisao je Nadbiskupijsku klasičnu gimnaziju na Šalati (Zagreb) i kao kandidat ušao u Zajednicu za odgoj salezijanskih zvanja u Podsusedu. Kroz to razdoblje u njemu je sazrio duhovni poziv te je u rujnu 2007. ušao u salezijanski novicijat u Pinerolu pokraj Torina. Prve redovničke zavjete položio je 8. rujna 2008. Formaciju je nastavio u zajednici San Tarcisio u Rimu gdje je završio filozofski studij potreban za svećeničku formaciju. Asistenciju (pedagošku praksu) vršio je u Žepču i Rijeci te je nakon toga poslan na teološki studij u Torino – Crocetta gdje je po završetku studija zaređen za đakona 13. lipnja 2015. Đakonsku godinu proveo je u Torinu pomažući u pastoralu mladih Pijemontske provincije. Na blagdan Sv. Matije, 14. svibnja 2016. zaređen je za svećenika u crkvi Sv. Mati Slobode na zagrebačkom Jarunu po polaganju ruku biskupa mons. Valentina Pozaića. Svoju prvu svećeničku službu obavljao je kao voditelj oratorija i župni vikar u župi Marije Pomoćnice na zagrebačkoj Knežiji. U ožujku 2020. odlazi na dvogodišnji studij Teologije tijela u Philadelphiju u Americi. Od rujna 2021. vrši službu studentskog kapelana na Sveučilištu u Zagrebu, a od lipnja 2024. je član Provincijalnog vijeća Hrvatske salezijanske provincije te povjerenik za pastoral mladih.
Od 4. do 6. 4. 2025. u zajednicama Gaggenau i Karlsruhe bit će organizirana korizmena duhovna obnova za čitavu Hrvatsku katoličku misiju Mittelbaden. Želja nam je da na duhovnu obnovu dođe što više vjernika iz svih naših zajednica.
Iz toga razloga, u petak, 4. 4. neće biti pobožnosti Križnoga puta i svete mise u crkvi St. Paul u Bruchsalu. Tko toga dana ipak želi sudjelovati u pobožnosti Križnoga puta, može to učiniti u crkvi St. Elisabeth u Brettenu u 16.00 sati.
Pobožnosti Križnoga puta i svete mise neće biti ni u crkvi St. Josef u Baden-Badenu u subotu, 5. 4. Vjernici iz ove zajednice mogu sudjelovati u pobožnosti Križnoga puta u četvrtak, 3. 4. u crkvi St. Josef u Gaggenau.
Današnja (23. 3. 2025.) nedjeljna sveta misa u Brettenu bila je posebno svečana. U goste je došao misijski zbor mladih iz Pforzheima, pod vodstvom naše drage Jacqueline Zadravec, koja i inače svira svake nedjelje u Brettenu.
Djevojke iz zbora obogatile su misno slavlje prekrasnim pjesmama i svojim predivnim i skladnim glasovima. Na licima vjernika vidjelo se da su bili oduševljeni i stoga su ih na koncu s razlogom nagradili velikim pljeskom.
Uime misijske zajednice Bretten članicama zbora je zahvalio Igor Širhuber i rekao kako se nada da će njihov nastup biti poticaj mladima u Brettenu i ostalim našim misijskim zajednicama da se aktivnije uključe na misnim slavljima i u drugim crkvenim aktivnostima. Također ih je pozvao da ponovno dođu i nastupe.
Djevojkama iz zbora mladih Pforzheim još jednom velika hvala od srca!
S vjerom u uskrsnuće i život vječni, javljamo da je naša draga Ana Ivandić, okrijepljena svetim sakramentima, blago u Gospodinu preminula u petak, 21. 3. 2025.
Ana je rođena 17. 1. 1950. u Globaricama, Bosna i Hercegovina. Životni put odveo ju je iz rodne Bosne najprije u Slavoniju, a potom krajem 60-ih godina u Njemačku, gdje je živjela u Mühlackeru. Bila je supruga, majka dviju kćeri, baka troje unučadi i prabaka jednog praunuka.
Ana je bila osoba koja je zračila ljubavlju i snagom. Tu snagu je crpila iz svoje duboke i bezuvjetne vjere u Gospodina. Njezina nesebična pažnja prema svima i oko sebe i želja za mirom, ostavit će neizbrisiv trag. Bila je oličenje topline. Njezin osmijeh bio je izvor utjehe njezinoj obitelji i bližnjima i u najtežim trenucima. Bila je osoba koja je znala pružiti pomoć u svakom trenutku.
Pokojnoj Ani Bog neka bude vječna nagrada, a u ime svećenika, pastoralnih suradnika i misijske zajednice Pforzheim obitelji izražavamo iskrenu kršćansku sućut.
Pokoj vječni daruj joj, Gospodine, i svjetlost vječna svijetlila joj. Počivala u miru Božjem. Amen.
Od petka, 4. 4. do nedjelje, 6. 4. 2025. bit će korizmena duhovna obnova za Hrvatsku katoličku misiju Mittelbaden. Voditelj duhovne obnove bit će svećenik salezijanac don David Leskovar.
PROGRAM DUHOVNE OBNOVE:
Petak, 4. travnja – zajednica Gaggenau (crkva St. Josef) 18.00 sati: sveta misa, nagovor, klanjanje Tema: “Ovo činite meni na spomen”
Subota, 5. travnja – zajednica Karlsruhe (crkva St. Michael) 18.00 sati: sveta misa, nagovor, klanjanje Tema: “Ovo činite meni na spomen”
Nedjelja, 6. travnja – zajednica Karlsruhe za mlade (crkva St. Elisabeth) 18.00 sati: sveta misa, nagovor, klanjanje Tema: “Stvoreni za više – teologijom tijela prema Uskrsu”
U nedjelju, 6. travnja, don David će predslaviti svete mise u zajednicama Karlsruhe, Bruchsal i Pforzheim: 9.00 sati – misa u Karlsruheu (St. Michael) 12.30 sati – misa u Bruchsalu (St. Paul) 16.00 sati – misa u Pforzheimu (St. Antonius)
Don David Leskovar, sdb
Snimka: Hrvatska katolička mreža
Don David je rodom iz Pregrade u Hrvatskom Zagorju. Rođen je 5. kolovoza 1988., u obitelji pokojnog hrvatskog branitelja Dubravka i Marije. U rujnu 2003. upisao je Nadbiskupijsku klasičnu gimnaziju na Šalati (Zagreb) i kao kandidat ušao u Zajednicu za odgoj salezijanskih zvanja u Podsusedu. Kroz to razdoblje u njemu je sazrio duhovni poziv te je u rujnu 2007. ušao u salezijanski novicijat u Pinerolu pokraj Torina. Prve redovničke zavjete položio je 8. rujna 2008. Formaciju je nastavio u zajednici San Tarcisio u Rimu gdje je završio filozofski studij potreban za svećeničku formaciju. Asistenciju (pedagošku praksu) vršio je u Žepču i Rijeci te je nakon toga poslan na teološki studij u Torino – Crocetta gdje je po završetku studija zaređen za đakona 13. lipnja 2015. Đakonsku godinu proveo je u Torinu pomažući u pastoralu mladih Pijemontske provincije. Na blagdan Sv. Matije, 14. svibnja 2016. zaređen je za svećenika u crkvi Sv. Mati Slobode na zagrebačkom Jarunu po polaganju ruku biskupa mons. Valentina Pozaića. Svoju prvu svećeničku službu obavljao je kao voditelj oratorija i župni vikar u župi Marije Pomoćnice na zagrebačkoj Knežiji. U ožujku 2020. odlazi na dvogodišnji studij Teologije tijela u Philadelphiju u Americi. Od rujna 2021. vrši službu studentskog kapelana na Sveučilištu u Zagrebu, a od lipnja 2024. je član Provincijalnog vijeća Hrvatske salezijanske provincije te povjerenik za pastoral mladih.
U organizaciji Hrvatske katoličke misije Mittelbaden, u nedjelju, 16. ožujka 2025. u prostorijama centra St. Antonius u Pforzheimu, bosanskohercegovački i hrvatski povjesničar i akademik dr. Srećko M. Džaja održao je predavanje na temu „Hrvatski identitet i povijest. S posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu“.
Ovdje možete pogledati cjelokupni video zapis predavanja.
U organizaciji Hrvatske katoličke misije Mittelbaden, u nedjelju, 16. ožujka 2025. u prostorijama centra St. Antonius u Pforzheimu, bosanskohercegovački i hrvatski povjesničar i akademik dr. Srećko M. Džaja održao je predavanje na temu „Hrvatski identitet i povijest. S posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu“.
Odaziv publike bio je zadovoljavajući, osim domaćih pristigli su i gosti iz drugih misijskih zajednica, ali i drugih gradova. Među nazočnima bila su i trojica svećenika: voditelj Misije don Ivo Nedić te salezijanci don Josip Krpić i don Josip Stanić, koji su došli iz Zagreba.
Program je vodio i moderirao pastoralni suradnik Darko Rubčić, riječi pozdrava uputio je don Ivo , a mladić Marlon Čalić je na gitari izveo skladbu „Valcer“ br. 4 paragvajskog skladatelja Agustína Barriosa Mangoréa i skladbu „Rosita“ španjolskog kompozitora Francisca Tárrege.
U predavanju je dr. Džaja najprije objasnio pojam identiteta. Kada se govori o kulturnim i političkim zbivanjima u suvremenom svijetu, često čujemo riječ identitet odnosno identiteti u množini, osobito kada je riječ o zemljama i državama iz kojih mi Hrvati potječemo.
Svaki pojedinac i svaka društvena grupa ima svoj vlastiti identitet. Pojedinačni identiteti najkraće su opisani u osobnim iskaznicama (Personalausweis, legitimacija, carte d’identité, lična karta i sl.), u kojima se navode datum i mjesto našega rođenja, boja očiju, visina stasa, spol, vjerska pripadnost te državna ili nacionalna pripadnost.
U svakodnevnom životu ti se identiteti često provjeravaju, na primjer u kontaktima s državnim institucijama ili pak kada putujemo.
Ti naši pojedinačni identiteti usko su povezani odnosno uklopljeni u društvene identitete, kao što su vjerska, državna i nacionalna pripadnost, članstvo u pojedinim strukovnim i kulturnim organizacijama, političkim strankama i sl.
Od svih tih naših pripadnosti najtrajniji i najvažniji je naš kulturni i politički identitet, koji ima najdublje povijesne korijene.
U nastavku je predavač u kratkim crtama prikazao povijest i oblikovanje hrvatskoga kulturnoga i političkog identiteta s posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu, od srednjega vijeka do naših dana.
Nakon predavanja uslijedila je diskusija u kojoj je predavač odgovarao na pitanja iz publike. Kroz pitanja, odgovore i zapažanja prisutni su imali mogućnost proširiti znanje o svojoj prošlosti, saznati kako se hrvatski kulturni i politički identitet kroz stoljeća oblikovao, te naučiti kako na ispravan način treba promišljati i odnositi se prema prošlosti.
Bio-bibliografija dr. Srećka Džaje
Srećko Matko Džaja rođen je 1935. u Gornjem Malovanu kraj Kupresa, Bosna i Hercegovina.
Teologiju je studirao na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Postdiplomski studij iz teologije studirao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1971. doktorirao s temom o bosanskohercegovačkim katolicima na prijelazu iz 18. u 19. st. U razdoblju od 1965. do 1975. bio je docent, te profesor i rektor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu.
Godine 1975. upisuje studij povijesti, političke filozofije i slavenske filologije na Sveučilištu Ludwig-Maximilian (Ludwig-Maximilians-Universität /LMU/) u Münchenu, gdje je 1983. po drugi put doktorirao, ovoga puta s temom o bosanskohercegovačkom konfesionalizmu između 1463. i 1804.
Kao znanstveni suradnik Instituta za povijest Istočne i Jugoistočne Europe (Institut für Geschichte Osteuropas und Südosteuropas LMU) i Instituta za Jugoistok (Südost-Institut) u Münchenu, 1980-ih i 1990-ih Džaja je temeljito istraživao povijest južnoslavenskog područja s glavnim interesom za Bosnu i Hercegovinu.
Objavio je 5 znanstvenih knjiga iz područja povijesti Bosne i Hercegovine, jednu knjigu izabranih eseja, razgovora, polemika i prijevoda te jednu knjigu osobnih memoara, zatim nekoliko kritičkih izdanja izvorā, te brojne znanstvene članke, eseje i recenzije po raznim časopisima.
Godine 2000. Džaja je umirovljen, a 2002. godine izabran je za inozemnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Od 2024. živi u Pforzheimu.
Objavljene knjige
Katolici u Bosni i zapadnoj Hercegovini na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Doba fra Grge Ilijića Varešanina (1783-1813). Zagreb: Kršćanska sadašnjost 1971. = Analecta croatica cristiana 2.
Die „Bosnische Kirche“ und das Islamisierungsproblem Bosniens und der Herzegowina in den Forschungen nach dem Zweiten Weltkrieg. München: Trofenik 1978. = Beiträge zur Kenntnis Südosteuropas und des Nahen Orients 28.
Konfessionalität und Nationalität Bosniens und der Herzegowina. Voremanzipatorische Phase 1463 bis 1804. München: R. Oldenbourg Verlag 1984. = Südosteuropäische Arbeiten 80. – U hrvatsko-srpskom prijevodu pod naslovom Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine. Predemancipacijski period 1463-1804, Sarajevo: Svjetlost 1992. (ratno izdanje); u hrvatskom prijevodu pod naslovom Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine. Predemancipacijsko razdoblje 1463.–1804., Mostar: ZIRAL 1999.
Bosnien-Herzegowina in der österreichisch-ungarischen Epoche (1878-1918). Die Intelligentsia zwischen Tradition und Ideologie. München: R. Oldenbourg Verlag 1994. = Südosteuropäische Arbeiten 93. – Hrvatsko izdanje pod naslovom Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju (1878-1918). Inteligencija između tradicije i ideologije. Mostar-Zagreb: ZIRAL 2002.
Die politische Realität des Jugoslawismus (1918-1991). Mit besonderer Berücksichtigung Bosnien-Herzegowinas. München: R. Oldenbourg Verlag 2002. = Untersuchungen zur Gegenwartskunde Südosteuropas 37. – U hrvatskom prijevodu (preveo Ladislav Fišić) pod naslovom Politička realnost jugoslavenstva (1918-1991). S posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu. Sarajevo-Zagreb: Svjetlo riječi 2004.
Eseji, razgovori, polemike, prijevodi. München: Udruga đaka i prijatelja Franjevačke klasične gimnazije Visoko – podružnica za Njemačku 2005.
Trn s kupreške visoravni: fragmenti sjećanja. Zagreb: Matica hrvatska 2022.
Fotogalerija (snimke: Anto Lukić [https://www.fotograf-lukic.de/], Jelena Trieb)
Bei der Benutzung dieser Seiten kommen Cookies zum Einsatz. Sie beinhalten keine personenbezogenen Daten und lassen keinen Rückschluss auf den Standort zu. OKDatenschutzerklärung
Datenschutz
Privacy Overview
This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
