Od 4. do 6. 4. 2025. u zajednicama Gaggenau i Karlsruhe bit će organizirana korizmena duhovna obnova za čitavu Hrvatsku katoličku misiju Mittelbaden. Želja nam je da na duhovnu obnovu dođe što više vjernika iz svih naših zajednica.
Iz toga razloga, u petak, 4. 4. neće biti pobožnosti Križnoga puta i svete mise u crkvi St. Paul u Bruchsalu. Tko toga dana ipak želi sudjelovati u pobožnosti Križnoga puta, može to učiniti u crkvi St. Elisabeth u Brettenu u 16.00 sati.
Pobožnosti Križnoga puta i svete mise neće biti ni u crkvi St. Josef u Baden-Badenu u subotu, 5. 4. Vjernici iz ove zajednice mogu sudjelovati u pobožnosti Križnoga puta u četvrtak, 3. 4. u crkvi St. Josef u Gaggenau.
Današnja (23. 3. 2025.) nedjeljna sveta misa u Brettenu bila je posebno svečana. U goste je došao misijski zbor mladih iz Pforzheima, pod vodstvom naše drage Jacqueline Zadravec, koja i inače svira svake nedjelje u Brettenu.
Djevojke iz zbora obogatile su misno slavlje prekrasnim pjesmama i svojim predivnim i skladnim glasovima. Na licima vjernika vidjelo se da su bili oduševljeni i stoga su ih na koncu s razlogom nagradili velikim pljeskom.
Uime misijske zajednice Bretten članicama zbora je zahvalio Igor Širhuber i rekao kako se nada da će njihov nastup biti poticaj mladima u Brettenu i ostalim našim misijskim zajednicama da se aktivnije uključe na misnim slavljima i u drugim crkvenim aktivnostima. Također ih je pozvao da ponovno dođu i nastupe.
Djevojkama iz zbora mladih Pforzheim još jednom velika hvala od srca!
S vjerom u uskrsnuće i život vječni, javljamo da je naša draga Ana Ivandić, okrijepljena svetim sakramentima, blago u Gospodinu preminula u petak, 21. 3. 2025.
Ana je rođena 17. 1. 1950. u Globaricama, Bosna i Hercegovina. Životni put odveo ju je iz rodne Bosne najprije u Slavoniju, a potom krajem 60-ih godina u Njemačku, gdje je živjela u Mühlackeru. Bila je supruga, majka dviju kćeri, baka troje unučadi i prabaka jednog praunuka.
Ana je bila osoba koja je zračila ljubavlju i snagom. Tu snagu je crpila iz svoje duboke i bezuvjetne vjere u Gospodina. Njezina nesebična pažnja prema svima i oko sebe i želja za mirom, ostavit će neizbrisiv trag. Bila je oličenje topline. Njezin osmijeh bio je izvor utjehe njezinoj obitelji i bližnjima i u najtežim trenucima. Bila je osoba koja je znala pružiti pomoć u svakom trenutku.
Pokojnoj Ani Bog neka bude vječna nagrada, a u ime svećenika, pastoralnih suradnika i misijske zajednice Pforzheim obitelji izražavamo iskrenu kršćansku sućut.
Pokoj vječni daruj joj, Gospodine, i svjetlost vječna svijetlila joj. Počivala u miru Božjem. Amen.
Od petka, 4. 4. do nedjelje, 6. 4. 2025. bit će korizmena duhovna obnova za Hrvatsku katoličku misiju Mittelbaden. Voditelj duhovne obnove bit će svećenik salezijanac don David Leskovar.
PROGRAM DUHOVNE OBNOVE:
Petak, 4. travnja – zajednica Gaggenau (crkva St. Josef) 18.00 sati: sveta misa, nagovor, klanjanje Tema: “Ovo činite meni na spomen”
Subota, 5. travnja – zajednica Karlsruhe (crkva St. Michael) 18.00 sati: sveta misa, nagovor, klanjanje Tema: “Ovo činite meni na spomen”
Nedjelja, 6. travnja – zajednica Karlsruhe za mlade (crkva St. Elisabeth) 18.00 sati: sveta misa, nagovor, klanjanje Tema: “Stvoreni za više – teologijom tijela prema Uskrsu”
U nedjelju, 6. travnja, don David će predslaviti svete mise u zajednicama Karlsruhe, Bruchsal i Pforzheim: 9.00 sati – misa u Karlsruheu (St. Michael) 12.30 sati – misa u Bruchsalu (St. Paul) 16.00 sati – misa u Pforzheimu (St. Antonius)
Don David Leskovar, sdb
Snimka: Hrvatska katolička mreža
Don David je rodom iz Pregrade u Hrvatskom Zagorju. Rođen je 5. kolovoza 1988., u obitelji pokojnog hrvatskog branitelja Dubravka i Marije. U rujnu 2003. upisao je Nadbiskupijsku klasičnu gimnaziju na Šalati (Zagreb) i kao kandidat ušao u Zajednicu za odgoj salezijanskih zvanja u Podsusedu. Kroz to razdoblje u njemu je sazrio duhovni poziv te je u rujnu 2007. ušao u salezijanski novicijat u Pinerolu pokraj Torina. Prve redovničke zavjete položio je 8. rujna 2008. Formaciju je nastavio u zajednici San Tarcisio u Rimu gdje je završio filozofski studij potreban za svećeničku formaciju. Asistenciju (pedagošku praksu) vršio je u Žepču i Rijeci te je nakon toga poslan na teološki studij u Torino – Crocetta gdje je po završetku studija zaređen za đakona 13. lipnja 2015. Đakonsku godinu proveo je u Torinu pomažući u pastoralu mladih Pijemontske provincije. Na blagdan Sv. Matije, 14. svibnja 2016. zaređen je za svećenika u crkvi Sv. Mati Slobode na zagrebačkom Jarunu po polaganju ruku biskupa mons. Valentina Pozaića. Svoju prvu svećeničku službu obavljao je kao voditelj oratorija i župni vikar u župi Marije Pomoćnice na zagrebačkoj Knežiji. U ožujku 2020. odlazi na dvogodišnji studij Teologije tijela u Philadelphiju u Americi. Od rujna 2021. vrši službu studentskog kapelana na Sveučilištu u Zagrebu, a od lipnja 2024. je član Provincijalnog vijeća Hrvatske salezijanske provincije te povjerenik za pastoral mladih.
U organizaciji Hrvatske katoličke misije Mittelbaden, u nedjelju, 16. ožujka 2025. u prostorijama centra St. Antonius u Pforzheimu, bosanskohercegovački i hrvatski povjesničar i akademik dr. Srećko M. Džaja održao je predavanje na temu „Hrvatski identitet i povijest. S posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu“.
Ovdje možete pogledati cjelokupni video zapis predavanja.
U organizaciji Hrvatske katoličke misije Mittelbaden, u nedjelju, 16. ožujka 2025. u prostorijama centra St. Antonius u Pforzheimu, bosanskohercegovački i hrvatski povjesničar i akademik dr. Srećko M. Džaja održao je predavanje na temu „Hrvatski identitet i povijest. S posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu“.
Odaziv publike bio je zadovoljavajući, osim domaćih pristigli su i gosti iz drugih misijskih zajednica, ali i drugih gradova. Među nazočnima bila su i trojica svećenika: voditelj Misije don Ivo Nedić te salezijanci don Josip Krpić i don Josip Stanić, koji su došli iz Zagreba.
Program je vodio i moderirao pastoralni suradnik Darko Rubčić, riječi pozdrava uputio je don Ivo , a mladić Marlon Čalić je na gitari izveo skladbu „Valcer“ br. 4 paragvajskog skladatelja Agustína Barriosa Mangoréa i skladbu „Rosita“ španjolskog kompozitora Francisca Tárrege.
U predavanju je dr. Džaja najprije objasnio pojam identiteta. Kada se govori o kulturnim i političkim zbivanjima u suvremenom svijetu, često čujemo riječ identitet odnosno identiteti u množini, osobito kada je riječ o zemljama i državama iz kojih mi Hrvati potječemo.
Svaki pojedinac i svaka društvena grupa ima svoj vlastiti identitet. Pojedinačni identiteti najkraće su opisani u osobnim iskaznicama (Personalausweis, legitimacija, carte d’identité, lična karta i sl.), u kojima se navode datum i mjesto našega rođenja, boja očiju, visina stasa, spol, vjerska pripadnost te državna ili nacionalna pripadnost.
U svakodnevnom životu ti se identiteti često provjeravaju, na primjer u kontaktima s državnim institucijama ili pak kada putujemo.
Ti naši pojedinačni identiteti usko su povezani odnosno uklopljeni u društvene identitete, kao što su vjerska, državna i nacionalna pripadnost, članstvo u pojedinim strukovnim i kulturnim organizacijama, političkim strankama i sl.
Od svih tih naših pripadnosti najtrajniji i najvažniji je naš kulturni i politički identitet, koji ima najdublje povijesne korijene.
U nastavku je predavač u kratkim crtama prikazao povijest i oblikovanje hrvatskoga kulturnoga i političkog identiteta s posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu, od srednjega vijeka do naših dana.
Nakon predavanja uslijedila je diskusija u kojoj je predavač odgovarao na pitanja iz publike. Kroz pitanja, odgovore i zapažanja prisutni su imali mogućnost proširiti znanje o svojoj prošlosti, saznati kako se hrvatski kulturni i politički identitet kroz stoljeća oblikovao, te naučiti kako na ispravan način treba promišljati i odnositi se prema prošlosti.
Bio-bibliografija dr. Srećka Džaje
Srećko Matko Džaja rođen je 1935. u Gornjem Malovanu kraj Kupresa, Bosna i Hercegovina.
Teologiju je studirao na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Postdiplomski studij iz teologije studirao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1971. doktorirao s temom o bosanskohercegovačkim katolicima na prijelazu iz 18. u 19. st. U razdoblju od 1965. do 1975. bio je docent, te profesor i rektor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu.
Godine 1975. upisuje studij povijesti, političke filozofije i slavenske filologije na Sveučilištu Ludwig-Maximilian (Ludwig-Maximilians-Universität /LMU/) u Münchenu, gdje je 1983. po drugi put doktorirao, ovoga puta s temom o bosanskohercegovačkom konfesionalizmu između 1463. i 1804.
Kao znanstveni suradnik Instituta za povijest Istočne i Jugoistočne Europe (Institut für Geschichte Osteuropas und Südosteuropas LMU) i Instituta za Jugoistok (Südost-Institut) u Münchenu, 1980-ih i 1990-ih Džaja je temeljito istraživao povijest južnoslavenskog područja s glavnim interesom za Bosnu i Hercegovinu.
Objavio je 5 znanstvenih knjiga iz područja povijesti Bosne i Hercegovine, jednu knjigu izabranih eseja, razgovora, polemika i prijevoda te jednu knjigu osobnih memoara, zatim nekoliko kritičkih izdanja izvorā, te brojne znanstvene članke, eseje i recenzije po raznim časopisima.
Godine 2000. Džaja je umirovljen, a 2002. godine izabran je za inozemnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Od 2024. živi u Pforzheimu.
Objavljene knjige
Katolici u Bosni i zapadnoj Hercegovini na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Doba fra Grge Ilijića Varešanina (1783-1813). Zagreb: Kršćanska sadašnjost 1971. = Analecta croatica cristiana 2.
Die „Bosnische Kirche“ und das Islamisierungsproblem Bosniens und der Herzegowina in den Forschungen nach dem Zweiten Weltkrieg. München: Trofenik 1978. = Beiträge zur Kenntnis Südosteuropas und des Nahen Orients 28.
Konfessionalität und Nationalität Bosniens und der Herzegowina. Voremanzipatorische Phase 1463 bis 1804. München: R. Oldenbourg Verlag 1984. = Südosteuropäische Arbeiten 80. – U hrvatsko-srpskom prijevodu pod naslovom Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine. Predemancipacijski period 1463-1804, Sarajevo: Svjetlost 1992. (ratno izdanje); u hrvatskom prijevodu pod naslovom Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine. Predemancipacijsko razdoblje 1463.–1804., Mostar: ZIRAL 1999.
Bosnien-Herzegowina in der österreichisch-ungarischen Epoche (1878-1918). Die Intelligentsia zwischen Tradition und Ideologie. München: R. Oldenbourg Verlag 1994. = Südosteuropäische Arbeiten 93. – Hrvatsko izdanje pod naslovom Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju (1878-1918). Inteligencija između tradicije i ideologije. Mostar-Zagreb: ZIRAL 2002.
Die politische Realität des Jugoslawismus (1918-1991). Mit besonderer Berücksichtigung Bosnien-Herzegowinas. München: R. Oldenbourg Verlag 2002. = Untersuchungen zur Gegenwartskunde Südosteuropas 37. – U hrvatskom prijevodu (preveo Ladislav Fišić) pod naslovom Politička realnost jugoslavenstva (1918-1991). S posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu. Sarajevo-Zagreb: Svjetlo riječi 2004.
Eseji, razgovori, polemike, prijevodi. München: Udruga đaka i prijatelja Franjevačke klasične gimnazije Visoko – podružnica za Njemačku 2005.
Trn s kupreške visoravni: fragmenti sjećanja. Zagreb: Matica hrvatska 2022.
Fotogalerija (snimke: Anto Lukić [https://www.fotograf-lukic.de/], Jelena Trieb)
Od petka, 14. 3. do ponedjeljka, 17. 3. 2025. u našoj Misiji boravila su dvojica svećenika salezijanaca, don Josip Krpić i don Josip Stanić, koji su doputovali iz Zagreba. Razlog njihova dolaska je preuzimanje automobila, koji su don Josipu Krpiću za njegove zdravstvene i pastoralne potrebe, kupili i darovali vjernici misije Mittelbaden.
Podsjećamo da je don Josipu zbog bolesti dijabetesa prije osam godina amputirana noga i jedino mu automobil s automatskim mjenjačem može biti od koristi u njegovim daljnjim svećeničkim i pastoralnim dužnostima. Don Josip je inače profesor latinskog jezika, nekadašnji student i profesor na Papinskom sveučilištu u Rimu te bivši ravnatelj Katoličkog školskog centra u Žepču, a danas jedan od braće u salezijanskoj provinciji na Jarunu u Zagrebu.
Don Josip Stanić je bivši ekonom Hrvatske salezijanske provincije sv. Ivana Bosca, a trenutno župni vikar u Župi Duha Svetoga – Sveta mati Slobode na zagrebačkom Jarunu. On je došao kao pratnja svom subratu imenjaku.
Podsjećamo također da je ovu plemenitu akciju inicirao don Ivo Nedić. Još prije osam godina, kada je don Josipu bila amputirana noga, don Ivo mu je ponudio da mu se nabavi automobil prilagođen njegovim potrebama. I nakon osam godina, to se i ostvarilo. U nedjelju, 23. 2. 2025. u našoj Misiji bila je organizirana akcija prikupljanja novčanih sredstava, a vjernici su mogli uplatiti i preko misijskog računa. Napominjemo da su se u akciju uključili i vjernici misije Ludwigshafen, koju privremeno opslužuju svećenici iz naše Misije. U akciji je prikupljeno nešto malo više od 20.000 €.
U nedjelju, 16. 3. dvojica don Josipa su slavili misu u trima zajednicama misije: Karlsruhe, Bruchsal i Pforzheim. Misu u Karlsruhe predvodio je don Ivo Nedić, a propovijedao je don Josip Krpić. Na koncu misnoga slavlja don Josipu se u ime misijskog pastoralnog vijeća Karlsruhe obratio predsjednik vijeća Bruno Vujević i pred okupljenom zajednicom svečano mu uručio ključeve automobila. Don Josip je, vidno dirnut gestom dobrote svih vjernika, izrazio svoju iskrenu zahvalnost.
U zajednici Bruchsal goste salezijance je pozdravila predsjednica misijskog vijeća Marija Vasilj, a u zajednici Pforzheim predsjednik vijeća Damir Premužić.
Zahvalni smo Bogu što nam je omogućio da kao vjernička zajednica učinimo još jedno konkretno, plemenito djelo dobrote, a posebna zahvala ide svima koji su svojim prilogom sudjelovali u ovoj akciji!
Mladen Sirovec, rođen 8. 3. 1968. u Zagrebu, preminuo je u svom domu u četvrtak, 27. 2. 2025. godine.
Godine 1995. oženio se i Gospodin mu je 2000. godine darovao sina Jonasa, kojega je veoma volio i posvećivao mu slobodno vrijeme. Živio je u Forstu kraj Bruchsala i radio u firmi SEW.
Sprovod pokojnika bit će u utorak, 18. 3. 2025. u 15.00 sati na gradskom groblju u Karlsruheu, a misa zadušnica u nedjelju, 23. 3. 2025. u crkvi St. Michael u Karlsruhe u 9.00 sati.
Za pokojnim Mladenom tuguje sin Jonas, brat Siniša, bliža i daljnja rodbina te prijatelji.
Pokoj vječni daruj mu, Gospodine, i svjetlost vječna svijetlila mu. Počivao u miru Božjem. Amen.
Na posljednjem sastanku misijskog pastoralnog vijeća zajednice Pforzheim, održanom 9. 2. 2025., jednoglasno je usvojen prijedlog da se prostorije misijskog centra imaju okrečiti i jednostavno renovirati. Za svega 8 sati, u dva dana, 7. i 8. 3., sav je posao već bio završen!
S radovima se krenulo u petak, 7. 3. u 18.00 sati. Ekipa volontera bila je izvrsno organizirana, svatko je imao određenu zadaću. U dobroj atmosferi, uz maksimalnu posvećenost svakog pojedinca svom poslu, korak po korak, u 22.00 sata sve prostorije su bile okrečene!
Sutradan prijepodne, u subotu, ekipa je odradila preostali posao: sastavljanje ormara, postavljanje polica, raščišćavanje stvari, čišćenje…
Zahvaljujemo misijskom vijeću Pforzheim na podršci da se realizira ovaj projekt, a posebna zahvala ide volonterima koji su pošteno, „muški“ odradili sav posao!
Vjerujemo da će se korisnici misijskih prostora (vjeroučenici, roditelji, pjevači, molitelji, polaznici tečaja njemačkog jezika, vijećnici) ubuduće još ugodnije osjećati u svojoj kući!
Dodik Nevenka, rođena 21. 8. 1944. u Vitini kod Ljubuškog, preminula je, opremljena svetim sakramentima, na Čistu srijeu/Pepelnicu 5. 3. 2025.
Nevenka je došla u Njemačku 1968. godine. Tu je upoznala Jerka Dodika s kojim je dobila dva sina. Cijeli život su proveli u Karlsruheu u jednom skladnom zajedništvu.
Sprovod će biti u ponedjeljak, 17. 3. 2025. u 10.00 sati na gradskom groblju Karlsruhe, u velikoj kapeli.
Pokojnoj Nevenki Bog neka bude vječna nagrada, a obitelji izražavamo iskrenu kršćansku sućut.
Pokoj vječni daruj joj, Gospodine, i svjetlost vječna svijetlila joj. Počivala u miru Božjem. Amen.
U crkvama diljem Njemačke za vrijeme korizme je na istaknutom mjestu, obično iznad oltara, postavljena umjetnička slika pod nazivom „Korizmeno platno“ (Hungertuch). Svake dvije godine motiv slike se mijenja. Naziv ovogodišnjeg „Korizmenog platna“ glasi: „Zajedno sanjati – ljubav neka bude djelo“ umjetnice Konstanze Trommer. U nastavku pročitajte tumačenje umjetničkog djela.
Razmišljanje o Korizmenom platnu (2025.–2026.)
Klima, ratovi, populizam i podjele u društvu: brojne krize i promjene koje doživljavamo diljem svijeta međusobno se pojačavaju i preklapaju. Svojom silinom i istovremenošću mnoge ljude ostavljaju preplavljene i izgubljene. Što ostaje kada se veliki planovi raspadaju? Na čemu gradimo svoj temelj?
„Da bismo prevladali siromaštvo, potrebna nam je suradnja i strateško razmišljanje. Ali to nije dovoljno. Potrebno je nešto više: potrebna je ljubav!“ (Felix Wilfred, Indija)
Djeca čovječanstva
Ova pitanja izravno pogađaju bogatu i simboličku scenu „Korizmenog platna“ (Hungertuch). Digitalno osmišljena kao kolaž, ispisana na platnu, slika je prekrivena akrilom i ukrašena listićima zlata. Fotografije korištene u njoj dolaze iz Misereorovih partnerskih projekata i od same umjetnice, koja stavlja djecu u središte – prikazujući ih velikima i važnima. Pod podijeljenim nebom – jednim dijelom plavim, a drugim mračnim i prijetećim – šarolika skupina djece živi na otoku, zajedno s nekoliko životinja. Svi pomažu jedni drugima. Ostaje otvoreno pitanje: što je izoliralo ovu djecu? Hoće li otok i šator izdržati nadolazeću oluju?
Biti na putu
Bijeli, svjetlucavi šator smješten je na granici između dva svijeta. Okružen zlatom, simbolizira Božju prisutnost, slično biblijskim pričama u kojima je Bog vodio svoj narod kroz pustinju pod šatorom – beskućnik, ali uvijek uz ljude. Ovaj šator predstavlja privremeni dom, utočište za izbjeglice, ali i nadu te poruku „Bog je s nama“.
Budućnost smo mi
Otok nije idiličan krajolik, već pusta pješčana površina – novo tlo koje tek treba oblikovati. Mladi ljudi ovdje, na granici između raja i katastrofe, razvijaju nove oblike solidarnosti. Pitanje više nije: Odakle dolaziš? Nego: Kamo idemo zajedno?
Zajedno sanjati
Nitko ne može sam proći kroz život: „Sanjajmo zajedno kao jedno čovječanstvo, kao djeca iste Zemlje“, stoji u enciklici Fratelli Tutti (br. 6). Ne možemo se boriti za velike ciljeve bez unutarnje motivacije koja daje smisao našim djelima. Kada vanjske pustoši rastu, to je odraz unutarnje pustoši u nama. Krize nas pozivaju na duboku unutarnju promjenu. Na čemu gradimo svoje živote?
Ljubav neka bude djelo
Snažnoj poruci slike suprotstavlja se tračak nade: šator se uzdiže prema nebu poput „antene ljubavi“ koja hvata svaki vapaj patnje i potiče nas da činimo najbolje jedni za druge. U ovoj međusobnoj povezanosti nastaje zajedništvo koje nikoga ne isključuje – bratstvo koje je otvoreno za sve.
Konstanze Trommer, rođena 1953. u Erfurtu, njemačka je grafičarka, slikarica i tekstilna umjetnica. Diplomirala je dizajn na Visokoj školi za industrijsko oblikovanje Burg Giebichenstein u Halleu/Saaleu, nakon čega je radila kao dizajnerica plošnog tiska u VEB Modedruck Gera.
Od 1977. djeluje kao slobodna umjetnica, kombinirajući fotorealizam i magični realizam s računalnom umjetnošću.
Za Misereor je izradila 25. „Korizmeno platno“ (Hungertuch) pod nazivom „Zajedno sanjati – Ljubav neka bude djelo“, koje potiče na razmišljanje o nužnim promjenama i inspirira na novi pogled u budućnost.
O organizaciji Misereor i Korizmenom platnu
Misereor. Ihr Hilfswerkhumanitarna je organizacija Katoličke crkve u Njemačkoj, koja postoji od 1958. godine. Svojim projektima pomaže siromašne i bolesne u svijetu i bori se za ljudsko dostojanstvo i prava, mir i ravnopravnost.
Pred svaku korizmu, još od 1976. godine, ova organizacija inicira korizmenu akciju pod nazivom Korizmeno platno (Hungertuch) kojoj u središtu stoji neko od umjetničkih djela vezano za određeni humanitarni projekt. Svake dvije godine umjetnica ili umjetnik iz Afrike, Latinske Amerike ili Azije naslika aktualno Korizmeno platno. To platno stoji gotovo u svim crkvama u Njemačkoj ispred ili iznad oltara i dok ga se promatra poziva na ozbiljnije razmišljanje u korizmi. Na temelju tog djela organiziraju se mise i bogoslužja u crkvama i školama, kako bi se više i ozbiljnije razmišljalo o temama društvene pravednosti. U svojim korizmenim akcijama organizacija Misereor posebno poziva ljude da podrže njezine projekte, a u svim katoličkim crkvama u Njemačkoj se na 5. korizmenu nedjelju skuplja milostinja namijenjena humanitarnim projektima ove organizaciji.
Bosanskohercegovački i hrvatski povjesničar i akademik Srećko M. Džaja (*1935.) održat će u nedjelju, 16. ožujka 2025., u prostorijama misijskog centra u Pforzheimu (Marienstraße 2, 75172 Pforzheim), s početkom u 17.30 sati, predavanje pod naslovom „Hrvatski identitet i povijest. S posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu“.
Kada se govori o kulturnim i političkim zbivanjima u suvremenom svijetu, često čujemo riječ identitet odnosno identiteti u množini, osobito kada je riječ o zemljama i državama iz kojih mi Hrvati potječemo.
Svaki pojedinac i svaka društvena grupa ima svoj vlastiti identitet. Pojedinačni identiteti najkraće su opisani u osobnim iskaznicama (Personalausweis, legitimacija, carte d’identité, lična karta i sl.), u kojima se navode datum i mjesto našega rođenja, boja očiju, visina stasa, spol, vjerska pripadnost te državna ili nacionalna pripadnost.
U svakodnevnom životu ti se identiteti često provjeravaju, na primjer u kontaktima s državnim institucijama ili pak kada putujemo.
Ti naši pojedinačni identiteti usko su povezani odnosno uklopljeni u društvene identitete, kao što su vjerska, državna i nacionalna pripadnost, članstvo u pojedinim strukovnim i kulturnim organizacijama, političkim strankama i sl.
Od svih tih naših pripadnosti najtrajniji i najvažniji je naš kulturni i politički identitet, koji ima najdublje povijesne korijene. Predavač će pokušati najprije kratko prikazati povijest hrvatskoga kulturnoga i političkog identiteta s posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu, da bismo onda kroz međusobni razgovor (pitanja, odgovore, zapažanja) proširili naše znanje o tome važnom području našega života.
Pozivamo vjernike iz svih naših zajednica da dođu na ovo veoma važno predavanje!
Akademik Džaja objavio je 5 znanstvenih knjiga iz područja povijesti Bosne i Hercegovine i jednu knjigu osobnih memoara, nekoliko kritičkih izdanja izvorā, te brojne znanstvene članke, eseje i recenzije po raznim stručnim domaćim i stranim časopisima.
Pozivamo sve vjernike koji se žele uključiti i odazvati na molitvu inicijative ’40 dana za život’ koja će se održavati od 5. 3. do 13. 4. 2023. u Pforzheimu (Gymnasiumstraße 107) u periodu od 9 do 11 sati.
Svojim dolaskom vi podržavate dobro djelo kako bismo i drugima u ovoj korizmi bili podrška i ohrabrenje te pomoć i spas nerođenima. Kao što Gospodin kaže: Puno je pozvanih, a malo odazvanih.
Dobrodošli u borbu za život. Hvala što ćete doći i podržati nas.
Novoutemeljeni dječji crkveni zbor zajednice Pforzheim, pokrenut početkom listopada 2024. godine, po prvi put je nastupio na nedjeljnoj svetoj misi, 2. 3. 2025. u 16.00 sati u crkvi St. Antonius u Pforzheimu.
Djeca su otpjevala sve pjevane dijelove euharistijskog slavlja, uz instrumentalnu pratnju Darka Rubčića, voditelja zbora.
Već sam pogled na djecu okupljenu ispred stola Gospodnjega mamio je nježne osjećaje i osmijehe roditelja i vjerničke zajednice. Djeca su suvereno izvela uvježbani glazbeni repertoar i na koncu dobila zasluženo veliki pljesak. Svoje oduševljenje nije krio ni don Ivo, predvoditelj misnoga slavlja, koji je na poseban način zahvalio djeci na njihovu trudu i pjesmi.
Nakon misnoga slavlja organizirano je u dvorani misijskog centra St. Antonius druženje za djecu, roditelje i vjeroučitelje. U uvodnom obraćanju voditelj zbora podsjetio je na nastanak zbora i dosadašnji prijeđeni put, na usvojeni glazbeni repertoar, te najavio neke buduće projekte. Druženje je proteklo u opuštenoj atmosferi uz dječju igru, a za slastice su se pobrinule mame i za to im od srca hvala.
Zahvaljujemo Bogu što zajednica Pforzheim ima perspektivni glazbeni pomladak, a posebna zahvala ide djeci, članovima zbora koji pjevaju Bogu na slavu i radost svojim obiteljima i čitavoj našoj vjerničkoj zajednici!
Zdenko Jerković, rođen 1957. godine u Međugorju, preminuo je blago u Gospodinu 26. veljače 2025. u Karlsruhe.
Život ga je iz Međugorja doveo u Bjelovar gdje se sa suprugom Zlatom vjenčao 1982. godine i potom dobio troje djece, koja su mu podarila troje unučadi.
Zadnjih 10 godina živio je u Karlsruhe i upravo se ove godine želio sa suprugom vratiti u svoju rodnu Hercegovinu, ali je 26. veljače doživio snažni srčani udar od kojega je i preminuo.
Posljednji ispraćaj pokojnog Zdenka kreće u ponedjeljak, 3. 3. 2025. u 14.00 sati ispred kapele u groblju Borik u Bjelovaru gdje će biti i pokop.
Pokojnom Zdenku Bog neka bude vječna nagrada, a u ime svećenika, pastoralnih suradnika i misijskog vijeća Karlsruhe obitelji izražavamo iskrenu kršćansku sućut.
Pokoj vječni daruj mu, Gospodine, i svjetlost vječna svijetlila mu. Počivao u miru Božjem. Amen.
Pepelnicom ili Čistom srijedom (5. 3. 2025.) započinje korizma, vrijeme od 40 dana (ne računajući nedjelje) posebne duhovne priprave za proslavu Kristova vazmenoga otajstva – Uskrsa.
Na samom početku korizme – Čistu srijedu, i samom kraju – Veliki petak, Katolička crkva propisuje strogi post i nemrs.
U vremenu korizme u našim zajednicama će se umjesto uobičajene molitve krunice prije početka svete mise obavljati pobožnost Križnoga puta i to prema sljedećem rasporedu:
U katoličkoj zajednici Pforzheim održana je u subotu, 22. 2. 2025. zahvalna večer za sve koji su pomogli u organizaciji prošlogodišnje božićno-nikolinjske proslave, održane 30. 11. 2024. Za organizaciju proslave pobrinuli su se vijećnici Misijskog pastoralnog vijeća i domaćice iz zajednice Pforzheim.
Voditelj Misije don Ivo Nedić uputio je iskrene riječi zahvale svim pomagačima, istaknuvši njihovu nesebičnost i trud uložen u zajedničke aktivnosti. Uz njega, zahvale je uputio i predsjednik misijskog vijeća Damir Premužić, koji je naglasio koliko je volonterstvo ključno za napredak zajednice. “Bez dobrih ljudi koji su spremni pomoći, nema rasta ni zajedništva. Zajedno smo jači”, istaknuo je Premužić.
Večer je protekla u veselom ozračju, a poseban doprinos radosti dali su najmlađi članovi zajednice kojih je bio veliki broj. Djeca su razveselila prisutne svojim plesom i pjesmom, izvodeći hitove od Bijelog dugmeta do duhovnih pjesama. Njihova iskrena sreća i razigranost pokazali su kako je za istinsku radost potrebno vrlo malo.
Još jednom želimo izraziti duboku zahvalnost svima koji su na bilo koji način pridonijeli zajednici Pforzheim.
U izdanju Hrvatske katoličke misije Mittelbaden u siječnju 2025. godine otiskane su brošure s tekstovima liturgijskih pjesmama za božićni (došašće i božićno vrijeme) i uskrsni (korizma i uskrsno vrijeme) ciklus.
Hrvatska katolička misija Srednji Baden (Mittelbaden) od svoga osnivanja 2005. godine ujedinjuje bivše hrvatske katoličke misije: Karlsruhe, Pforzheim–Bruchsal, Gaggenau–Rastatt i Offenburg. Misija trenutno obuhvaća 11 zajednica u kojima se redovno slave mise i drži vjeronauk: Baden-Baden, Bretten, Bruchsal, Eppingen, Gaggenau, Karlsruhe, Kehl, Offenburg, Pforzheim, Rastatt i Waghäusel-Kirrlach.
Zbog povijesnih okolnosti i teritorijalne raspodijeljenosti, u misijskim zajednicama se ne koristi jedinstvena hrvatska liturgijska pjesmarica, nego više njih: Hrvatska crkvena pjesmarica (1976.), Slavimo Boga (1. izdanje 1982.; 9. izdanje 2022.), Pjevajte Gospodinu pjesmu novu (1. izdanje 1983.; 2. popravljeno i dopunjeno izdanje 2003. /Vlastitosti Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine/; 4. nepromijenjeno izdanje 2020.), Dođi, Gospodine Isuse – Pjesmarica za susrete, molitve i mise s mladima (2004.), Velika katolička pjesmarica (2010.), Laudate – Duhovna i liturgijska pjesmarica /Kroatisches Gesangbuch/ (2014.), raznorazni liturgijski listići itd.
S namjerom da što veći broj vjernika u našoj misiji i pjevanjem sudjeluje na svetim misama, Misija je početkom 2025. godine objavila dvije brošure s liturgijskim pjesmama i pripjevnim psalmima za „jaka liturgijska vremena“: Pjesmarica adventskih i božićnih pjesama (61 pjesma, 16 stranica) i Pjesmarica korizmenih i uskrsnih pjesama (77 pjesama, 20 stranica).
Brošure će biti stavljene na raspolaganje vjernicima za vrijeme misnih slavlja u pojedinim zajednicama, ali ostaju vlasništvo Misije, stoga apeliramo na savjesnost vjernika u njihovu korištenju.
U nedjelju, 23. 2. 2025. prikupljat ćemo nakon misa u svim našim zajednicama novac za nabavu jednog rabljenog automobila s automatskim mjenjačem za svećenika salezijanca don Josipa Krpića.
Podsjećamo da je don Josipu zbog bolesti dijabetesa prije osam godina amputirana noga i jedino bi mu takav automobil mogao biti od koristi u njegovim daljnjim svećeničkim i pastoralnim dužnostima. Don Josip je inače profesor latinskog jezika, nekadašnji student i profesor na Papinskom sveučilištu u Rimu te bivši ravnatelj Katoličkog školskog centra u Žepču, a danas jedan od braće u salezijanskoj provinciji na Jarunu u Zagrebu.
Don Josip i provincijal hrvatskih salezijanaca don Milan Ivančević nedavno su na našu misiju uputili zamolbu, a don Josip je prije nekoliko dana poslao i svoju videoporuku u kojoj već sada zahvaljuje našim vjernicima za spremnost na pomoć.
Novac se može uplatiti i online na račun naše misije:
Za sve bankovne uplate do 300 € više se neće izdavati potvrde o donaciji (Spendenbescheinigung) jer je za poreznu prijavu dovoljan izvod računa (Kontoauszug).
Dobrotvornosti i zajedništva ne zaboravljajte jer takve su žrtve mile Bogu!
U subotu, 15. veljače 2025., u velikoj dvorani (Pfarrzentrum) pokraj crkve St. Paul u Bruchsalu, članovi misijskog pastoralnog vijeća Bruchsal organizirali su večeru i druženje u znak zahvalnosti svim vijećnicima i volonterima koji su bili angažirani na božićno-nikolinjskoj proslavi održanoj 7. prosinca 2024. u Bruchsalu-Untergrombachu.
Na druženju se okupilo 50-ak vijećnika i volontera, a pridružili su im se i svećenici don Ivo, don Sebastijan i don Tihomir.
Riječi dobrodošlice uputila je Marija Vasilj, predsjednica vijeća, koja je biranim riječima i na originalan način zahvalila svima koji su sudjelovali u organizaciji proslave i radili u kuhinji, kao konobari, šankeri, redari, na prodaji ulaznica, kolača i tombole, te svećenicima i vjeroučiteljima. Kratku riječ zahvale uputio je i don Ivo, koji je ujedno blagoslovio jelo i druženje.
Jedan dio večeri vijećnici su iskoristili za kratki sastanak na kojem su u konstruktivnom razgovoru evalvirali realizirane projekte i dogovorili neke buduće.
Uz ukusnu hranu i piće, te uz pjesmu i kolo ugodno druženje potrajalo je do kasnih sati.
prije nekoliko dana je na našu adresu pristiglo pismo don Josipa Krpića, svećenika salezijanca, u kojem moli da mu se pomogne u nabavi automobila s automatskim mjenjačem. Don Josipu je, naime, zbog bolesti dijabetesa prije osam godina amputirana noga i jedino bi mu takav automobil mogao biti od koristi u njegovim daljnjim svećeničkim i pastoralnim dužnostima. Don Josip je inače profesor latinskog jezika, nekadašnji student i profesor na Papinskom sveučilištu u Rimu te bivši ravnatelj Katoličkog školskog centra u Žepču, a danas jedan od braće u salezijanskoj provinciji na Jarunu u Zagrebu.
Danas je na našu adresu pristigao i službeni dopis don Milana Ivančevića, provincijala Hrvatske salezijanske provincije sv. Ivana Bosca, koji potvrđuje don Josipovu molbu.
Apeliramo na sve članove naše misije Mittelbaden da još jednom pokažemo našu solidarnost, humanost i dobročinstvo te svojim darom od srca pomognemo don Josipu kako bi i dalje mogao biti na korist Crkvi i vjerničkom puku.
Svoj novčani dar možete uplatiti na misijski račun:
U nastavku slijedi pismo od don Josipa Krpića i dopis don Milana Ivančevića.
Dragi don Ivo!
Odgovaram na tvoj zahtjev da napišem zamolbu za automobil. Prije osam godina ostao sam bez noge, lijeve noge. Zbog tog razloga ne mogu više voziti normalni automobil s mjenjačem, nego sad mogu voziti jedino automobil s automatskim mjenjačem. Tako je to navedeno i u mojoj vozačkoj dozvoli.
Zamolio sam našeg provincijala, a on me je uputio na tebe.
Bio bih ti vrlo zahvalan, a i svima koji bi u tome pripomogli da mi nabaviš jedan auto, s automatskim mjenjačem, popularno zvan automatik.
Sad se nalazim u Krapinskim Toplicama i često moram otići do Zagreba radi raznih obaveza, prvenstveno radi odlaska k liječniku, jer svi se moji dokumenti nalaze u Zagrebu i bilo bi mi teško prebacivati sve u Krapinske Toplice. Zbog toga mi je potreban automobil, a dobro bi mi došao i za, eventualno, obavljanje pastoralnih aktivnosti, koje su sad manje, ali ih ipak ima.
Prepustio bih tebi, i onima koji to bolje znaju, da odlučiš za marku automobila. Bilo bi dobro da ima nekakav prtljažnik, da u njega mogu staviti i invalidska kolica, ako mi to zatreba. Ljetos su mi amputirali mali prst na desnoj nozi pa sam morao imati invalidska kolica kad sam išao na kontrolu. Sada je, Bogu hvala, to sve u redu. Rana je zarasla i mogu se kretati bez štaka ili štapa za hodanje. No, nikad se ne zna. Osim toga, dobro bi mi došao i malo povišeni auto, ne baš jako nizak radi lakšeg izlaženja iz auta.
Šaljem ti i nekoliko slika gdje se vide moje aktivnosti prije i nakon amputacije. Smatram da sam se dobro oporavio, ali bi mi automobil dobro došao za različite aktivnosti.
Jedna me slika prikazuje u narodnoj nošnji, dok sam bio u Rimu i nije još bilo govora o amputaciji. Druge slike pokazuju moje aktivnosti, uglavnom vođenja hodočašća. One su pokazatelj moje želje za kretanjem i pastoralnim radom.
Opremljena sakramentima umirućih, u petak, 7. 2. 2025. preminula je Dubravka Kotvas, rođ. Brumerček, iz zajednice Bretten.
Dubravka je rođena 21. 9. 1950. u Ledeniku kod Našica. Ima sestru Anđelku i brata Marka, a sestra Blaženka je preminula 1989. godine.
Godine 1967. Dubravka se udala za Viktora Kotvasa s kojim je u braku dobila dvojicu sinova: Mihaela i Davora koji je preminuo. U Bretten je došla 1971. godine i svoj radni vijek provela je u tvornicama Neff i Behr.
Pokojna Dubravka bit će pokopana u subotu, 15. 2. 2025. u 13.00 sati na gradskom groblju u Brettenu (Friedhof Bretten, Kaiserlindenweg, 75015 Bretten), a misa zadušnica bit će u nedjelju, 16. 2. 2025. u 10.30 sati u crkvi St. Elisabeth u Brettenu.
Pokojnoj Dubravki Bog neka bude vječna nagrada, a obitelji izražavamo iskrenu kršćansku sućut.
Pokoj vječni daruj joj, Gospodine, i svjetlost vječna svijetlila joj. Počivala u miru Božjem. Amen.
Bei der Benutzung dieser Seiten kommen Cookies zum Einsatz. Sie beinhalten keine personenbezogenen Daten und lassen keinen Rückschluss auf den Standort zu. OKDatenschutzerklärung
Datenschutz
Privacy Overview
This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
