Dragi vjernici iz Pforzheima i okolice, poznata su imena svih kandidata za izbore novoga Misijskog pastoralnog vijeća koji će se održati u nedjelju, 17. 7. u Pforzheimu, nakon svete mise u 16.00 sati u crkvi St. Antonius.
Na listi se nalazi ukupno 19 kandidata: Anušić Vinko, Božić Monika, Čuljak Darko, Ćorić Hrvoje, Jurić Franjo, Kalić Ivan, Kokić Marina, Kolić Bernard, Lukić Miroslav, Matešić Ivka, Petran Saša, Premužić Damir, Rokić Anto, Rubčić Martina, Spajić Domagoj, Stjepanović Paolina, Vidović Marinko, Vincek Zvonko i Vukoje Anđelka.
Napomene:
Glasovati mogu samo osobe s napunjenih 16 godina koje žive na području Pforzheima i okolice.
Može se odabrati najviše 12 kandidata. Listovi koji budu označeni s više od 12 kandidata smatrat će se nevažećima. Naglašavamo da je 12 maksimalni broj kandidata koje je moguće označiti, a manje od 12 je dozvoljeno.
Osoba može glasovati isključivo u svoje ime (ne može predati glasački list od drugih osoba).
Stjepan Glavaš rođen je 26. 12. 1953. u Donjoj Motičini, pokraj Našica, Republika Hrvatska. Preminuo je u Bruchsalu 10. 7. 2022., samo jedan dan nakon krizme njegove unuke Lare.
Stjepan je bio pučki pjesnik, hrvatski branitelj i predsjednik KUD-a “Izvor ” Donja Motičina. Prije šest godina bio je u posjetu Papi Franji u Vatikanu.
Posljednji ispraćaj pokojnog Stjepana bit će 13. 7. 2022. u Donjoj Motičini.
U našoj Hrvatskoj katoličkoj misiji Mittelbaden, u periodu od 7. 5. do 3. 7. 2022. svečano je proslavljeno šest prvih pričesti. Sakramentu euharistije pristupilo je ukupno 96 prvopričesnika. Oni su se prethodno jednu školsku godinu pripravljali za sakrament prve pričesti kod svojih vjeroučitelja. Prije sakramenta prve pričesti ova djeca su i po prvi put primila sakrament ispovijedi.
Karlsruhe
Prvo ovogodišnje slavlje prve pričesti bilo je u subotu, 7. 5. 2022. u crkvi St. Michael u Karlsruheu. Misnim slavljem predsjedao je vjeroučitelj prvopričesnikā don Sebastijan Marković. Sakramentu euharistije pristupilo je ukupno 22 prvopričesnika. Pod misom su pjevali pjevači crkvenoga zbora iz Karlsruhea, uz glazbenu pratnju pastoralnog suradnika Darka Rubčića.
Sljedeća prva pričest slavljena je u subotu, 14. 5. 2022. u crkvi St. Josef u Gaggenauu. Predsjedatelj misnim slavljem i djelitelj sakramenta prve pričesti bio je don Stjepan Matijević. Pričešćeno je ukupno 16 prvopričesnika, koje je kroz godinu dana pripremala vjeroučiteljica Sanja Gluhak. Za glazbeni dio programa pobrinuli su se pjevači zbora iz Gaggenaua, uz glazbenu pratnju Sanje Gluhak.
U subotu, 21. 5. 2022. bilo je slavlje prve pričesti u crkvi Herz-Jesu im Münchfeld u Rastattu. Voditelj misnoga slavlja i djelitelj sakramenta euharistije bio je don Ivo Nedić, voditelj HKM Mittelbaden. Ukupno je pričešćeno 12 djece, koje je za sakrament prve pričesti pripremala vjeroučiteljica Đurđica Kušić. Pod misom su pjevali pjevači zbora iz Rastatta i Gaggenaua, uz orguljsku pratnju gospođe Anite Piplice.
U četvrtak, 26. 5. 2022., na svetkovinu Uzašašća Gospodinova, slavljena je prva pričest u crkvi St. Antonius u Pforzheimu. Svetim misnim slavljem predsjedao je don Ivo Nedić u suslavlju s don Stjepanom Matijevićem. Don Ivo je ujedno bio djelitelj sakramenta prve pričesti djeci koju je pripremao kroz godinu dana. Pričešćeno je ukupno 18 djece. Glazbenim dijelom programa ravnao je i na klaviru pratio Darko Rubčić, a pjevali su mladi iz Pforzheima. Zanimljivost je da je za ovu prigodu šestero mladih iz zajednice Pforzheim bilo obučeno u tradicionalne hrvatske nošnje.
Zajednica Bruchsal svoje slavlje prve pričesti imala je u subotu, 28. 5. 2022. u crkvi St. Paul. Voditelj misnoga slavlja i djelitelj sakramenta prve pričesti bio je don Ivo Nedić, a s njim su suslavili don Stjepan Matijević i don Vjekoslav Kanić. Sakramentu euharistije pristupilo je 27 prvopričesnika, koje su pripremali don Stjepan Matijević (Bruchsal) i don Ivo Nedić (Kirrlach, Waghäusel, Wiesental, Philippsburg, Kronau, Bad Schönborn). Pod misom su pjevali pjevači zbora iz Bruchsala, uz klavirsku pratnju Darka Rubčića. Šestero mladih iz Bruchsala, obučenih u tradicionalne hrvatske nošnje, prinijeli su darove.
Posljednje slavlje prve pričesti bilo je u Kehlu, u nedjelju, 3. 7. 2022. u crkvi St. Johannes Nepomuk. Toga je dana sakramentu prve pričesti pristupio jedan dječak i sakramentu krizme 7 krizmanika, koje je pripremao don Ivo Nedić. Misno slavlje je pjevanjem i gitarskom pratnjom oplemenio Marin Ćorić.
Dragi prijatelji naše misije, upućujem ovo pismo svima koji ste sudjelovali u akciji „Pomozimo Ukrajini“. Kad je buknuo rat, koji se nažalost do današnjeg dana nije ugasio, naša zajednica predvođena svećenicima, pastoralnim suradnicima, misijskim vijećima, odmah se uključila u akciju pomoći dragoj zemlji Ukrajini. Val dobrote stalno je rastao. Kako bi se što konkretnije mogla pružiti pomoć, bili su organizirani različiti susreti s ukrajinskim obiteljima. Pojedine obitelji iz naše misije primile su Ukrajince pod svoj krov. S njima su dijelili svoj život i pomagali im nositi teški križ. Hvala im na tome!
Kao zajednica mi smo se odlučili na prikupljanje novčanih sredstava, što se pokazalo veoma uspješno. Opunomoćene osobe od strane vodstva misije obavljale su više nego profesionalno zadatak sakupljanja novaca. Neki su išli od kuće do kuće i kucali na vrata za pomoć. Nitko nije odbio niti zatvorio svoja vrata. Svaki novčić bio je upisan, čime smo pokazali da se može raditi transparentno i odgovorno. Budimo na to ponosni!
Prikupljeni novac, točnije iznos od 28.163 € slat ćemo tamo gdje smatramo da je najpotrebnije. Kao što ste svi bili odgovorni kod prikupljanja, tako ćemo biti odgovorni i kod darivanja. A o svemu ćete biti naknadno informirani.
Još jednom moram reći VELIKO HVALA svakom pojedincu, svakoj obitelji! Solidarnost i ljubav koju ste pokazali izviru iz Evanđelja. Znajte da je darivanje najljepši put koji nam pokazuje Isus Krist. Riječima pjesnika A. G. Matoša kojima sam započeo, sada ću i dovršiti ovo pismo: „I dok je srca, bit će i Kroacije!“
Karlsruhe, 10. 7. 2022.
don Ivo Nedić, voditelj misije
Dar prvopričesnika iz PforzheimaDar krizmanika iz PforzheimaDar krizmanika iz BruchsalaDar prvopričesnika iz RastattaDar krizmanika iz RastattaDar vjeroučenika iz Rastatta
U nedjelju, 10. 7. 2022. u Brettenu je slavljena posljednja misa na hrvatskom jeziku prije ljetnih odmora. S nedjeljnim svetim misama nastavljamo najesen, 11. 9. 2022. u našoj crkvi St. Laurentius u redovitom terminu.
Molimo vjernike iz Brettena da se već od sljedeće nedjelje, 17. 7. pridruže vjernicima u nekoj od naših većih zajednica: Bruchsal, Pforzheim, Karlsruhe.
[Na fotografiji don Ivo Nedić s natpisom pored puta u Brettenu 🙂]
U nedjelju, 10. 7. 2022. u crkvi Srca Isusova (Herz-Jesu) u Pforzheimu održano je misno slavlje svih misijskih zajednica (Fest der Missionen) koje djeluju na području župe Pforzheim pod motom „U Tebe se uzdam i ne bojim se!“.
Misnim slavljem predsjedao je župnik u Pforzheimu vlč. Georg Lichtenberger, s kojim su suslavili svećenici iz poljske, kaldejske, talijanske, portugalske, engleske, madžarske i hrvatske zajednice. Hrvatsku katoličku misiju predstavljao je voditelj don Ivo Nedić. Osim navedenih zajednica na misi su bili prisutni i vjernici iz španjolske i vijetnamske zajednice.
Svaki svećenik je najprije na početku mise na svom materinjem jeziku pozdravio okupljene vjernike, a potom i uputio nekoliko poticajnih riječi nakon pročitanog evanđelja (Mt 10,26-33), u kojem su odzvanjale Isusove riječi upućene njegovim apostolima ali i svima nama kršćanima: „Ne bojte se!“
U ime hrvatske zajednice molitvu za jedinstvo Crkve izrekla je gospođa Ljiljana Böhm.
Za glazbeni program misnoga slavlja bili su zaduženi pjevači zbora crkve St. Franziskus (St. Francis-Singer) te predstavnici portugalske, talijanske, kaldejske, poljske i hrvatske zajednice. Zbor hrvatske zajednice pod ravnanjem past. suradnika Darka Rubčića, izveo je pjesmu „Daruj nam mir“.
Nakon svete mise nastavljeno je druženje ispred crkve. Svaka od misija bila je zadužena da donese neka od svojih tradicionalnih jela i pića. Za organizaciju ovoga dijela slavlja uime hrvatske zajednice pobrinuli su se članovi molitvene inicijative „40 dana za život“, koji su sve prisutne počastili domaćim kolačima i domaćom šljivovicom.
Nakon dvije godine stanke zbog pandemije koronavirusa bilo je lijepo osjetiti zajedništvo oko stola Gospodnjega u bogatstvu različitih jezika i kultura.
Pred nama je još jedan Susret hrvatske katoličke mladeži koji će se održati u subotu, 17. 9. 2022. u Bjelovaru, sjedištu Bjelovarsko-križevačke biskupije, pod geslom “Gore srca”.
Želja nam je da se i mladi iz naše Misije prijave za ovaj susret!
Polazak iz Njemačke bit će organiziran u petak, 16. 9.
U subotu, 17. 9. mladi će sudjelovati u predviđenom programu koji će završiti središnjim euharistijskim slavljem na stadionu u Bjelovaru.
Nakon noćenja u Bjelovaru, u nedjelju, 18. 9. ujutro kreće se prema Zagrebu gdje bi mladi imali svetu misu i nekoliko sati na raspolaganju za razgledavanje grada. U poslijepodnevnim satima slijedi povratak kući.
Prijaviti se mogu mladi od navršene petnaeste pa do tridesete godine života. Prilikom prijave maloljetne osobe moraju predati suglasnost roditelja/zakonskog skrbnika, a sve punoljetne osobe trebaju predati Suglasnost za obradu podataka.
Prijave se vrše do 18. 7. 2022. kod naših pastoralnih suradnika isključivo putem elektroničke pošte (e-mail):
Sanja Gluhak:
Đurđica Kušić:
Darko Rubčić:
Program Susreta hrvatske katoličke mladeži u Bjelovaru 17. rujna 2022. godine:
od 10.00 sati – dolazak u župe Bjelovarsko-križevačke biskupije
10.00 – 12.00 sati – program upoznavanja i molitvenog zajedništva po župama; ručak
do 13.45 sati – dolazak u Bjelovar; slobodan program (obilazak pripremljenih punktova po gradu: sajam zvanja, katolički interliber, dnevni boravak, itd.)
15.15 sati – početak procesije prema stadionu
16.00 sati – animatorski pretprogram na stadionu
17.00 sati – svečano euharistijsko slavlje; nakon misnog slavlja slijedi koncert i odlazak kućama
U nedjelju 3. 7. 2022, imamo slavlje Krizme i Prve pričesti za ove dvije zajednice. Sveta misa će biti u 11.30 u crkvi St. Johannes Nepomuk u Kehlu. Toga dana neće biti mise u Offenburgu!
Ove godine se za sakrament svete potvrde pripremalo 13 djece. Dvoje su se krizmali u Gaggenau i Karlsruheu, dvoje će to učiniti u Hrvatskoj, a ostali će se krizmati u Kehlu. Pored krizmanika imamo i jednog prvopričesnika.
Veselimo se ovom događaju! Dođite u što većem broju, pokažimo da nas ima. To će biti znak zajedništva. Zahvalimo Bogu za dar Duha Svetoga.
Krizmanici i prvopričesnik trebaju doći u crkvu u 11.00 sati.
Te nedjelje ujedno prestajemo s misama u srpnju i kolovozu, a nastavljamo u nedjelju, 4. 9. 2022. u redovitom terminu: Offenburg (9.30 sati) i Kehl (11.30 sati).
U subotu, 2. 7. 2022. iz Hrvatske dolaze u posjet našoj Misiji dvojica bogoslova Hrvatske salezijanske provincije sv. Ivana Bosca – Mario Majstorović i David Marić. Bit će smješteni kod naših svećenika u Karlsruheu. U mjesec dana koliko će biti s nama, pohađat će kurs njemačkog jezika, ali i aktivno sudjelovati i pomagati u radu naše Misije: u organizaciji preostalih krizmi, u radu s ministrantima i mladima…
U ime pastoralnog tima, misijskih pastoralnih vijeća i svih naših vjernika želimo ovoj dvojici bogoslova ugodan i plodonosan boravak među nama. Dobro nam došli!
Moje ime je Mario Majstorović, imam 30 godina, i salezijanac sam već dvije godine. Od ranog djetinjstva bavio sam se nogometom, međutim dijagnosticirana bolest (dijabetis), koja mi je otkrivena u 13. godini života, polako me i postupno dovodila bliže Gospodinu. U dobi od 26 godina, nakon dužeg „hrvanja“ s Gospodinom, odgovaram Isusu svojim DA na poziv da postanem salezijanac svećenik. Radujem se daru života, koji u znak ljubavi prema Isus želim istrošiti za mlade, kao što je to učinio sv. Ivan Bosco.
Zovem se David Marić, imam 22 godine i bogoslov sam Hrvatske salezijanske provincije sv. Ivana Bosca. Svoje djetinjstvo, uz brata i tri sestre, proveo sam u malom selu u Dalmaciji u kojem sam, zahvaljujući Božjoj providnosti i prisutnosti jednog salezijanca, shvatio da je život potrošen za Boga i u slučaju tog salezijanca, život darovan u službu mladima, uistinu prekrasan. I ne samo da je prekrasan već da je to život vrijedan življenja. Osjećajući unutar sebe klicu poziva i potaknut primjerom salezijanaca, započeo sam ovaj hod slijedeći Gospodina na Don Boscov način.
U subotu, 25. 6. u 11 sati imat ću još vjeronauk za prvopričesnike u Karlsruheu. Bit će to i prigoda da prvopričesnici koji žele ići na prvopričesnički izlet 23. 7. 2022., uplate svoju ulaznicu od 23 eura. Koji ne uplate tada, a željeli bi svakako ići, imat će još priliku uplatiti u nedjelju, 26. 6. poslije Svete Mise kod svećenika koji bude slavio Sv. Misu. Ovaj novac jednom uplaćen, je nepovratan, u slučaju da se netko kasnije predomisli iz bilo kojeg razloga, jer autobus jednom rezerviran odmah je i plaćen, i tu nema više povrata novca.
Draga djeco i roditelji, u utorak, 21. 6. 2022. nastavljamo s nastavom vjeronauka u svim zajednicama u redovitim terminima.
Ovogodišnji prvopričesnici koji su se pričestili u Karlsruheu, Bruchsalu i Pforzheimu moći će preuzeti fotografije s Prve pričesti kod svećenika na prvom satu vjeronauka:
Izlet za prvopričesnike i ministrante u zabavni park Tripsdrill bit će u subotu, 23. 7. 2022. Naručena su dva autobusa.
Jedan autobus kreće iz Gagganau. Ulazak u autobus je u 7.30 sati u Gaggenau, zatim u Rastattu u 8.00 te u Karlsruheu u 8.30 sati.
Drugi autobus kreće u 7.30 sati iz Pforzheima, u 8.30 bit će u Bruchsalu. Iz Bruchsala će oba autobusa nastaviti zajedno putovanje u zabavni park Tripsdrill.
Hrvatska katolička misija preuzima troškove autobusa za prvopričesnike i ministrante. Ulaz u park plaćaju prvopričesnici sami, a za ministrante plaća Misija. Očekujemo da u svakoj grupi bude po dvoje roditelja.
Prijave se vrše do 27. 6. kod vjeroučitelja na satu vjeronauka ili nakon mise. Ulaznica za zabavni park Tripsdrill iznosi 23 €. Potrebno da je da roditelji kod prijave djeteta odmah i plate ulaznicu.
Na svetkovinu Tijelova, kada se u Katoličkoj crkvi u mnogim gradovima organiziraju procesije u kojima vjernici na poseban način slave Presveto Tijelo i Krv Kristovu, naši vjernici su se priključili domaćinima Nijemcima. Tako je bilo organizirana zajednička procesija i slavlje svete mise u zajednicama: Karlsruhe, Bruchsal, Gaggenau i Bretten. U Pforzheimu je ove godine izostala i procesija i zajednička misa s Nijemcima pa su naši vjernici imali redovitu misu na hrvatskom jeziku.
Procesiju i misno slavlje u Karlsruheu je vodio župnik Thomas Ehret, propovijedao je svećenik Christof Scherer, a hrvatsku je zajednicu predstavljao don Vjeko Kanić; u Bruchsalu je uz župnika dr. Benedikta Ritzlera suslavio voditelj HKM Mittelbaden don Ivo Nedić; u Gaggenauu je uz župnika Tobiasa Merza koncelebrirao don Stjepan Matijević; u Brettenu je uz župnika Harald-Mathiasa Maibu u procesiji i svetoj misi sudjelovao don Sebastijan Marković.
U svim navedenim mjestima naši vjernici Hrvati došli su u velikom broju, a mnogi su i aktivno sudjelovali u pripremama i organizaciji te u samoj procesiji i misnom slavlju. Jedni su pomagali u kićenju ulica i u reguliranju saobraćaja na prometnicama kojima se kretala kolona vjernika, drugi su nosili baldahin ispod kojega je svećenik nosio Presveto u pokaznici (monstranci) i blagoslivljao sav okupljeni narod, naši čitači su čitali misno čitanje i molitve vjernika, pjevači su pjevali hrvatske euharistijske pjesme, jedni su razvozili i postavljali stolove i klupe, drugi su nakon mise dijelili blagoslovljena peciva i pića.
Domaćini Nijemci su na poseban način zahvalili našim vjernicima na velikom odazivu i na velikoj pomoći u organizaciji slavlja. Župnik u Karlsruheu je izričito naglasio da današnje slavlje svetkovine Tijelova ne bi uspjelo da nije bilo ogromne pomoći hrvatskih vjernika! Na ovo smo izrazito ponosni!
Zahvaljujemo najprije dragom Bogu na lijepom danu; zahvaljujemo našim domaćinima Nijemcima koji su imali veliko povjerenju u hrvatsku zajednicu; zahvaljujemo našim svećenicima koji su nas predstavljali; zahvaljujemo našim misijskim vijećima i vjernicima koji su se spremno odazvali na pomoć u organizaciji slavlja; zahvaljujemo svim našim vjernicima koji su sudjelovali u procesiji i misnom slavlju i iskazali posebnu čast i slavu našem Bogu.
Prije nego pogledate foto i video galeriju procesija i misnih slavlja, pročitajte što su o Euharistiji, o Isusu prisutnom u liku kruha i vina, pisali neki od crkvenih otaca:
Sv. Ciprijan (oko 210. – 258.)
Koliko li je čvrsta kršćanska jednodušnost…, a to žrtve Gospodnje same po sebi potvrđuju. Naime, kad Gospodin svoje tijelo naziva kruhom, umiješenim od mnoštva čestica brašna, on time označuje jedinstvo svojega kršćanskog naroda što ga nosi u Sebi. Pa kad on svoju krv naziva vinom, koje, premda je proizvedeno od mnogih grozdova, postaje samo jednim pićem, on time opet označuje da stado koje tvorimo potječe od mnoštva okupljena u jedinstvo.
Sv. Ivan Zlatousti (oko 344. – 407.)
Uočimo čudesnost toga sakramenta, svrhu njegova ustanovljenja, plodove kojima rađa. Postajemo samo jedno tijelo, kaže Pismo, udovi tijela Kristova, kosti kostiju njegovih. Upravo to postiže hrana koju nam on daje. On se miješa s nama kako bismo postali jedno, poput tijela pridružena Glavi.
Sv. Ćiril Aleksandrijski (oko 375. – 444.)
Da bismo se sjedinili s Bogom i međusobno, premda od nas svatko ima vlastitu osobnost, jedini je Sin pronašao čudesno sredstvo: samo jednim tijelom, svojim, posvetio je svoje vjernike u mističnu zajedništvu, tako da oni tvore samo jedno tijelo s Njime i međusobno. Nikoje podvojenosti ne može biti u Kristu. Pošto smo svi sjedinjeni s Kristom po njegovu tijelu, koje svi primamo, jedno i nedjeljivo, u svoja vlastita tijela, udovi smo toga jedincata tijela, a On je veza tog jedinstva.
[…] Svi smo, po naravi, zatvoreni u svoje pojedinačnosti, ali smo, na drugi način, svi skupa ponovo ujedinjeni. Premda smo na neki način podijeljeni u oštro razgraničene osobnosti, po čemu je netko Petar ili Ivan, drugi opet Toma ili Matej, mi smo gotovo stopljeni u samo jedno tijelo u Kristu, hraneći se samo jednim tijelom. Jedan nas Duh obilježuje biljegom jedinstva pa kao što je Krist jedan i nedjeljiv, svi smo samo jedno u Njemu. Stoga je on rekao svojemu Ocu nebeskom: Neka budu jedno kao što smo mi jedno.
Sv. Augustin (354. – 430.)
Kaže vam se: Tijelo Kristovo, a vi odgovarate: Amen. Budite dakle udovi tijela Kristova, kako bi vaš amen bio istinit. – A zašto se u tom otajstvu upotrebljava kruh? – Ne tumačimo ništa sami, poslušajmo Apostola [Pavla], koji, govoreći o tome sakramentu, kaže: ‘Svi smo, koliko god nas ima, samo jedno tijelo, jedan kruh.’ Shvatite i radujte se. Jedinstvo, pobožnost, ljubav! Samo jedan kruh, a što je taj jedincati kruh? – Samo jedno tijelo, sastavljeno od mnogih. Sjetite se da se kruh ne mijesi samo od jedne čestice brašna, već od njihova velika broja…
[…] Što se kaleža tiče, braćo, sjetite se kako se proizvodi vino. Mnogo je zrna u grozdu, ali tekućina, iscijeđena iz njih, stapa se u jedinstvenu cjelinu. Tako je Gospodin htio da i mi njemu pripadamo pa je na svojem oltaru posvetio otajstvo našeg mira i našeg jedinstva.
Sv. Ivan Damaščanski (oko 675. – 749.)
Ako je taj sakrament jedinstvo s Kristom i istodobno jedinstvo vjernika jednih s drugima, on nam zacijelo priskrbljuje jedinstvo s onima koji ga primaju kao i mi.
Dana 4. lipnja 2022. proslavili smo našeg Gospodina, Kralja Kraljeva, s više od 50.000 ljudi na stadionu Maksimir u Zagrebu. Riječ je o molitveno-glazbenom spektaklu pod nazivom „Progledaj srcem“.
Ovogodišnje, šesto po redu, izdanje spada među do sada najveće glazbene događaje u Hrvatskoj. Slavili su djeca, mladi i stari a svi pred Bogom – djeca Njegova. Prelijepo je bilo vidjeti vjernike ujedinjene u molitvi i slavljenju, što je u današnjem vremenu jako potrebno.
Duh Sveti nas je sve blagoslovio i vodio kroz tu neopisivu večer. Pjevali smo, plesali, slavili dragog Boga, dali mu čast i hvalu. U ime našeg Pape Franje pismom je sve prisutne pozdravio državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin. Potom je svećenik i isusovac Boris Jozić održao kratku duhovnu misao s jasnom porukom da pred Bogom i ljudima smijemo biti slabi kako bi se Božja veličina kroz našu slabost objavila.
U službenom programu su nastupili: Alan Hržica, Amorose, Božja pobjeda, Božja Slava band, Doris Dragović, Emanuel, fra Ivan Matić, fra Marin Karačić, klapa „Sveti Juraj“ Hrvatske ratne mornarice, Rafael Dropulić Rafo, sestre Halužan, sestre Husar, sestre Palić, Toni Cetinski, Vanessa Mioč i Zbor Mihovil.
Zahvalna sam Bogu radi velike milosti i mogućnosti da budem dijelom ovoga nesvakidašnjeg događaja. Pokazali smo da Hrvati pripadaju Isusu Kristu! Slava ti i hvala, Gospodine!
Jacqueline Zadravec
Poruka Pape Franje
Dragi prijatelji,
drago mi je što vam se mogu obratiti u ovom trenutku radosti i slavlja svojstvena mladima, a koje ne bi trebalo nedostajati ni nama starijima.
Duhovno smo povezani i zajedno plovimo u istoj lađi. Znate koliko je uzburkano današnje more i kroz koliko opasnosti i iskušenja prolazimo. U ovom olujnom moru Uskrsli Krist nam govori: ”Ne bojte se, ja sam s vama u sve dane!” Njegove riječi za nas su izvor nade, snage i radosti.
Sveti Otac, čije vam pozdrave prenosim i koji je s oduševljenjem primio vijest o vašem duhovskom bdjenju kroz molitvu i glazbu, podsjeća nas da radost Evanđelja ispunja srce i čitav život svakog onog koji susretne Isusa. Stoga, dragi mladi, dopustite se osvojiti Njegovim pogledom koji je pun ljubavi i koji nas poziva na susret, na djelovanje, na blagost, na zajedništvo. Dok okupljeni u vjeri zahvaljujete za darove koje ste primili od Oca nebeskoga, posebno za dar Duha Svetoga, Gospodin Isus vas poziva da gledate na svijet, i na braću i sestre, s otvorenim srcem, koje je ispunjeno nadom. I ne zaboravite da je značajka mlade osobe sanjati velike stvari, tražiti široke obzore, odvažiti se na nešto veće, imati želju da osvoji cijeli svijet, znati prihvatiti zahtjevne izazove i htjeti dati najbolje od sebe, kako bi se izgrađivalo nešto bolje. Zato, obnovljeni u Duhu, hrabro hodite u novosti života pronoseći dobrotu Gospodnju u svijetu kojemu su potrebni svjedoci Kristove ljubavi.
Sveti Otac, papa Franjo, zazivajući na sve vas zagovor Majke Božje od Kamenitih vrata i bl. Alojzija Stepinca, želi da vas događaj, u kojem sudjelujete, potakne na naviještanje radosti koju nosite u srcu te, udjeljujući vam svoj blagoslov, ujedno moli da ustrajete u molitvi za njega.
Kardinal Pietro Parolin, državni tajnik Njegove Svetosti
Dvije pune godine vladala je pandemija virusa korone, od 2020. do 2022. godine. Tom pošasti zavladalo je opće i zastrašujuće stanje ne samo u civilnom društvu, nego i u crkvenoj i vjerničkoj zajednici. Neki su od korone umrli ili nose neke njezine posljedice. Bilo je tzv. “dragovoljno” cijepljenje, koje se npr. u Austriji kažnjavalo za necijepljene od tri i pol tisuće eura. Morale su se nositi zaštitne maske kod ulaska u trgovine, restorane i u crkvene prostore. Bilo je ograničeno kretanje iz jednoga mjesta u drugo.
U crkvi, uz to, moralo je biti odstojanje minimalno jedan i pol metar, ograničenje ministranata samo na dvojicu ili dvoje. Kod ulaza u crkvu trebalo se zapisivati i bio je ograničen broj ljudi. Određeni redari su trebali voditi točnu evidenciju kod pričesti i za ulazak na jedna vrata i izlazak na druga vrata crkve. Škropionice s blagoslovljenom vodom su “presušile” što se djelomično i dalje provodi u nekim crkvama. Kod krštenja ili vjenčanja bio je ograničen broj, manji od deset.
Bogu hvala, stanje se popravilo. Međutim, ipak se teško vratiti na stanje prije započete epidemije. Mnogo smo izgubili s nesusretanjem s penzionerima, ministrantima i neodlaženjem na hodočašća i obavljanja drugih aktivnosti. Mnogi su se fizički i duhovno udaljili jedni od drugih. Zavladala je depresija kod djece i njihovih roditelja. Nastalo je opće zaprepaštenje na cijelome svijetu.
Manje zajednice kao što su Gaggenau i Rastatt uspjele su okupiti neke ministrante, prijašnje i novodošle. Posebno pozivamo, prvopričesnike, sadašnje i buduće krizmanike da se uključe u časno djelo ministriranja, jer biti ministrant ili ministrantica jest čast da se bude kod oltara i služi izravnije Bogu i narodu. Lijepo je biti ministrant ili ministrantica i u službi zajednice i pomoći svećeniku. Oni koji imaju dobar glas i sposobnosti, molimo da se uključe u službu čitanja ili pjevanja. Tako ćemo svi pokazati da je naša vjera živa, neustrašiva i da ona neće s nama nestati. Biti Isusov prijatelj je nešto najljepše i najveće bogatstvo koje možemo steći i primiti. Taj Božji dar treba iskoristiti. Pozivamo ministrante i ministrantice ostalih zajednica iz misije da se uključe i jačaju, te obnove međusobno zajedništvo.
don Vjeko
Ministranti u RastattuMinistranti u RastattuMinistranti u Gaggenau
Dragi članovi Hrvatske katoličke misije Mittelbaden!
Upravo sam primio vijest o smrti Ilije Čerkezovića. Umro je danas, 1. 6. 2022. u rodnoj Gunji. Pokopan će biti u petak, 3. 6. 2022. u 12.00 sati na mjesnom groblju Šumanovci. U ime misije izrazio sam sućut njegovoj supruzi Janji i njihovoj obitelji.
Pokojni Ilija rođen je 16. 6. 1944. u Gunji. On i njegova supruga Janja svoj su život proveli u Pforzheimu. Bio je trajni član Misijskog pastoralnog vijeća. Imao je dva doma: svoju obitelj i hrvatsku misiju. Nijedan događaj u misiji nije prošao bez Ilije i Janje. Bili su uvijek otvoreni i spremni služiti drugima. Njihovim odlaskom ostala je jedna praznina u našoj zajednici.
Dragi vjernici, zahvalimo Bogu za pokojnog Iliju Čerkezović i neka mu Gospodin bude nagrada za sve što je učinio. Pokoj vječni daruj mu, Gospodine. I svjetlost vječna neka mu svjetli.
Njemačka veleprodajna tvrtka Metro uručila je prošli tjedan Hrvatskoj katoličkoj misiji Mittelbaden vrijednu donaciju slatkih proizvoda za djecu. Riječ je o kvalitetnim slatkišima marke Kinder i Ferrero Rocher. Donatoru Metro zahvaljujemo od srca!
U nedjelju, 29. 5. 2022. ministranti u Bruchsalu i Pforzheimu podijelili su slatkiše svoj djeci u crkvi nakon nedjeljne mise, a djeca u ostalim mjestima dobit će svoj slatkiš na satu vjeronauka.
U fotogaleriji pogledajte radost djece u Kirrlachu:
U zajednici Bretten na svetim misama nije potrebno nositi zaštitne maske; a oni koji žele, mogu nastaviti nositi ih. Potrebno je međutim i dalje paziti na potrebni razmak između ljudi (razmak u klupama) koji ne pripadaju istom kućanstvu.
U nedjelju, 29. 5. 2022., u crkvi sv. Franje (St. Franziskus Kirche) u Pforzheimu održan je zajednički dan molitve njemačke katoličke zajednice i svih misija koje djeluju na području župe Pforzheim za mir u svijetu, posebno za okončanja ruske agresije na Ukrajinu. Vrhunac programa bilo je misno slavlje koje je predvodio p. Arokiadoss.
U periodu od 15:00 do 19:00 sati svaka od misija imala je određeni termin za molitvu na svom materinjem jeziku: portugalska (15:00-16:00), talijanska (16:00-16:30), kaldejska (16:30-17:00), poljska (17:00-18:00) i hrvatska (18:00-18:45).
Našu hrvatsku zajednicu predstavljalo je 30-ak vjernika na čelu s voditeljem misije don Ivom Nedićem. Najprije je izmoljena krunica, koju su predvodili vjernici koji inače mole krunicu utorkom prije svete mise i članovi zajednice Inicijativa za život. Nakon otpjevanih prigodnih pjesama past. suradnik Darko Rubčić pročitao je „Molitvu za mir“ teologa Karla Rahnera. Na koncu je don Ivo svim okupljenima udijelio blagoslov s Presvetim.
Molitva za mir
Sveti Stvoritelju svijeta i zemlje s ljudima na njoj. Ti si htio da se čovječanstvo razvije do one točke na kojoj može činiti i uvijek jezivo čini ne samo ovo, ono i kojekakvo drugo zlo u svojoj povijesti; nego se na toj točki može sâmo uništiti globalnim samoubojstvom. Nisi li mogao spriječiti ovu mogućnost evolucije, kad se povijest čovječanstva (kako se nadamo i moramo nadati) ima okončati u tvome svjetlu i tvome miru, koji je nešto više negoli sve etape razvoja koji se nastavlja? Ili, ne pokazuje li baš ova zadnja mogućnost tko si ti, a tko smo mi, jer najviši stupanj stvorenja postaje neumoljivo najveći skok u potpunu, čak predvidivu propast?
Možda se uopće ne ježiš pred ovim sveopćim samoubojstvom, jer ti (valjda blagim sudom) promatraš Kajinove čine od početka i sva samoubojstva kroz sva vremena. Ali mi, tvoja stvorenja, nemamo pravo htjeti niti svojom nebrigom dopustiti ovo sveopće samoubojstvo, naše sveukupno samoubojstvo. Ima mogućnosti, a ne samo stvarnosti, koje su toliko užasne da i samo olako prihvaćanje, računanje s tim, zaslužuje pakao. Ti si dopustio da čovječanstvo u svojoj cijeloj povijesti i ludilu masa juri stranputicama, pri čemu nam ne preostaje ništa osim plačući pasti nice pred našega Boga, koji nas je stvorio.
I nitko točno ne zna da li se upravo u ljudski najstrašnijem ili samo naoko bezazlenom zbiva ono najstrašnije, što će ga zadesiti tvoj razorni sud.
Uz to si navijestio (tako da nas mora zanimati) da ti hoćeš svršetak povijesti čovječanstva i da ćeš ga učiniti. Ali, o Bože svega milosrđa, moram li zaista s time računati da će čovječanstvo učiniti sebi svršetak samoubojstvom? Sve ako bismo takav luđački čin još jednom morali prepustiti tvome sudu, ipak bi takvo sveukupno samoubojstvo – počinjeno od strane malobrojnih koji su odgovorni za sve – objektivno ipak bilo najveći grijeh, svekoliko protuslovlje tvojoj stvoriteljskoj volji, koja hoće da budemo i svoju, danu nam egzistenciju, prihvatimo kao dar neizmjerne ljubavi.
O Bože, ovo samoubojstvo bilo bi, doduše, naš čin koji bi ti mogao posve odbaciti sa sebe. Ali naša sloboda, skupa sa svojom kratkovidnošću i zaslijepljenošću, skupa s ludilom masa i svom obijesti koja se poigrava s krajnjim mogućnostima, nalaze se još jednom u suverenoj moći tvoje vlastite slobode, tvoga bezrazložnog raspolaganja. Dopusti, Bože smilovanja, da tvoj bijedni stvor ipak apelira na tvoju vlastitu odgovornost. Sasvim je istina da mi sami moramo činiti sve što je moguće da spriječimo atomsko samoubojstvo čovječanstva kao stvarnost (i gotovo još važnije!) već i kao mogućnost, te da se ne predajemo kobnim smicalicama o miru putem atomske ravnoteže zastrašivanja, da ne mislimo kako se zadnji užas može izbjeći čistim racionalnim pregovorima između dva jednako jaka egoizma, bez hrabrosti one ludosti iz Besjede na gori i bez ljubavi tvoga Sina na križu.
Pa ipak, Bože smilovanja, tebe zazivam i tvoje milosrđe. Ako hoćeš, uništi nas i dokrajči prljavo-grešnu povijest čovječanstva. Ali, zar si tu povijest otpočeo kroz milijune godina samo da je dvije tisuće godina nakon pomirenja svijeta na križu tvoga Sina svršiš, iako bismo mogli pomišljati da ona, u svjetlu tvoga evanđelja, počinje tek sada? Dopusti da čovječanstvo još živi, ono ti može još zahvaljivati na sasvim nov način za tvoje velike divote.
Daj stoga svim ljudima posvuda smjelosti i hrabrosti zauzeti se za mir i za istinsko razoružanje. Daj Crkvi hrabrosti da ne naučava mudro kako se lukavo mogu izmiriti egoizmi među ljudima, nego kako se mora i može nastupati za nesebičnu pravdu i mir u ludosti križa. Obrati srca moćnika da svoju težnju za vlašću ne prikazuju lažno kao opravdanu samoobranu, da ne varaju sebe i druge govoreći da služe miru sve većim naoružavanjem. I najzad: Nauči nas da u svome vlastitom životu nesebično promičemo mir.
Karl Rahner
[Karl Rahner: Molitve života, preveo Jerko Matoš, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb, 32001.]
Uskrsli Gospodin pozdravio je prvu zajednicu riječima “Mir vama”. Već 2000 godina odjekuje poziv Gospodina upućen svim vjernicima da molimo za mir. To nije mir koji ljudi daju, to je mir koji dolazi od Gospodina. Taj nam je mir potreban.
U nedjelju, 29. svibnja 2022. od 15:00 sati do 19:00 sati strane misije mole za mir. Naša hrvatska zajednica u Pforzheimu prihvatila je molitvu u terminu od 18:00 do 18:45 sati. Molitva će se održavati u crkvi St. Franziskus. Pozvani su svi članovi naše misije. Na poseban način pozivamo vjernike iz Pforzheima koji se okupljaju utorkom na molitvu i zajednicu Inicijativa za život. Oni su već prepoznatljivi kao molitelji na otvorenom, a također u našoj crkvi. Nemojte se dvoumiti, nego dođite! Neka se po našim molitvama mir nastani u ovom svijetu.
Molit ćemo krunicu, pjevati i uzdizati naše srce Gospodinu za pravi mir. Neka to bude naš doprinos miru koji nam je toliko potreban. Na poseban način molimo za mir u dragoj nam zemlji Ukrajini.
Dragi krizmanici, poštovani roditelji i kumovi krizmanika, obavještavamo Vas da je došlo do promjene satnica naših slavlja svete krizme. Budući da smo termine krizmi dogovarali davno, dok su na snazi bile stroge mjere vezane za koronavirus, morali smo u svim našim velikim centrima (Karlsruhe, Bruchsal, Gaggenau, Pforzheim) računati sa po dvije krizme. Međutim, prije nekoliko dana došla je službena obavijest od Nadbiskupije Freiburg u kojoj stoji da u crkvama više nema ograničenog broja vjernika. Iz toga razloga umjesto ranije utvrđena dva termina bit će samo jedan. Datum naravno ostaje isti, promijenjene su samo satnice krizmi.
Bei der Benutzung dieser Seiten kommen Cookies zum Einsatz. Sie beinhalten keine personenbezogenen Daten und lassen keinen Rückschluss auf den Standort zu. OKDatenschutzerklärung
Datenschutz
Privacy Overview
This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
