Božićno-nikolinjska proslava u zajednici Bruchsal
U subotu, 3. 12. 2022. u dvorani Bundschuh-Halle u Bruchsalu održana je Božićno-nikolinjska proslava zajednice Bruchsal i obližnjih manjih mjesta: Bretten, Mingolsheim, Kirrlach i dr. Osim domaćih gostiju bili su prisutni i vjernici iz naših ostalih zajednica: grupa mladih iz Offenburga, zatim prijatelji iz Baden-Badena, Karlsruhea, Pforzheima… Ukupno oko 600 ljudi!
Sve je okupljene u ime Hrvatske katoličke misije Mittelbaden na početku pozdravio don Ivo Nedić, voditelj misije. Na poseban način zahvalio se Misijskom pastoralnom vijeću Bruchsal, na čelu s predsjednicom Marijom Vasilj, koje je najzaslužnije za dobru organizaciju ove zahtjevne proslave. Zahvalio je i svim volonterima (redarima, kuharima, konobarima, prodavačima) te sponzorima. Potom je riječ predao gđi Vasilj, koja je vodila službeni program.
Najprije su s recitacijama nastupila djeca koja pohađaju Hrvatsku dopunsku školu u Bruchsalu i Bad Schönbornu. Njih su za nastup pripremile njihove učiteljice Kristina Lovrić i Silvana Perić. Potom su sva djeca, njih preko 60!, otpjevala tri pjesme: „Radujte se, narodi“, „Djetešce nam rodilo“ i „Sveti Niko svijetom šeta“. Na klaviru ih je pratio past. suradnik Darko Rubčić, a zborom je dirigirao don Ivo Nedić.
Nakon posljednje pjesme u dvoranu je stigao i sveti Nikola, a djeca su ga pozdravila gromoglasnim pljeskom! Kao i u drugim našim zajednicama, i ovdje su djeca obećala svetom Niki da će biti dobri, da će redovno ići u crkvu i moliti se Bogu, da će slušati roditelje i slagati se s braćom i sestrama, da će marljivo učiti i biti dobri u školi te da će biti dobri prijatelji i pomagati drugima. Prije nego je otišao drugoj djeci na svijetu, sveti Nikola je svakom djetetu u dvorani darovao slatki paketić.
Nakon kratkoga ali slatkoga ‘službenog’ programa nastupila je grupa Unikum koja je prisutne glazbeno uveseljavala do 1 sat nakon ponoći.
Uz čašicu razgovora, pjesmu i ples – divno je bilo osjetiti iskreno zajedništvo!
Videogalerija (© don Sebastijan Marković)
Božićno-nikolinjska proslava u zajednici Pforzheim
U do posljednjeg mjesta ispunjenoj dvorani Ameliussaal/Kirnbachhalle u Niefernu, u subotu, 26. 11. 2022. održana je Božićno-nikolinjska proslava.
Na samom početku sve je okupljene u ime Hrvatske katoličke misije Mittelbaden pozdravio don Ivo Nedić, voditelj misije, a potom je uslijedio bogati glazbeno-scenski program koji su izveli vjeroučenici i učenici hrvatske nastave. Djecu su pripremili gđa Andrea Jakopiček, učiteljica i koordinatorica hrvatske nastave za koordinaciju Mannheim, te vjeroučitelji don Ivo i Darko Rubčić.
Vrhunac večeri bio je dolazak svetoga Nikole! Iako zbog korone dvije godine nije bilo moguće organizirati božićno-nikolinjsku zabavu, djeca nisu zaboravila svoga svetog Niku i dočekala su ga uz glasnu vrisku. A i sveti Niko je bio sretan što ponovno može biti među djecom. Djeca su mu obećala da će i dalje biti dobra, da će redovno ići u crkvu i moliti se Bogu, da će slušati roditelje i slagati se s braćom i sestrama, da će marljivo učiti i biti dobri u školi te da će biti dobri prijatelji i pomagati drugima.
Na koncu programa sve je prisutne pozdravio domaćin gosp. Damir Premužić, predsjednik Misijskog pastoralnog vijeća Pforzheim, koji je na poseban način zahvalio svemu osoblju (redarima, kuharima, konobarima, prodavačima) – volonterima bez kojih ne bi bilo moguće organizirati ovako dobru feštu.
Nakon ovoga ‘službenog’ dijela okupljene je glazbeno zabavljala domaća grupa Unikum. Pjevalo se, plesalo i igralo kolo do 1 sat nakon ponoći.
Fotogalerija (© Jelena Trieb i don Sebastijan Marković)
Videogalerija (© don Sebastijan Marković)
50 zlatnih godina – svečana akademija u Gaggenau (VIDEO)
U punoj dvorani Jahnhalle u Gaggenauu, u petak, 18. studenoga 2022. proslavljeno je svečanom akademijom pola stoljeća hrvatskoga katoličkog dušobrižništva u misijskim zajednicama Gaggenau, Rastatt i Baden-Baden.
Snimatelj: Aleksandar Radojičić (https://studio-amor.de/)
50 zlatnih godina – svečana akademija u Gaggenau
GAGGENAU – U punoj dvorani Jahnhalle u Gaggenauu, u petak, 18. studenoga 2022. proslavljeno je svečanom akademijom pola stoljeća hrvatskoga katoličkog dušobrižništva u misijskim zajednicama Gaggenau, Rastatt i Baden-Baden.
Među brojnom publikom bilo je i istaknutih gostiju, između ostalih: gradonačelnik grada Gaggenaua gosp. Christoph Florus, vlč. Ivica Komadina, delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj; don Tihomir Šutalo, provincijal Hrvatske salezijanske provincije sv. Ivana Bosca sa sjedištem u Zagrebu; vlč. Tobias Merz, župnik dušobrižničke jedinice Gaggenau; vlč. Ralf Dickerhof, župnik dušobrižničke jedinice Rastatt; svećenica evangeličke zajednice u Gaggenau, gđa Nicola Friedrich; prijateljica hrvatske katoličke zajednice i dugogodišnja predsjednicu župskog vijeća župe St. Marien u Gaggenauu, gđa Marlies Kepplinger; gosp. Adolf Polegubić, urednik glasila hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj “Živa zajednica”. U slavlju su sudjelovali i trenutni dušobrižnici Hrvatske katoličke misije Mittelbaden, svećenici salezijanci: don Ivo Nedić, don Vjekoslav Kanić, don Sebastijan Marković i don Stjepan Matijević, pastoralni suradnici Sanja Gluhak i Darko Rubčić, te predsjednici i članovi misijskih pastoralnih vijeća susjednih zajednica (Karlsruhe, Bruchsal i Pforzheim) unutar misije Mittelbaden.
Kroz bogati program prisutne su na hrvatskom i njemačkom jeziku vodile članice Misijskog pastoralnog vijeća gđa Ankica Šojat i gđa Marijana Ćorković.
Na početku akademije sve okupljene pozdravio je don Ivo Nedić, voditelj misije Mittelbaden, koji je zahvalio svima onima koji su u proteklih 50 godina utkali dio sebe u život hrvatske katoličke misije na prostoru Gaggenaua, Rastatta i Baden-Badena te aktualnom Misijskom pastoralnom vijeću koje je uspješno organiziralo ovu svečanu akademiju.
U ime Vijeća prisutne je potom na njemačkom pozdravila dr. Danijela Jurić-Kaćunić. Nakon pozdravnih riječi domaćina uslijedilo je nekoliko čestitki. Najprije je pročitano pismo iz Nadbiskupije Freiburg koje je uputila časna sestra Theresita Hettich, voditeljica nadbiskupskog odjela za misije drugih materinskih jezika. Čestitku su potom uputili delegat vlč. Ivica Komadina, provincijal don Tihomir Šutalo, vlč. Tobias Merz i gradonačelnik gosp. Christoph Florus. Premda zbog godina i zdravstvenih razloga na akademiju nije mogao doći fra Miroslav Barun, franjevac trećoredac i dugogodišnji voditelj misijskih zajednica Gaggenau, Rastatt i Baden-Baden, on se prisutnima obratio videoporukom iz samostana sv. Mihovila u Zadru, u kojem aktivno provodi svoje umirovljeničke dane.
Nakon pozdravnih govora i čestitki uslijedio je povijesni presjek djelovanja hrvatskog katoličkog dušobrižništva u misijskim zajednicama Gaggenau, Rastatt i Baden-Baden, od dolaska prvih gastarbajtera 50-ih godina 20. stoljeća pa sve do naših dana. Autorica ovoga vrijednog povijesnog osvrta jest gđa Ankica Šojat.
Umjetnički dio programa bio je bogat i raznovrstan. Crkveni zbor, koji vodi pastoralna suradnica Sanja Gluhak, uz klavirsku pratnju pastoralnog suradnika Darka Rubčića, otpjevao je tri pjesme: „Bože moj, što je jutro“, „Krist na žalu“ i „Mojoj lijepoj zemlji Hrvatskoj“. Dječja folklorna plesna skupina, pod vodstvom gđe Anite Frank i Tine Radošević, izvela je ples Hrvata Vojvodine pod nazivom „Bunjevac“. Tamburaši sastava Ex Patria, koji su se nakon duže stanke ponovno okupili za ovu prigodu, izveli su nekoliko pjesama iz raznih hrvatskih krajeva. Gđa Anita Frank interpretirala je svoju pjesmu na njemačkom „Das Herz mit zwei Gemeinden“ („Srce s dvije domovine“), koju je napisala tek dan uoči akademije.
Službeni program akademije završen je zahvalom i sjećanjem na žrtve Domovinskog rata i žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Nakon dvosatnog programa uslijedio je bogati domjenak s hrvatskim specijalitetima za koji su pobrinuli članovi Misijskog pastoralnog vijeća te vrijedne domaćice i domaćini misijskih zajednica Gaggenau, Rastatt i Baden-Baden. Uz ukusan zalogaj i čašu vina, za opuštenu atmosferu pobrinuli su se tamburaši sastava Ex Patria s kojima su pjevali svi prisutni.
Darko Rubčić
Čestitka iz Nadbiskupije Freiburg
Pola stoljeća hrvatskoga katoličkog dušobrižništva u zajednicama Gaggenau, Rastatt i Baden-Baden
Procjenjuje se da trenutno u Njemačkoj živi gotovo pola milijuna Hrvata. Hrvati su na ovim prostorima bili prisutni još od Tridesetogodišnjeg rata (1618.–1648.) kada su Francuzi po njihovom načinu vezanja marame pod vratom „a la croate“ kreirali naziv današnjoj kravati.
Zasigurno je bilo Hrvata koji su kroz povijest na ovaj ili onaj način pojedinačno boravili i djelovali u Njemačkoj, pa i na našim prostorima, no u značajnom broju Hrvate ovdje nalazimo tek od druge polovice 60-ih godina prošlog stoljeća.
Nakon Drugog svjetskog rata (1939.–1945.) bilo je političkih izbjeglica, takozvanih emigranata, koji su napuštali bivšu Jugoslaviju i potražili utočište u Njemačkoj. Ali bilo je i onih koji se nisu ekonomski vidjeli u bivšoj Jugoslaviji i koji su zbog toga napustili zemlju. Međutim, prvi službeni i brojčano najjači val Hrvata, tzv. „gastarbajtera“ došao je 1968. godine.
Pozadina je bila sljedeća: U Njemačkoj je 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća došlo do jedinstvenog gospodarskog procvata, takozvanog ekonomskog čuda. Potreba za radnicima bila je velika i tvrtke su se ubrzo žalile vlastima na nedostatak radne snage. Njemačka je trebala više radnika, a njih je bilo u drugim zemljama.
Prvi „gastarbajteri“ došli su u Njemačku iz Italije. Po uzoru na njemačko-talijanski sporazum o zapošljavanju, ubrzo su uslijedili slični sporazumi sa Španjolskom, Grčkom, Turskom, Portugalom i, 1968. s bivšom Jugoslavijom. Tako smo došli i mi Hrvati.
Većina gastarbajtera prvotno je dobila pravo boravka na samo jednu ili najviše dvije godine. Zapošljavanje „gastarbajtera“ smatralo se modelom uspjeha. Pretpostavljalo se da bi strani radnici ovdje živjeli samo privremeno i da bi se vratili u svoje matične zemlje na kraju svojih privremenih ugovora. Tako se i naše Hrvate nazivalo „radnicima na privremenom radu u Njemačkoj“.
Na našem području glavni poslodavac bila je autoindustrija, dakle metalna industrija i dobavljači povezani s njom. Radnici su se uglavnom koristili u područjima gdje su se obavljali teški poslovi, pod normama i akordima i u smjenama. Obično su živjeli u jeftinom zajedničkom smještaju, često po nekoliko osoba u jednoj sobi. U kratkom vremenu ugovorenog boravka željeli su uštedjeti što je više moguće kako bi mogli izgraditi novu budućnost nakon povratka kući. Nakon godinu ili dvije, kada su ugovori istekli, većina ih je pakirala kofere i vratila se u svoju domovinu.
Za Hrvate, koji su gotovo isključivo bili katolici, u dogovoru između biskupskih konferencija Njemačke i tadašnje Jugoslavije 60-ih godina je organizirana pastoralna skrb u okviru hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj. Ovdje su mogli prakticirati svoj vjerski život i sudjelovati u kakvom-takvom društvenom životu među svojim sunarodnjacima.
U razdoblju od 1966. do 1972. godine već je postojala ogromna Hrvatska katolička misija Baden. Ovdje je franjevac Danijel Milas vodio područje od Konstanza na Bodenskom jezeru do Rastatta, vozeći se po gradilištima i zajedničkim smještajima te okupljajući Hrvate na svete mise. Pružao je pastoralnu skrb na hrvatskom jeziku i brinuo se o brojnim brigama svojih sunarodnjaka najbolje što je mogao. Ova misija Baden bila je ogromno područje, koje je zbog te činjenice i zbog stalno rastućeg broja vjernika trebalo podijeliti u nekoliko misija što je i uslijedilo. Dušobrižništvo za nas Hrvate na ovim područjima, dakle, u biti postoji već 56 godina, ali organizacijski baš za naše uže područje – 50 godina koje danas slavimo.
Većina gastarbajtera bili su muškarci. Žene su bile manje zastupljene. Supružnike i djecu ostavili bi kod kuće, s bakom i djedom ili rodbinom. Jezična barijera je bila velika. Integracija se jedva ostvarivala. Bilo im je gotovo nemoguće sudjelovati u društvenom životu. Stoga su se radije držali jedni drugih. Međutim, ubrzo je postalo jasno da će od planiranih godinu ili dvije postati barem nekolike. Mnogi su zbog toga doveli svoje supružnike i djecu k sebi.
Činjenica da je država Jugoslavija u međuvremenu bila u gospodarskom i političkom silaznom trendu poticala je također na produljenje boravka u Njemačkoj. Godine 1972. više od tri milijuna stranaca već je živjelo u Njemačkoj. Broj je 1974. čak premašio četiri milijuna. Dobra desetina njih bili su Hrvati.
Imenovanjem franjevca trećoreca, Miroslava Baruna, za voditelja misije Baden-Baden od strane freiburškog nadbiskupa 3. ožujka 1972. službeno je pokrenuta hrvatska katolička pastoralna skrb baš za našem području Baden-Badena, Rastatta i Gaggenaua.
Od tada je otac Miroslav Barun 35 godina vodio pastoral na hrvatskom jeziku na našem području, najprije iz Baden-Badena, a potom iz Gaggenaua. U svom 35-godišnjem radu dakako je posebno utjecao na povijest naše misije.
Videoporuka fra Miroslava Baruna
S obzirom na rastući broj gastarbajtera, njemačke su vlasti pokušale ograničiti nove dolaske. U studenom 1973. odlučeno je o zabrani zapošljavanja gastarbajtera. Stranci iz zemalja koje nisu članice EZ-e, poput Jugoslavije, radnu dozvolu u Njemačkoj mogli su dobiti samo u nekoliko iznimnih slučajeva i pod strogim ograničenjima. Nadalo se da će se time ne samo stati na kraj priljevu nego i ostvariti pad broja stranaca. Međutim, zaustavljanje zapošljavanja nije donijelo željeni uspjeh. Val povrataka u matične države nije se uspio ostvariti, a broj stranaca u Njemačkoj čak se povećao. Rastao je i broj članova naše misije jer su mnogi dovodili supruge i djecu. Od tada je naša misija brojala oko 3.000 članova. Većina njih u međuvremenu je planirala duže ostati u Njemačkoj.
Takozvani gastarbajteri postupno su dakle postali „imigranti“. Privremeni rad postao je neograničen.
Mladima je pritom bilo posebno teško, pogotovo ako su ih roditelji doveli tek kasnije, dakle ne kao malu djecu. Odrasli su s vrijednostima svojih matičnih sredina, nisu govorili njemački i stoga im je bilo teško nositi se sa zahtjevima škola i zanata. Misija je mnogima bila kao drugi dom. U njoj se prakticirao život vjere na materinskom jeziku i istodobno društveni život.
Svete mise slavile su se u svim većim gradovima misije: u Gaggenau, Rastattu, Baden-Badenu i Bühlu. Dijelili su se sakramenti krštenja, prve pričesti, krizme. Organiziran je vjeronauk za djecu i mlade te su se nudile razne dodatne aktivnosti.
Svete mise i druge misijske ponude bile su vrlo dobro posjećene. Crkve su često bile ispunjene do zadnjeg mjesta. Fra Miroslav je imao podršku svojih suradnika u misiji. Dugi niz godina to su bile časne sestre, najprije kratko sestre milosrdnice, a zatim školske sestre franjevke splitske provincije. Generacijama djece i mladih ostat će u najljepšem sjećanju. Doslovno su se trudile danonoćno biti na raspolaganju, brinuti se o svima i svemu i približiti nam Boga. Suradnici laici su također uvelike pridonijeli svojom predanošću misijskom životu i radu.
Ubrzo su zaživjele razne misijske aktivnosti kojima su svi vjernici, a posebno djeca i mladi, bili vezani za misiju: skupine ministranata, čitača, zborovi za djecu, mlade i odrasle, kazališne skupine, folklorne plesne skupine, misijski orkestri, tamburaške skupine i još mnogo toga.
Organizirane su proslave poput Sv. Nikole ili Majčinog dana. Išlo se na hodočašća u Lurd, Birnau, Rim. Organizirani su izleti u okolicu, u Europa-Park i druge znamenitosti.
Mladi su sudjelovali na biblijskim olimpijadama, na smotrama folklora. Održavali su se susreti mladih i obitelji. Može se reći da je misijski život bio u punom jeku.
S vremenom se posebno druga generacija sve više integrirala u njemačko društvo i misijske aktivnosti su se pomalo smanjivale. Prva generacija sve češće je postizala umirovljenje i neki su se vraćali kući. Međutim, broj članova misije nije značajnije pao, jer su zbog rata u našoj domovini 90-ih mnogi koji su došli kao izbjeglice ostali u Njemačkoj.
U tom kontekstu valja napomenuti da su se naši sugrađani Nijemci uvelike angažirali oko humanitarne pomoći našoj domovini, uz aktiviste naše misije. Uz svesrdnu i široku humanitarnu pomoć od strane naše misije organizirani su i tečaji za učenje njemačkog jezika i pružala se pomoć izbjeglicama u svakom mogućem pogledu.
U tijeku formiranje hrvatske države misija je bila svojevrsna baza za ovdašnje Hrvate, iz koje se formirala hrvatska dopunska škola s vrijednim učiteljima koji su se također uvelike uključili u život misije i na čiju pomoć smo uvijek mogli računati. Formirala se Hrvatska demokratska zajednica i Hrvatska kulturna zajednica, organizirane su informativne večeri i revno se pratila događanja u domovini.
No naša misija nije pomagala samo sunarodnjacima, pa je tako postojala dugogodišnja povezanost s misijom Bukavu u afričkom Kongu, u kojem djeluje sestra našeg fra Miroslava i splitske sestre franjevke.
Krajem prošlog stoljeća trend iniciran od strane njemačkih crkvenih otaca išao je prema drastičnom smanjenju hrvatskih katoličkih misija. Njihov broj trebalo je svesti na pola. Smatralo se da su se Hrvati dobro integrirali i da dovoljno dobro znaju njemački jezik, kako bi mogli sudjelovati i u životu njemačkih župa. Tako su ukidane manje misije poput naše i nastale su današnje velike misije. Godine 2005. i naša misija postala je dio velike misije Mittelbaden sa sjedištem u Karlsruheu.
Dugogodišnji misionar, otac Miroslav, otišao je 2007. u mirovinu, a misiju su tada preuzeli svećenici salezijanci don Bosca koji do danas uspješno djeluju na našem području. Navodimo svećenike koji su djelovali ili još uvijek djeluju u misiji: voditelj misije don Ivan Nedić, pokojni don Mihael Rodić, don Vitomir Zečević, don Vinko Kraljević, don Vjekoslav Kanić, don Anto Adžamić, don Sebastijan Marković i don Stjepan Matijević.
U našem dijelu misije posebno smo se vezali za blagopokojnog don Mihaela Rodića, koji je više godina bio najprisutniji na našem području. Neka mu Gospodin podari vječni pokoj.
Na našem području svećenike zdušno podržavaju pastoralne suradnice Đurđica Kušić i Sanja Gluhak.
Od 2007. dakle naši svećenici salezijanci i pastoralni suradnici neumorno rade i brinu se o misiji koja je samom svojom geografskom veličinom pravi izazov.
Koliko je bilo moguće, nastojali su održati i nastaviti sve postojeće aktivnosti. Trude se maksimalno podržavati sve što je tradicionalno i korisno, a dodali su i svoj „pečat“ misijskom radu. Spomenimo samo kao male primjere veliki broj kumstava s našeg područja za misiju koju vode salezijanci u Gani u Africi ili nedavnu duhovnu obnovu koja je okupila veliki broj vjernika u Gaggenauu.
Iako je formiranje misije Mittelbaden značilo mnoge promjene i nove strukture, vjernici su prihvatili novi način funkcioniranje i identificirali se s novom-starom misijom.
U proteklim godinama k tome je došlo do velike promjene u „sastavu“ članova misije. Prva generacija prirodno postaje sve manja. Druga i treća generacija gastarbajtera dobro se integrirala u njemačko društvo i aktualno je malo onih koji su od tih ostali aktivni u misiji. No, bivše izbjeglice iz domovinskog rata i njihovi potomci intenzivnije traže blizinu misije. Misija u zadnjih nekoliko godina postaje pak posebno važna za one koji su ovdje došli raditi, nakon ulaska Hrvatske u EU. Još uvijek ne govore jezik dovoljno dobro da bi se u potpunosti integrirali, a svakim danom ih je sve više.
Misijski život i dalje pulsira, a nakon raznih ograničenja zbog pandemije koronavirusa mise se i dalje revno posjećuju, ministranata je sve više, lektora ne manjka, vjeronaučne grupe su aktivne, zborovi ponovo pjevaju, folklorne skupine opet plešu, tradicija događanja, Bogu hvala, živi i dalje…
Kako će se stvari dugoročno odvijati u hrvatskim katoličkim misijama, što će biti s njima? Nitko to trenutno ne može pouzdano predvidjeti. Činjenica je da nas ima i da misije žive.
Rasprava o tome kako multikulturalno društvo može oblikovati suživot u Njemačkoj i danas traje. Činjenica je: Njemačka je postala useljenička zemlja. U međuvremenu je odrasla treća generacija: djeca i unuci migranata. Obično svjesno žive s dvije kulture: u Njemačkoj koja je postala otvorenija i raznovrsnija, i oni itekako pomažu u oblikovanju ove zemlje.
U tom smislu, i mi smo zadovoljni što večeras s vama slavimo ovaj zlatni jubilej i, bez obzira što će budućnost donijeti, nadamo se pozitivnom razvoju ma kakav on bio, s Božjom pomoći i s njegovim blagoslovom.
Tekst: Ankica Šojat
[Autorici zahvaljujemo na ustupljenom tekstu. Za sva daljnja prenošenja teksta s naše stranice potrebno je prethodno zatražiti dopuštenje autorice: ]
Das Herz mit zwei Gemeinden
In jungen Jahren kam er her.
Verließ Familie und viel mehr.
Voll Angst und Zweifel der Arbeit nach.
Es gab kein zögern, kein „bin ich zu schwach?“
Kam in das Land, die neue Stadt,
die Fremden viel zu bieten hat.
Nicht nur die Arbeit und Natur…
Es war ein Wirrwarr an Kultur.
Da merkte er „die Luft ist raus, es fehlt der Halt“
und suchte die Gemeinde.
In Gottes Schoß und Gottes Haus
da gibt es keine Feinde!
Welch Segen war es hier zu lande,
die Menschen waren herzlich.
Die neue Gemeinde wurde anerkannt,
da war es nicht so schmerzlich.
Und doch war es nicht immer leicht!
Es schieden sich die Geister.
Geregelt hat’s der HERR!
Denn darin ist er ein Meister.
Auch wir wollen seinem Beispiel folgen.
Von Herzen lieben, anstatt feinden.
Darum ein herzliches DANKE,
das Herz mit zwei Gemeinden.
Anita Frank (Gaggenau, 18. 11. 2022.)
Videogalerija (© don Sebastijan Marković, Nataša Vidović)
Čestitka nadbiskupa Stephana Burgera dijamantnom misniku vlč. Ivanu Plješi
Na blagdan sv. Petra i Pavla, 29. 6. 2022. vlč. Ivan Plješa – umirovljeni svećenik Krčke biskupije, dugogodišnji voditelj Hrvatske katoličke misije Karlsruhe i još uvijek aktivni svećenik i pomoćnik svećenicima salezijancima u HKM Mittelbaden – proslavio je u crkvi sv. Petra u Supetarskoj Dragi na otoku Rabu svoju dijamantnu misu – 60 godina misništva!
Tom prigodom nadbiskup Nadbiskupije Freiburg Stephan Burger uputio je vlč. Plješi čestitku i udijelio mu svoj biskupski blagoslov, a vlč. Plješa mu je odgovorio pismom zahvale. Oba pisma donosimo u nastavku.
Na naš upit vlč. Plješi što dalje planira, on spremno veli: „Idem prema 70. obljetnici misništva – platinastom jubileju!“ Neka ga Bog i dalje poživi i čuva!
Čestitka nadbiskupa Stephana Burgera
Zahvala vlč. Ivana Plješe nadbiskupu Burgeru
Am Fest der unschuldigen Kinder, 28.12.2021
Herr Erzbischof Stephan Burger!
Nachdem ich als Diamantjubilar und noch immer echter Priester auf ewig diel heilige Jesu Christi Messe an Ihrem Namenstag für Sie in Autobahnkirche Baden-Baden mitzelebriert habe, sage ich Ihnen herzlichsten Dank für Ihren bischöflichen Segen von 30. Juni 2021. Das war für mich persönlich eine große gnadenbringende Ermutigung und ein klares Zeichen der Zeit, dass die Jesu Christi Kirche mich noch nicht abgeschrieben hat. Ich habe wirklich stets nach bestem Wissen und Gewissen der Jesu Christi Kirche gedient und das erhalte ich immer wieder als Hilfe von unserem himmlischen Vater in der Beharrlichkeit für jetzt und für die gnadenvolle obwohl unsichere, wie immer, Zukunft.
Ihr Ivan Plješa, der alte und betagte Junge
Susret svećenika i pastoralnih suradnika u Mannheimu
U prostorijama Hrvatske katoličke misije Mannheim-Mosbach, u ponedjeljak, 14. studenoga 2022. održan je regionalni susret svećenika i pastoralnih suradnika iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica Mannheim-Mosbach, Ludwigshafen am Rhein, Freiburg-Bad Säckingen, Singen-Villingen i Mittelbaden. Susret je moderirao don Ivo Nedić, voditelj HKM Mittelbaden, a prisutan je bio i vlč. Ivica Komadina, delegat za hrvatsko dušobrižništvo u Njemačkoj.
Gost susreta bio je prof. dr. Mirko Šimić, ravnatelj Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije, koji je u došao u pratnji s. Kate Ostojić, ravnateljice Caritasovih predškolskih ustanova te dviju djelatnica ovih ustanova.
Dr. Šimić je prisutne upoznao u osnovnim crtama s poviješću i aktivnostima Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije. Zanimljivo je da je ovo prvi Caritas među hrvatskim narodom, a utemeljio ga je 1931. vrhbosanski nadbiskup dr. Ivan Šarić, dok je Hrvatski Caritas u Zagrebu osnovan 1934. godine.
Glavni projekti Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije su:
- Pučka kuhinja „Jelo na kotačima“ – Sarajevo. U središnjoj kuhinji u Sarajevu pripravljaju se topli obroci, a za dane vikenda osiguran je suhi obrok. Ukupan broj korisnika ove i još drugih 5 pučkih kuhinja koje djeluju na području Sarajevske županije je između 5.000 i 6.000 osoba.
- Projekt „Dobri pastir“ uključuje početnu pomoć siromašnima u ruralnim župama dodjelom domaćih životinja (krave, ovce, koze, svinje, kokoši), sadnica voćki ili manjih radnih strojeva (motokultivatori, freze i sl.) kako bi u konačnici mogli doći do izvora financiranja za sebe i svoju obitelj.
- Kućna njega starih i bolesnih na prostoru Brčkog, Odžaka, Sarajeva, Dervente i Središnje Bosne. Medicinske sestre pružaju pomoć potrebitima u njihovim domovima, a Caritas posuđuje ortopedska i medicinska pomagala.
- Predškolska ustanova dječji vrtić „Sveta Obitelj“. Unutar ove ustanove omogućeno je i obiteljsko savjetovalište, produljeni boravak za djecu, te rad s djecom s posebnim potrebama.
- Dom za studentice u Sarajevu.
- PRO-Budućnost – projekt u suradnji s američkim Caritasom ‘Catholic Relief Services’.
- Rad s migrantima – projekt u suradnji s biskupijom Limburg.
- Dom za starije i nemoćne osobe „Dr. Ivan Ev. Šarić“ u Gromiljaku/Kiseljaku trenutno je u izgradnji, a imat će kapacitet za 100-njak korisnika.
Nakon izlaganja dr. Šimića uslijedila su pitanja prisutnih i izneseni neki konkretni prijedlozi u vidu pružanja pomoći Caritasu Vrhbosanske nadbiskupije.
U završnom dijelu službenoga programa vlč. Komadina je podnio kratko izvješće o budućim programima koje organizira Hrvatski dušobrižnički ured u Njemačkoj.
Nakon službenog dijela uslijedio je ručak za koji se pobrinuo domaćin susreta, vlč. Robert Ružić, voditelj HKM Mannheim-Mosbach, kojemu zahvaljujemo na gostoprimstvu.
Godišnji pastoralni skup hrvatskih svećenika, đakona i pastoralnih suradnika i suradnica
U organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni održan je u bavarskom gradiću Vierzehnheiligen (Bad Staffelstein) kod Bamberga u periodu od 17. do 20. listopada 2022. godišnji pastoralni skup hrvatskih svećenika, đakona i pastoralnih suradnika i suradnica iz Zapadne Europe na temu „Vjera, kultura i umjetnost u susretu“. Na susretu je sudjelovalo šezdesetak pastoralnih radnika iz Njemačke, Švicarske, Francuske i Velike Britanije. Iz naše Hrvatske katoličke misije Srednji Baden susretu su odazvali: voditelj misije don Ivo Nedić, svećenici don Vjekoslav Kanić, don Stjepan Matijević, vlč. Ivan Plješa te pastoralni suradnici Đurđica Kušić i Darko Rubčić.
Na početku skupa sve su prisutne pozdravili nacionalni ravnatelj dušobrižništva za katolike drugih materinskih jezika Njemačke biskupske konferencije iz Bonna dr. sc. Lukas Schreiber, zatim nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. vlč. Tomislav Markić te u ime organizatora delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina. U srijedu, 19. listopada na pastoralni skup došao je i nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić, predsjednik Vijeća HBK i BK BiH za Hrvatsku inozemnu pastvu.
U radnome dijelu skupa ovogodišnji predavači bili su prof. dr. sc. Ivica Žižić, sveučilišni profesor liturgike na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu i doc. dr. sc. Hrvoje Kalem, predsjednik Katedre fundamentalne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu i naslovni docent fundamentalne teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu.
Dr. Žižić održao je tri predavanja iz područja liturgije: „Otajstvo ljepote: putevima teološke estetike“, „Slavlje ljepote: umjetnost i liturgija u susretu“, „Istina ljepote: navještaj umjetnosti u znaku vjere“. Dr. Kalem održao je također tri predavanja iz područja fundamentalne teologije: „Evanđelje u kulturi: prema teologiji kulture“, „Pozitivna uloga imaginacije na putu prema vjeri“, „Moć i logika imaginacije polazeći od Svetoga pisma, duhovnosti, liturgije i etike“.
Zadnjega dana skupa održan je okrugli stol na kojem su sudjelovali predavači dr. Ivica Žižić, dr. Hrvoje Kalem, mons. Tomo Vukšić i dr. Tomislav Markić, a svi prisutni imali su mogućnost postavljanja pitanja i promišljanja o temi skupa. Na koncu skupa svima je, uime organizatora, zahvalio za sudjelovanje vlč. Ivica Komadina, koji ih je pozvao i na daljnje sudjelovanje u aktivnostima Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta. Pjevanje na misnim slavljima pratnjom na orguljama je animirao pastoralni suradnik u HKM Srednji Baden Darko Rubčić.
O svetištu i bazilici Vierzehnheiligen
Prema staroj legendi kršćanske vjere, u predvečerje 24. rujna 1445. pastir samostana Langheim (kod Lichtenfelsa) ugledao je u polju uplakano dijete. Kad je htio prići bliže, dijete je iščezlo. U drugoj viziji pastir je ponovno je vidio dijete, ali sada okruženo svijećama s obje strane. Sljedeće godine, 28. lipnja 1446., ponovno je vidio dijete, ovaj put s crvenim križem na srcu i okruženo s četrnaestero djece, koja su bila jednako odjevena, pola bijela, pola crvena. Dijete u sredini reče pastiru: „Mi smo četrnaest svetih pomoćnika i želimo imati kapelicu, želimo ovdje počinuti.“ Nakon toga mnoštvo djece iščeznu u oblacima. Iste godine, prema izvješću samostanskog pastira, na mjestu ukazanja podignut je križ. Nekoliko dana nakon pastirovog posljednjeg pojavljivanja, saznalo se za prvo čudo: smrtno bolesna sluškinja iz Langheima ozdravila je nakon što je zazvala četrnaest pomoćnika u potrebi. Glas se brzo proširio i od tada je sve više ljudi koji su tražili pomoć dolazilo u Frankenthal, jer se područje oko kasnijeg mjesta milosti nazivalo Četrnaest svetaca.
Kamen temeljac sadašnje bazilike Četrnaest svetaca položen je 1743., a posvećena je 1772. godine. Godine 1839. bazilika i svetiše povjereni su franjevcima, a 1897. papa Leon XIII. dodijelio je crkvi status papinske bazilike.
Četrnaest svetaca su: sv. Dionizije (spomendan 9. 10.), sv. Blaž (3. 2.), sv. Erazmo (2. 6.), sv. Cirijak (8. 8.), sv. Katarina (25. 11.), sv. Barbara (4. 12.), sv. Akacije (8. 5.), sv. Egidije (1. 9.), sv. Eustahije (20. 9.), sv. Kristofor (25. 7.), sv. Vid (15. 6.), sv. Margareta (20. 7.), sv. Juraj (23. 4.) i sv. Pantaleon (27. 7.).
Zahvala subraći iz HKM Nürnberg
Ovom prilikom naš pastoralni tim zahvaljuje svećenicima-salezijancima HKM Nürnberg don Dragi Škarici, don Ivanu Stojanoviću i don Filipu Tomiću koji su nas u ponedjeljak, 17. listopada, prije skupa u Vierzehnheiligenu ugostili i počastili ručkom te kratkim obilaskom središta grada Nürnberga.
U sklopu predavanja slobodno vrijeme iskoristili smo za posjet dvorca Banz te prekrasnoga grada Bamberga.
Premijerna izvedba Hrvatske mise u D-duru (quasi choral)
U nedjelju, 16. listopada 2022., naš crkveni zbor u Karlsruheu te u Bruchsalu je na svetoj misi premijerno izveo Hrvatsku misu u D-duru (quasi choral) autora fra Nenada Dujića.
Nekoliko posljednjih tjedana pjevači oba zbora su marljivo vježbali ovu Misu. U Karlsruheu je izvedena Misa u cijelosti: Gospodine, smiluj se; Slava; Svet i Jaganjče, dok je u Bruchsalu ovoga puta izostala Slava, ali i nju ćemo uskoro čuti.
U nedjelju, 23. listopada 2022. cjelovitu misu izveo je i crkveni zbor u Pforzheimu.
Velika hvala svim pjevačima na uloženom trudu i nadamo se da će ova vrijedna Misa biti prihvaćena i rado pjevana među vjerničkim pukom!
Hrvatska misa u D-duru (quasi choral) „Drugi vatikanski sabor uvodi narodni jezik u liturgiju. Ta odluka povukla je za sobom i reformu liturgijskog pjevanja. Misa u D-duru nastala je negdje u to vrijeme (1963/64.) kada je, dakle, aktualno bilo stvaranje novih liturgijskih napjeva na narodnom jeziku. Ova misa jedna je od prvih na hrvatskom jeziku. Do drugog vatikanskog sabora u katoličkoj liturgiji su se koristili pretežno gregorijanski napjevi. Iako je gregorijansko pjevanje po svojoj naravi a cappella, uobičajeno je harmoniziranje pojedinih gregorijanskih napjeva radi praćenja pjevanja na orguljama. Takve harmonizacije uvijek karakterizira mirno vođenje glasova i kretanje u okvirima dijatonike, stoga su one blage i nenametljive. Svrha je tome davanje prednosti pjevanju koje pratnja treba samo olakšati i dati mu podršku – to je vrsta pratnje koja mora biti prisutna a da se "ne čuje". Uzimajući za osnovu takav stil, fra Nenad je komponirao misu u D-duru, kojoj je, dakle, melodija u duhu gregorijanskog pjevanja, a pratnja po uzoru na postojeće harmonizacije gregorijanskih napjeva. Ono po čemu se ova misa bitno razlikuje od standardnih gregorijanskih harmoniziranih napjeva je klasični dursko-molski zvuk, a ne modalni. Gregorijanski napjevi su modalni, sa dobrom primjesom pentatonike, a harmonizacije koje se rade na te napjeve također su najčešće modalno obojene. Fra Nenadova misa u D-duru, kao što je u naslovu naznačeno, u durskoj je ljestvici, a njezina harmonijska pratnja je u potpunosti klasična. Sličnost se, dakle, ogleda općenito u gregorijanskom silabičnom stilu pjevanja: odsutnosti pravilne ritmike, odnosno podređenosti ritmike tekstu, kao i harmonijskoj pratnji koja se ravna principom nenametljivog podržavanja osnovne melodijske linije.“ [Anto Kovačić: „Fra Nenad Dujić (1911–1966): život i djelo“. Diplomski rad iz analize muzičkih oblika]
Fra Nenad Dujić (Busovača, 1911. – Sokolac, 1966.) bio je svećenik Franjevačke provincije Bosne Srebrene, skladatelj, zborovođa i profesor glazbe na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom i Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Harmonizirao je mnoge postojeće pučke popijevke, ali i sam skladao brojna djela od kojih su neka i danas rado izvođena (Hrvatska misa u D-duru, Aleluja, Ave Maria – Ti si sunce svijeta, Zdravo sveti oče).
U različitostima sabrani oko Gospe
U Pforzheimu je u crkvi sv. Franje u nedjelju, 16. listopada 2022., upriličeno sada već tradicionalno molitveno bdijenje s procesijom (Lichterprozession) u čast Gospi Fatimskoj. Susret je okupio vjernike iz misija i crkvenih zajednica na materinskom jeziku koje djeluju na području Dekanata Pforzheim.
U ime domaćina molitvu je predvodio kapelan Dominik Albert, a s njim su u zajedništvu bili svećenici, voditelji misije: portugalske, talijanske, poljske, mađarske i hrvatske. Našu je zajednicu predstavljao don Ivo Nedić.
Molilo se za mir u svijetu, a na poseban način za okončanje rata u Ukrajini. I premda se molilo i pjevalo na različitim jezicima – portugalskom, španjolskom, talijanskom, poljskom, aramejskom, engleskom, francuskom, mađarskom, vijetnamskom i hrvatskom – moglo se osjetiti vjerničko jedinstvo. A za to je zaslužna Majka Marija koja nas je okupila.
/Foto i video: Jacqueline Zadravec, Martina Rubčić i D. R./
Zahvala Bogu za plodove zemlje
Već tradicionalno, prve nedjelje u mjesecu listopadu u Katoličkoj crkvi Njemačke na poseban se način obilježava Dan zahvalnosti za plodove zemlje (Erntedankfest).
Ovaj običaj zahvale Bogu za zemlju i njezine plodove vuče korijene još iz staroga Izraela, a praznici žetve slavili su se i u staroj Grčkoj i Rimskom Carstvu. U Katoličkoj crkvi ovaj dan zahvalnosti prvi put se spominje u 3. stoljeću poslije Krista.
Katolička crkva u Njemačkoj odlučila je 1972. godine da se ovaj Dan zahvalnosti za plodove zemlje slavi prve nedjelje u listopadu. (Kod protestanata u Njemačkoj ovaj se dan slavi prve nedjelje nakon blagdana sv. Mihovila – 29. rujna.) Crkve se toga dana na poseban način ukrašavaju raznolikim i raznobojnim plodovima zemlje, žitaricama, povrćem, voćem i cvijećem – svim darovima prirode.
U nastavku pogledajte ovogodišnje prelijepe aranžmane iz pojedinih crkava u našoj misiji.
Susret hrvatske katoličke mladeži u Bjelovaru (foto i video galerija)
BJELOVAR – U Bjelovaru je 17. rujna 2022. održan 11. po redu Susret hrvatske katoličke mladeži koji je okupio više tisuća mladih iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i iseljeništva.
Svečanim misnim slavljem na stadionu nogometnog kluba Bjelovar predsjedao je bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, u zajedništvu s apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj nadbiskupom Giorgiom Linguom, kardinalom Josipom Bozanićem, (nad)biskupima i provincijalnim ministrima više redovničkih zajednica iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine te brojnim svećenicima.
Iz naše Hrvatske katoličke misije Mittelbaden na susretu je sudjelovalo 23 mladih, a s njima je u pratnji bio pastoralni suradnik Darko Rubčić.
Put od početne ideje da mladi iz naše misije odu organizirano na susret u Bjelovaru do same realizacije nije išao baš po planu. Naime, početkom srpnja pastoralni tim naše misije, na čelu s don Ivom Nedićem, objavio je poziv za prijave mladih, ali je odaziv bio slab, prijavilo se svega 20 mladih i dvoje je pokazalo interes. Glavni razlog tomu je zasigurno vrlo nezgodan termin za mlade koji dolaze iz inozemstva, jer je susret pao u prvi tjedan nove školske godine u našoj pokrajini Baden-Württemberg: tek što su došli iz domovine, mladi su trebali ponovno putovati. Zbog slabog odaziva kandidata i veoma skupog prijevoza (ponuda za autobus iznosila je 4.300 €!), misija je otkazala organizirani odlazak na susret.
Ova odluka međutim nije pokolebala roditelje mladih kojih su prijavili svoju djecu na susret. Vrlo brzo su se međusobno povezali i dali na organizaciju puta, prethodno upoznavši s tim don Ivu. Svu organizaciju preuzeo je na sebe gosp. Božo Vasilj, dugogodišnji član Misijskog pastoralnog vijeća u Karlsruheu. Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja da se mladi naše misije pridruže nekoj od drugih misija, konačno je pao dogovor s Hrvatskom katoličkom zajednicom Göppingen-Geislingen koju opslužuje i vodi fra Ivica Jurišić. Fra Ivica je imao također 23 prijavljenih mladih iz svoje zajednice, tako da smo zajedno mogli napuniti jedan autobus. Ovim putem zahvaljujemo gosp. Vasilju za uloženi trud te čitavom Misijskom pastoralnom vijeću Karlsruhe, na čelu s predsjednikom gosp. Brunom Vujevićem, koje je sufinanciralo troškove sudjelovanja i putovanja za mlade iz naše misije!
U petak, 16. 9. u rano jutro naših 23 mladih iz zajednica Karlsruhe, Bruchsal, Rastatt i Pforzheim, zajedno s vjeroučiteljem Darkom, bilo je spremno za polazak u Bjelovar. Na glavnom kolodvoru u Karlsruheu čekao nas je autobus s dvojicom vrlo mladih i susretljivih vozača iz Geislingena, Hrvojem i Marijanom Perolićem, koje je angažirao fra Ivica. Prije polaska došao nas je osobno pozdraviti, blagosloviti i zaželjeti sretan put i povratak don Ivo. Unatoč njegovoj silnoj želji da putuje s mladima, zbog gustog rasporeda nedjeljnih misa u našoj misiji, to ovoga puta jednostavno nije bilo izvedivo.
Točno u 6.00 sati krenuli smo prema Geislingenu i Göppingenu gdje nam se u autobusu pridružilo 23 mladih zajedno s njihovim voditeljem fra Ivicom. Nakon molitve za sretan put mladi su imali vremena za međusobno upoznavanje. Vjeroučitelj Darko pripremio je kraći program u kojem je upoznao mlade s važnijim osobama te osnovnim podacima iz povijesti i zanimljivostima grada Bjelovara i Bjelovarsko-križevačke biskupije. Posebno predavanje bilo je posvećeno povijesti susretā hrvatske katoličke mladeži, od prvoga koji je 1996. na splitskom Poljudu okupio oko 50.000 mladih pa do ovoga posljednjeg u Bjelovaru.
U nastavku puta mladi su izmolili krunicu, a vjeroučitelj Darko je održao razmatranje u obliku ispita savjesti nad tekstom Puta križa koji je Bjelovarsko-križevačka biskupija objavila namjenski za predstojeći susret mladih u Bjelovaru. Razmatranje je dodatno obogaćeno duhovnim pjesmama koje su pjevali svi mladi uz gitarsku pratnju mladića Luke Pejazića iz zajednice Geislingen-Göppingen.
Da bi putovanje bilo zanimljivije i ostalo u sjećanju mladima, fra Ivica je ranije organizirao i kratki posjet Zagrebu. U centru grada nas je dočekala gospođa Marija Belošević, hrvatska katolička novinarka i fra Ivičina poznanica, zahvaljujući čijoj upornosti i vezama smo uspjeli ući u Zagrebačku katedralu, koja je inače od snažnoga potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu u ožujku 2020. zatvorena za bogoslužje i posjetitelje. U katedrali nas je dočekao mons. Zlatko Koren, kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog. On nas je upoznao s poviješću katedrale te s aktualnim radovima na njezinoj obnovi. Pretpostavlja se da početak izgradnje katedrale pada u prve godine 12. stoljeća, a da je dovršena i posvećena 1217. godine. Nakon više obnova tijekom stoljećā, posljednja temeljita obnova provedena je koncem 19. stoljeća, nakon velikog potresa iz 1880. godine, kada je katedrala zadobila svoj današnji oblik, u neogotičkom stilu. Trenutna obnova, nakon zadnjeg potresa, potrajat će sigurno dulje vrijeme jer su potrebni iznimno zahtjevni i skupi zahvati koji se ne tiču samo izvanjske zamjene kamena, nego i same statike, konstrukcije, a zatim i obnove unutrašnjosti. Na koncu obilaska katedrale, fra Ivica je izrekao molitvu kod groba bl. Alojzija Stepinca.
Mons. Koren pokazao nam je i bogoslužni prostor bl. Alojzija Stepinca (Kaptol 28, Zagreb), privremeni prostor za liturgijska slavlja dok katedrala ne bude ponovno otvorena za vjernike i posjetitelje. Prostor je minimalistički uređen s dijelom inventara katedrale, sa slikom sv. Leopolda Bogdana Mandića koja je također prenesena iz katedrale. Naši mladi su u znak zahvale domaćinima otpjevali pjesmu “Kriste, u Tvoje ime”.
Premda smo imali u planu obići još Trg sa crkvom sv. Marka, Kamenita vrata i Trg bana Jelačića, zbog nedostatka vremena, morali smo planirano otkazati i uputili smo se prema Bjelovaru, kamo smo stigli u 22.30 sati.
Smještaj nam je bio organiziran u Dvorani europskih prvaka. Sam naziv dvorane podsjetnik je na najveći uspjeh bjelovarskog sporta u povijesti – na titulu rukometnog prvaka Europe! Prije 50 godina, točnije 19. veljače 1972. na finalnoj utakmici europskog natjecanja u Dortmundu tadašnja ekipa rukometnog kluba ‘Partizan’ iz Bjelovara pobijedila je slavnu njemačku momčad ‘Gummersbach’ rezultatom 19:14.
U sportskoj dvorani dočekale su nas s hranom i pićem vrijedne bjelovarske volonterke, a u dvorani su zajedno s nama bili smješteni i mladi iz župa Široki Brijeg i Kočerin, iz pulske župe Sv. Petar U Šumi te splitske župe Podstrana. Djevojke su spavale na jednoj strani dvorane, dečki na drugoj, a svatko u svojoj vreći za spavanje. Neki od mladih su bili toliko uzbuđeni zbog novih sklopljenih prijateljstava da cijelu noć nisu oka sklopili, nego su zoru dočekali uz razgovor i smijeh.
U subotu ujutro naša se grupa uputila prema crkvi sv. Ane gdje nas je dočekao župnik vlč. Srećko Marić zajedno s volonterima iz svoje župe. Tamo smo dobili službene majice susreta, koje su ujedno bile ‘ulaznice’ za svetu misu na nogometnom stadionu, te ruksak za užinu. Domaćini su pripremili bogati doručak (meza, peciva, kolači, kava, sokovi…), a i mi smo pokazali da možemo dobro pojesti! Nakon što smo se tjelesno okrijepili i napunili svoje ruksake sendvičima, kolačima i vodom, uputili smo se u crkvu, gdje je nakon pozdravnih riječi župnika domaćina i kratkog predstavljanja prisutnih zajednica uslijedio duhovni program koji su animirali mladi iz župe. Detaljnije su nam pojasnili geslo ovogodišnjeg susreta „Srca gore!“, a zatim su izveli kratki igrokaz, razgovor između djevojke i Boga, čija je glavna misao da je svaki čovjek na zemlji u Božjim očima vrijedan, da je svaka osoba Božje remek-djelo.
Nakon pozdrava s domaćinima i zajedničke fotografije iz župe smo se pješice uputili do centra grada Bjelovara gdje smo u podne imali organiziran ručak u velikom šatoru, podignutom za ovaj susret. Zahvaljujući uigranim kuharima i mladim redarima ručak je usprkos velikoj rijeci mladih besprijekorno protekao.
Nakon ručka zaputili smo se prema središnjem gradskom parku u kojem se odvijao tzv. ‘Sajam zvanja’: na više od 20 štandova susreli smo redovnike i redovnice različitih zajednica, zatim sjemeništarce i njihove odgojitelje. U razgovoru s njima mladi su imali priliku ‘iz prve ruke’ više saznati o redovništvu i redovničkom načinu života te porazgovarati s duhovnicima. Organizator susreta odlučio se za ovaj sajam jer je termin susreta mladih pao na posljednji dan jesenskih kvatri koje su inače posvećene za svećenička i redovnička zvanja te za duhovnu izgradnju mladeži.
Osim duhovnog sadržaja mladi su imali priliku okrijepiti se i odmoriti u brojnim ugostiteljskim objektima u centru grada.
U 15:00 sati svi smo se okupili na središnjem gradskom trgu te se u koloni uputili prema gradskom nogometnom stadionu gdje je bila organizirana svečana sveta misa. Kiša nije sustajala, ali ni mladi se nisu dali smesti. Pjesma nije prestajala, pjevalo se iz srca, pjevalo se punim glasom. Po dolasku na stadion bila je mogućnost za osobnu ispovijed. Bio je dovoljan broj svećenika raspoređenih po terenu, tako da se nisu stvarale gužve.
U 17:00 sati započela je sveta misa koju je predslavio bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, a apostolski nuncij Giorgio Lingua pročitao je pismo koje je okupljenima uputio Papa Franjo. Pozdravivši najprije sve sudionike 11. SHKM-a, a posebno mlade iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te drugih dijelova svijeta koji su okupili kako bi zajedno slavili Boga, Papa je potaknuo mlade: „Ustanite i posvjedočite Božju ljubav koju je potrebno ugraditi u naše odnose, ustanite i branite istinu i one čiji se glas ne može čuti u društvu, ustanite i posvjedočite o novome pogledu koji vam omogućava da očima punim divljenja promatrate cijeli svijet. Ustanite i posvjedočite da je kroz oprost i Božje milosrđe moguće obnoviti narušene ljudske odnose te kako je moguće ponovno podignuti klonuli ljudski duh i povratiti nadu. Ustanite i posvjedočite s radošću da Krist živi. Ljubljeni, otvorimo se Božjim iznenađenjima koji svojim svjetlom želi obasjavati naš put. Budimo otvoreni za ono što nam želi reći također po našoj braći i sestrama. Tako ćemo pomoći jedni drugima da zajedno ustanemo i u ovom teškom povijesnom času postat ćemo proroci novih vremena punih nade“ (Informativna katolička agencija). Tijekom misnoga slavlja pjevao je Zbor mladih Bjelovarsko-križevačke biskupije uz pratnju orkestra puhača, gudača i udaraljkaša.
Nakon svete mise uslijedilo je euharistijsko klanjanje koje je predmolio don Damir Stojić, a pjesmom ga je pratio sastav „Božja pobjeda“. Nakon klanjanja nastavljen je koncert duhovnih pjesama, a program je završio u 22 sata.
Oko 23.30 naši mladi iz zajednica Mittelbaden te Geislingen-Göppingen ukrcali su se u autobus i krenuli smo natrag doma, u Njemačku. Put je protekao u najboljem redu, jer smo do jutra uglavnom svi spavali. U nedjelju, oko 10 sati stigli smo u Geislingen gdje smo napravili zajedničku fotografiju, pozdravili se s ekipom mladih i fra Ivicom, koji je već u 12 sati imao svetu misu. U Göppingenu smo se oprostili s ostatkom ekipe nastavili dalje put prema Karlsruheu. Našim mladima bilo je prelijepo s prijateljima iz zajednice Geislingen-Göppingen i izrazili su želju da ponovno s njima putuju i druže se.
Preostalo vrijeme putovanja do Karlsruhea iskoristili smo za zajednički razgovor, za sabiranje dojmova. Svi su mladi jednodušno potvrdili da im je, unatoč neprestanoj kiši i hladnoći, bilo izuzetno lijepo na susretu mladih u Bjelovaru. Na pitanje što ih je ponukalo da se prijave na ovaj susret, jedni su rekli kako su se željeli duhovno obnoviti, drugi iz želje da upoznaju druge mlade i sklope nova prijateljstva, treći jer su čuli od starijih samo najbolje o ovakvim susretima. Svima njima očekivanja su ispunjena i više nego što su se nadali. Spremno su obećali da će ići i na sljedeći Susret hrvatske katoličke mladeži koji će se održati u Gospiću krajem travnja ili početkom svibnja 2024. godine. Ali do tada imaju i zadaću: svatko od njih treba u svojoj vjerničkoj zajednici, među svojim prijateljima iz crkve ili s vjeronauka, oduševiti i pridobiti nove mlade kako bi nas na idućem susretu bilo još više!
Himna 11. Susreta hrvatske katoličke mladeži
Razgovor s mladim nogometašem koji je spasio život svojoj majci
Na internetskom portalu Jutarnjeg lista, u rubrici Sportske novine, objavljen je kratki razgovor s Robertom Perić-Komšićem, mladim nogometašem vinkovačkog kluba Cibalia. Robert je inače najmlađe dijete gospođe Ljiljane Krajnc iz Sarajeva, koji je spasio život svojoj majci tako što joj je bio donor jetre. Transplantacija jetre uspješno je obavljena 21. 3. 2022. u Istanbulu. I majka i sin su se uspješno oporavili od operacije. Ljiljana je nakon 13 godina teške borbe dobila novi život, a Robert se priključio svojoj momčadi i krenuo s treninzima.
Podsjećamo da je naša Misija Mittelbaden sredinom veljače pokrenula humanitarnu akciju skupljanja novca za Ljiljanu. U rekordnom vremenu skupili smo 7.500 € i prebacili ih 2. ožujka na Ljiljanin račun. S ovom novčanom pomoći omogućili smo obitelji da podmiri sve potrebne troškove: avionske karte, hranu, smještaj, poslijeoperativni oporavak i kasnije kontrole.
U nastavku pročitajte kratki razgovor s Ljiljaninim sinom Robertom.
Pisma Isusu i molitve naše djece
Kada su učenici pitali Isusa da im kaže tko je najveći u kraljevstvu nebeskom, on dozove jedno dijete, postavi ga posred njih i reče: “Zaista, kažem vam, ako se ne obratite i ne postanete kao djeca, nećete ući u kraljevstvo nebesko. Tko god se dakle ponizi kao ovo dijete, taj je najveći u kraljevstvu nebeskom. I tko primi jedno ovakvo dijete u moje ime, mene prima.” (usp. Mt 18,1-5)
Isus, dakle, za mjeru prikladnosti bivanja u Božjoj blizini uzima dijete. Dječje ponašanje postavlja za uzor svima koji teže za Božjim kraljevstvom. A znamo da su djeca jednostavna, otvorena životu, puna povjerenja prema ljudima oko sebe, iskrena. O kako bi svijet dobro izgledao kada bismo svi bili kao djeca!
Da je doista tako, uvjerit ćete se i sami kada u nastavku pročitate pisma Isusu i molitve naše djece iz Pforzheima i Bruchsala (šk. god. 2021./2022.).
Prvopričesnici iz Pforzheima
Dragi Isuse, molim te čuvaj moju obitelj i mene. Volim te.
Dragi Isuse, molim te da svi ljudi budu zdravi i žive u miru i dobroti.
Dragi Isuse, moja molitva je za mir u svijetu, da ne bude nikada rata. Da se svi ljudi vole i cijene, bez obzira koje su vjere i nacije.
Dragi Isuse, ti si za mene svemoćan. Ja bih tebe molila da u mojoj obitelji uvijek bude ljubav i da se nitko ne svađa i da se nitko ne ljuti. Da se uvijek svi volimo i da budemo uvijek zahvalni i sretni. Najljepši pozdravi!
Isus je za mene osoba koja meni pokazuje kako se trebam ponašati i kako ne. Za mene je on prijatelj s kojim mogu govoriti o svojim problemima, i mogu to tražiti zauvijek.
Dragi Isuse, hvala što me čuvaš svaki dan i paziš na mene da budem zdrava i vesela. Jedinu želju koju imam, molim te, čuvaj moju obitelj i da svi budemo zdravi i sretni.
Dragi Isus, ja ne znam kaj da kažem. Ali ja tebe volim. Ja bih imala najbolji život i imala dvije curice i jedinice u školi, molim tebe. Ja tebe volim.
Dragi Isuse! Jako sam uzbuđena i sretna što ću se u sakramentu Prve pričesti konačno susresti s tobom. Želim da budeš moje svjetlo i da živim s tvojim blagoslovom. Trudit ću se da te nikada ne razočaram, dragi Isuse.
Dragi Isuse, za svoju Prvu svetu pričest želim da prestane rat u Ukrajini i da sva djeca živu u miru i ljubavi.
Dragi moj Isuse, ja te jako volim, srce ti svoje dajem i molim! Hvala ti, Isuse, što si uvijek uz mene i što me čuvaš. Ti si moj najbolji prijatelj… Volim te, Isuse!
Dragi Isuse, hvala ti što mi pomažeš, što si uz nas i što si došao prvi put u moje srce. Budi uz mene i moju obitelj. Čuvaj nas, molim te. Voli te tvoj…
O moj dragi Isuse, mnogo te volim i uzdam se u te. Molio bih te za blagoslov i ljubav u mojoj obitelji. I u cijelom svijetu da bude mir. Čuvaj mog malog brata koji je na Nebu sada među anđelima, a čuvaj i mene i podari mi pamet i zdravlje. Voli te tvoj…
Dragi Isuse, ja sam jako sretna da te imam. Hvala ti što si me stavio na ovu zemlju, što imam dobre roditelje i što ću dobiti napokon seku. Tvoja…
Dragi Isuse, želim da su svi zdravi i sretni.
Dragi Isuse, želim da mi čuvaš moju obitelj i da nam daš zdravlje.
Dragi Bože, hvala ti na životu. Čuvaj moju obitelj. Daj mojoj obitelji sriće, zdravlja i ljubavi. Dragi Bože, volim te
Dragi Isuse, želim da si uvijek uz mene, da ne budemo bolesni, da mi čuvaš obitelj. Da budem dobra u školi. Čuvaj me od svakog grijeha i zla. Zahvaljujem ti što je tvoja molitva sa mnom i s mojom obitelji.
Dragi Isuse, ja želim da moja obitelj bude zdrava i da Bog mene i moju obitelj čuva. Amen.
Vjeroučenici 4.–6. razreda iz Bruchsala
Isuse, molin te za mir u svijetu. Za dobro cijeloga naroda, pogledaj nas malene, pomozi nama u našin nevoljama. Utječemo se tebi da ćeš uslišiti naše vapaje. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.
Dragi Bože, molim te, pomozi Ukrajini. Da svatko može biti sretan. Pazi na moju familiju i moje prijatelje. Molim te da korona nestane.
Bože, ja molim da prestane rat u Ukrajini. Bože, daj svima koji su bolesni tvoju ljubav, i svima koji trebaju – tvoju ljubav. Amen.
Oče naš, molim te za djecu u Ukrajini: pomozi njima da nađu sigurno mjesto. Molim te da ovaj rat prestane i da se sva djeca mogu vratiti svojoj kući. Amen.
Ja molim da ne bude gladnih na svijetu, da ne živi nitko na cesti, da nitko ne bude ‘lovac’. Da svatko bude dobro (zdrav) na svijetu i da budu dida, baka i drugi svi moji u familiji zdravi.
Dragi Bože, čuvaj mene i moju obitelj u dobru i u zlu. Oprosti svakome njegove grijehe. Daj nam sreće i veselja. Daj mir onima koji više nisu na ovoj zemlji. Hvala, dragi Bože, uvijek ćeš biti naš čuvar. Amen. (Pobjednik je onaj koji uvijek vjeruje.)
Zahvala Isusu. Dragi Isuse, hvala ti za sve što si učinio za nas. Za tvoju ljubav i dobrotu, hvala što si tu uz nas kad te trebamo. Dragi Isuse, hvala ti za moje roditelje, hvala ti za svu ljubav koju si nam darovao.
Dragi Bože i Isuse, zahvaljujem da smijem živjeti na ovom svijetu. Molim te da čuvaš moju mamu i mog tatu jer oni čuvaju mene i molim da i ti čuvaš mene. Pomozi mi da budem jedan dobar nogometaš (golman). Hvala ti! Popravi ovaj svijet jer ovaj svijet nije više takav kakav je bio prije. Dragi Bože i Isuse, čuvaj moje sestre i mog djeda koji je sad kod tebe. Hvala. Amen.
Dragi Bože, pomozi svim ljudima koji trebaju tvoju pomoć. Molim te za mir na zemlji. Neka bude više radosti i veselja. Budi uvijek uz mene.
Dragi Bože, molim te pomozi svima koji trebaju tvoju pomoć. Bože, daj da su svi dobri i da su svi zdravi. Daj, Bože, svima dovoljno jesti i piti. Daj, molim te, da imaju svi na svijetu lijepi život ii pazi, molim te, Bože na nas.
Hvala ti, Isuse, što imamo za jesti. Hvala ti, Isuse, što smo zdravi. Hvala ti, Isuse, što smo se rodili. Hvala ti, Isuse, što smo velika obitelj.
Oče naš, napravi da sva djeca na svijetu imaju kruha za jesti. Amen.
Dragi Bože, čuvaj nas od svakoga zla, svaki dan i svaku noć. Daj svoj mir i da svi ratovi na svitu prestanu.
Dragi Isuse, hvala ti što si uvijek uz mene kada je najteže i što čuvaš mene i moju obitelj. Svaki novi dan je dar od tebe. Hvala, Isuse!
Dragi Isuse, hvala ti što si me stvorio. Sretna sam da imam šta jesti. Isuse, pomozi svima što nemaju ništa za jesti i čuvaj ih od svakog zla, i mene čuvaj i moju obitelj, čuvaj moje najmilije u Hrvatskoj i sve ljude na ovom svijetu.
Ja se molim da mi bude obitelj zdrava. Da mi baba, dida iz Zagreba, baba i dida s mora i da moja prababa bude još malo živa. Da se lijepe životinje pusti na miru. Da imamo još ‘love’ za hranu. Da više nema gladi na zemlji. Da se popravi zemlja. I da dobiju loši ljudi svoju zasluženu kaznu. I zadnje za što se molim, da mi roditelji ne dobiju rak i da još jako jako dugo žive, da mogu doživjeti moju svadbu, svadbu moje djece i njihove djece I da sve moje lipe momente u životu dožive, naravno i s mojoj sestrom. Amen.
Dragi Bože, molim te da budemo moja familija i ja zdravi.
Dragi Bože, nadam se da ti gori paziš na mojeg pradida i na mene i moju obitelj. Da budemo uvijek zdravi, i osim toga želim da zna da ja često idem u crkvu i pomolim se prije spavanja. Ja se čak veselim kad jednom umrem, da budem kod tebe u nebu. Amen. (Tako je.)
Vjeroučenici 4.–6. razreda iz Pforzheima
Bože, molim te da ja budem zdrava, i moja familija i prijatelji.
O, Isuse dragi, ja te jako volim. Pouči me kako da se molim. Očuvaj mi srce od svih misli ružnih. Daj mi milosti vidjeti patnje gladnih, tužnih. Ali najviše te molim da sačuvaš vjeru i mene.
Dragi Isuse, hvala ti za sve šti sam dao i molim te da svi budu zauvijek zdravi i sretni, da uvijek bude mir na našoj zemlji i da nitko ne mora gladovati. Molim te, čuvaj nas sve. Hvala ti, Isuse!
Moja molitva. Za druge ljude: Molim te, Bože, za zdravlje drugih ljudi, mir i slobodu. Molim te da ratovi prestanu i da se ljudi raduju te da svi ljudi imaju novca, pića, hrane i mjesto za živjeti.
Za moju obitelj: Molim za zdravlje svoj obitelji, sreću moje obitelji. Da mi roditelji dobro budu i da mi dugo žive.
Za mene: Molim za sreću, prijatelje, zdravlje i dobre/lijepe događaje. Molim te da se promijenim tako da zavolim učenje.
Dragi moj Bože, hvala ti za moju obitelj i za sve moje prijatelje. Hvala ti da smo svi zdravi, budi uz nas svakoga dana i pazi nas. Ti si moja nada i moja snaga, moja ljubav. I molim te, pazi našu cilu obitelj u Hrvatskoj. Amen.
Dragi Isuse, ja te molim da meni i mojoj obitelji bude dobro u budućnosti. I u budućnosti ja ću biti bolji u školi, ja samo želim svoje roditelje učiniti ponosnima. Hvala ti, Isuse, za sve.
Dragi Isuse, daj nam mir u svijetu, a ne rat i borbe. Napoji žedne, nahrani gladne i pomozi onome kojem treba pomoć. Sačuvaj moju obitelj, moje prijatelje i mene samoga. Molim te, ispuni moju molitvu.
Dragi Gospodine, ja bih htjela od tebe da nema više bolesti i ratova, da bude sve kao u raju, da bude sve normalno i prirodno, i da je mir u svijetu, da se svi vole, da bude sve u redu i lijepo i da si vjeruju u Boga.
Dragi Isuse, molim te da moja baka ozdravi i da prođe rat.
Dragi Gospodine, sve što ja želim je da nema bolesti i ratova, da sve bude kao u raju, sve prirodno i da sva djeca imaju dom, piti i jesti, da mogu sva djeca ići u školu. Amen.
Vječni Oče, želio bih se odmoriti ove noći u tvome srcu. Prikazujem ti svaki otkucaj svoga srca, sa svom svojom ljubavlju koju nosim za tebe. Iako sada odlazim na počinak, molim za obraćenje onih duša koje su te uvrijedile. Molim te da se smiluješ cijelom svijetu, posebno onima koji su te upoznali i ne odustaju od grijeha. Prikazujem ti cijelo svoje biće i svaki otkucaj svoga srca kao zadovoljštinu za učinjene grijehe. Amen!
O Isuse, ja te jako volim. Da ti znam uvijek reći hvala za sve riječi što govoriš kada se jutrom budim i kada krenem leći. Očuvaj mi srce od svih misli ružnih. Ali, dragi Isuse, najviše te volim kada sačuvaš mi vjeru da te uvijek volim. Učini srce moje po srcu svome. Amen.
Hvala Bogu, prođe danak, dođe slatki sanak, al’ prije neg’ pođem spat’, ja ću tebe, Bože, zvat’: Da mi budeš na pomoći, uvijek, pa i ove noći, da me svaka bijeda mine, i opet mi sunce sine.
Životna svjedočanstva dvojice bogoslova salezijanaca
U mjesecu srpnju u našoj Hrvatskoj katoličkoj misiji Mittelbaden proboravili su dvojica bogoslova salezijanaca: Mario Majstorović i David Marić. Bili su smješteni kod naših svećenika u Karlsruheu. Kroz mjesec dana pohađali su kurs njemačkog jezika, ali i bili aktivno uključeni u pastoralni rad u našoj Misiji: čitali su misna čitanja i pričešćivali, družili se s ministrantima i mladima, razgovarali s vjernicima, pomagali svećenicima…
Osluškujući reakcije vjernika koji su se osobno susreli s ovom dvojicom mladića, možemo sa sigurnošću reći da je njihov boravak donio veliko osvježenje našoj zajednici i na tome smo jako zahvalni njima osobno i hrvatskoj salezijanskoj zajednici koja ih je poslala. Možda upravo njihov osobni primjer, njihova vedrina i pristupačnost, potaknu srce nekog mladića ili djevojke iz naše Misije da se odluči za svećenički ili redovnički poziv.
Mariju i Davidu želimo sretan povratak u Hrvatsku i svaki Božji blagoslov u životu, na njihovu putu do svećeništva, a na nama je da ih pratimo molitvama. Tko zna, možda jednoga dana, kada postanu svećenici, budu darovani upravo našoj Misiji!
U nastavku poslušajte njihova životna svjedočanstva koja su pred okupljenim vjernicima izrekli na nedjeljnim misama 24. 7. 2022. u zajednicama Karlsruhe, Bruchsal i Pforzheim.
David Marić (crkva St. Michael, Karlsruhe)
Mario Majstorović (crkva St. Paul, Bruchsal)
Mario Majstorović (crkva St. Antonius, Pforzheim)
Krštenje 6. djeteta obitelji Petran iz Pforzheima
U nedjelju, 24. 7. 2022. u crkvi svetog Ante u Pforzheimu, za vrijeme svete mise kršten je mali Gabrijel – 6. dijete u obitelji Petran.
Svetu misu i obred krštenja predvodio je don Ivo Nedić, voditelj Misije Mittelbaden, oko oltara služilo je 10 ministranata s kojima je bio bogoslov Mario Majstorović, a pod misom su pjevali mladi iz zajednice Pforzheim.
U propovijedi je don Ivo govorio o današnjem velikom raskoraku između civilizacije života, što je bit Isusove poruke i njegova Evanđelja, i s druge strane, civilizacije smrti koja nas okružuje. Dok ta civilizacija smrti propagira legalizirano ubojstvo najmanjih i najnemoćnijih (abortus i eutanaziju), Crkva, utemeljena na osobi Isusa Krista i njegovoj poruci, zastupa stav o poštivanju ljudskog života od njegova začeća pa do prirodne smrti.
Osmero članova obitelji Petran konkretnim primjerom svjedoče da su dijelom civilizacije života, da su okrenuti životu, da se ne boje života. Majka Nikolina je u svom kratkom obraćanju prisutnim vjernicima posvjedočila kako je ta okrenutost životu njezine obitelji plod vjere.
Pred kraj mise vjernicima se obratio i bogoslov salezijanac Mario Majstorović, koji je prisutnima podijelio svoje životno svjedočanstvo o pozivu da bude svećenik salezijanac.
Ukratko o obitelji Petran
Obitelj Petran je iz Sirača, malog mjesta pokraj grada Daruvara. Otac Saša silom prilika dolazi u Pforzheim u siječnju 2016., uz veliku pomoć don Stjepana Pasarića, koji je ranije djelovao u HKM Mittelbaden. Supruga Nikolina i 4 sinova (Dominik, Deni, Marko i Mateo) pridružuju mu se u kolovozu iste godine.
Saša neprestano ističe s velikom zahvalnošću kako im je Bog na put stavljao samo dobre ljude koji su pomogli oko pronalaženja posla i uputili ih u pitanja vjere i zajedništva.
U Njemačkoj obitelj Petran postaje bogatijom za jednu curicu, Ellu Mariju, koju je u Hrvatskoj krstio požeški biskup Antun Škvorčević pod misom kada se i krizmao najstariji sin Dominik. Prije mjesec dana obitelj je dobila i novu prinovu, maloga Gabrijela koji je od jučer najmlađi član naše crkvene zajednice.
Obitelj Petran aktivno je uključena u rad Inicijative ’40 dana za život’ od samog njezinog osnutka u zajednici Pforzheim, sinovi Marko i Mateo su aktivni ministranti, a otac Saša je nedavno izabran za zamjenika predsjednika Misijskog pastoralnog vijeća u Pforzheimu.
Krizme 2022. u HKM Mittelbaden (foto + video galerija)
U našoj Hrvatskoj katoličkoj misiji Mittelbaden, u periodu od 25. 6. do 16. 7. 2022. svečano je proslavljeno pet svetih krizmi. Sakrament svete potvrde i darove Duha Svetoga primilo je ukupno 149 krizmanika i krizmanica. Prethodno su se jednu školsku godinu pripravljali za sakrament krizme kod svojih vjeroučitelja i svi su se, zajedno sa svojim roditeljima i kumovima, prije same krizme ispovjedili.
Gaggenau
Prva krizma slavljena je u subotu, 25. 6. 2022. u crkvi St. Josef u Gaggenauu. Misnim slavljem predsjedao je don Stjepan Matijević, koji je ujedno i podijelio sakrament potvrde. Sakramentu potvrde pristupilo je ukupno 26 krizmanika iz zajednica Gaggenau, Rastatt i Baden-Baden. Krizmanike su za sakrament krizme kroz školsku godinu pripremali vjeroučitelji: Sanja Gluhak (Gaggenau), Đurđica Kušić (Rastatt) i don Stjepan Matijević (Baden-Baden). Slavlje je glazbeno animirao zbor iz Gaggenaua, a na klaviru je pratio pastoralni suradnik Darko Rubčić.
Karlsruhe
U crkvi St. Michael u Karlsruheu, u subotu, 2. 7. 2022., slavljena je druga krizma. Predsjedatelj misnim slavljem i djelitelj sakramenta potvrde bio je don Stjepan Matijević. S njim su suslavili don Ivo Nedić i don Sebastijan Marković. Krizmano je ukupno 54 krizmanika koje je kroz godinu dana pripremao don Stjepan Matijević. Za glazbeni dio programa pobrinuli su se mladi iz Karlsruhea, uz klavirsku pratnju Natalie Mišić i pod ravnanjem pastoralne suradnice Sanje Gluhak.
Kehl
Zajednica Kehl–Offenburg slavila je svetu krizmu u nedjelju, 3. 7. 2022 u crkvi St. Johannes Nepomuk u Kehlu. Voditelj misnoga slavlja i djelitelj sakramenta krizme i prve pričesti bio je don Ivo Nedić, voditelj HKM Mittelbaden, koji je ujedno pripremao ovogodišnje krizmanike i prvopričesnike. Ukupno je bilo 7 krizmanika i krizmanica te jedan prvopričesnik iz zajednica Kehl i Offenburg i okolice. Slavlje krizme uz pjevanje i gitarsku pratnju animirao je Marin Ćorić.
Bruchsal
U subotu, 9. 7. 2022. održana je sveta krizma u crkvi St. Paul u Bruchsalu. Svetim misnim slavljem predsjedao je don Ivo Nedić u suslavlju s don Sebastijanom Markovićem i don Antom Adžamićem, voditeljem HKM Saarbrücken. Don Ivo je ujedno bio djelitelj sakramenta krizme. Krizmano je ukupno 38 krizmanika i krizmanica iz zajednica Bruchsal, Kirrlach (Waghäusel, Wiesental, Philippsburg, Kronau, Bad Schönborn) i Bretten, koje su kroz godinu dana pripremali: pastoralni suradnik Darko Rubčić (Bruchsal), don Ivo Nedić (Kirrlach) i don Sebastijan Marković (Bretten). Glazbenim dijelom programa ravnao je i na klaviru pratio Darko Rubčić, a pjevali su članovi zbora Bruchsal i nekoliko pjevačica zbora iz Pforzheima.
Pforzheim
Posljednja sveta krizma održana je u Pforzheimu, u subotu, 16. 7. 2022. u crkvi St. Antonius. Voditelj misnoga slavlja i djelitelj sakramenta krizme bio je don Ivo Nedić. Sakramentu svete potvrde pristupilo je 24 krizmanica i krizmanika, koje je pripremao pastoralni suradnik Darko Rubčić. Pod misnim slavljem pjevali su mladi iz Pforzheima, koje su po prvi puta na gitarama pratili mladići David Vranješ i Marlon Čalić te na klaviru Darko Rubčić.
Himan Duhu Svetomu
O dođi, Stvorče, Duše Svet,
pohodi duše vjernika,
poteci višnjom milosti,
u grudi štono stvori ih.
Ti nazivaš se Tješitelj,
blagodat Boga Svevišnjeg,
studenac živi, ljubav, plam
i pomazanje duhovno!
Darova sedam razdaješ,
Ti, prste desne Očeve,
od vječnog Oca obećan,
Ti puniš usta besjedom!
Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
u nemoćima tjelesnim
potkrepljuj nas bez prestanka!
Dušmana od nas otjeraj
i postojani mir nam daj,
ispred nas idi, vodi nas,
da svakog zla se klonimo!
Daj Oca da upoznamo,
i Krista, Sina njegova,
i u Te Duha njihova,
da vjerujemo sveudilj!
Sva slava Ocu vječnomu,
i uskrslome Sinu mu,
sa Tješiteljem presvetim
nek bude sada i uvijeke. Amen.
Novo vodstvo Misijskog pastoralnog vijeća u Pforzheimu
U četvrtak, 21. 7. 2022. u dvorani misijskog centra u Pforzheimu održana je konstituirajuća sjednica Misijskog pastoralnog vijeća (MPV) zajednice Pforzheim na kojoj je na petogodišnji mandat izabrano novo vodstvo.
Od 19 članova vijeća, koji su prošli izborni prag na misijskim izborima održanim 17. 7. 2022., na konstituirajućoj sjednici bilo je prisutno njih 14. Sjednicu je vodio i moderirao don Ivo Nedić, voditelj HKM Mittelbaden uz nazočnost dvojice bogoslova salezijanaca (Mario Majstorović i David Marić) te past. suradnika Darka Rubčića. Na početku sjednice pročitan je odlomak iz Svetoga pisma, a potom je don Ivo zahvalio članovima dosadašnjega MPV-a kojim je predsjedao gosp. Damir Premužić.
Nakon što su vijećnici upoznati s rezultatima izbora, pristupilo se izboru novoga vodstva. Nakon dva kruga glasovanja za predsjednika MPV-a izabran je ponovno gosp. Damir Premužić. Za zamjenika predsjednika izabran je gosp. Saša Petran, za blagajnika/rizničara gosp. Domagoj Spajić, za zapisničarku gđa Martina Rubčić te za glasnogovornika gosp. Zvonko Vincek.
Uže tijelo MPV-a čini 12 vijećnika: Božić Monika, Ćorić Hrvoje, Kalić Ivan, Kokić Marina, Lukić Miroslav, Matešić Ivka, Petran Saša, Premužić Damir, Rubčić Martina, Spajić Domagoj, Stjepanović Paolina i Vincek Zvonko.
Članovi proširenoga Vijeća su: Anušić Vinko, Čuljak Darko, Jurić Franjo, Kolić Bernard, Rokić Anto, Vidović Marinko i Vukoje Anđelka.
Svim vijećnicima, a napose novom vodstvu na čelu s predsjednikom Damirom Premužićem želimo Božji blagoslov te ljubavi i snage u služenju hrvatskoj katoličkoj zajednici u Pforzheimu!
Ukratko o vodećim članovima MPV-a:
Damir Premužić, predsjednik – rođen 1971. u Pforzheimu. Oženjen, otac dvoje djece. Zaposlen kao menadžer razvoja na polju elektronike u autoindustriji. Damir je dijete Misije Pforzheim. Voli naglasiti da je među prvom djecom krštenom u tada novouspostavljenoj Misiji Karlsruhe. Gotovo 25 godina je predsjednik Vijeća Pforzheim.
Saša Petran, zamjenik predsjednika – rođen 1979. u Pakracu, Republika Hrvatska. Oženjen, otac 6 djece. Po zanimanju strojarski tehničar. U Njemačkoj živi od 2016. godine. Od dolaska u Pforzheim aktivno uključen u rad zajednice kao čitač na nedjeljnim misama i redar u periodu korone.
Domagoj Spajić, blagajnik – rođen 1994. u Pforzheimu. Student za učitelja vjeronauka, glazbe i ekonomije. Dijete je Misije Pforzheim. Od malih nogu aktivno uključen u rad Misije najprije kao ministrant, a potom i kao voditelj mladih na smotri dječjih crkvenih zborova. Član je crkvenog zbora u Pforzheimu.
Martina Rubčić, zapisničarka – rođena 1983. u Travniku, Bosna i Hercegovina. Udata, majka jednoga djeteta. Diplomirana je teologinja. U Pforzheimu živi od 2019. godine. Članica je crkvenoga pjevačkog zbora i angažirana oko ukrašavanja crkve za slavlja prve pričesti i krizme.
Zvonko Vincek, glasnogovornik – rođen 1970. u Pforzheimu. Oženjen, otac dvoje djece. Po zanimanju poduzetnik. Od samoga osnutka Misije aktivno uključen u rad zajednice. Dugi niz godina bio je član Misijskog pastoralnog vijeća i crkvenoga zbora.
Poznati kandidati za novi sastav Misijskog pastoralnog vijeća Pforzheim
Dragi vjernici iz Pforzheima i okolice, poznata su imena svih kandidata za izbore novoga Misijskog pastoralnog vijeća koji će se održati u nedjelju, 17. 7. u Pforzheimu, nakon svete mise u 16.00 sati u crkvi St. Antonius.
Na listi se nalazi ukupno 19 kandidata: Anušić Vinko, Božić Monika, Čuljak Darko, Ćorić Hrvoje, Jurić Franjo, Kalić Ivan, Kokić Marina, Kolić Bernard, Lukić Miroslav, Matešić Ivka, Petran Saša, Premužić Damir, Rokić Anto, Rubčić Martina, Spajić Domagoj, Stjepanović Paolina, Vidović Marinko, Vincek Zvonko i Vukoje Anđelka.
Napomene:
- Glasovati mogu samo osobe s napunjenih 16 godina koje žive na području Pforzheima i okolice.
- Može se odabrati najviše 12 kandidata. Listovi koji budu označeni s više od 12 kandidata smatrat će se nevažećima. Naglašavamo da je 12 maksimalni broj kandidata koje je moguće označiti, a manje od 12 je dozvoljeno.
- Osoba može glasovati isključivo u svoje ime (ne može predati glasački list od drugih osoba).
Prve pričesti 2022. u HKM Mittelbaden (foto + video galerija)
U našoj Hrvatskoj katoličkoj misiji Mittelbaden, u periodu od 7. 5. do 3. 7. 2022. svečano je proslavljeno šest prvih pričesti. Sakramentu euharistije pristupilo je ukupno 96 prvopričesnika. Oni su se prethodno jednu školsku godinu pripravljali za sakrament prve pričesti kod svojih vjeroučitelja. Prije sakramenta prve pričesti ova djeca su i po prvi put primila sakrament ispovijedi.
Karlsruhe
Prvo ovogodišnje slavlje prve pričesti bilo je u subotu, 7. 5. 2022. u crkvi St. Michael u Karlsruheu. Misnim slavljem predsjedao je vjeroučitelj prvopričesnikā don Sebastijan Marković. Sakramentu euharistije pristupilo je ukupno 22 prvopričesnika. Pod misom su pjevali pjevači crkvenoga zbora iz Karlsruhea, uz glazbenu pratnju pastoralnog suradnika Darka Rubčića.
Gaggenau
Sljedeća prva pričest slavljena je u subotu, 14. 5. 2022. u crkvi St. Josef u Gaggenauu. Predsjedatelj misnim slavljem i djelitelj sakramenta prve pričesti bio je don Stjepan Matijević. Pričešćeno je ukupno 16 prvopričesnika, koje je kroz godinu dana pripremala vjeroučiteljica Sanja Gluhak. Za glazbeni dio programa pobrinuli su se pjevači zbora iz Gaggenaua, uz glazbenu pratnju Sanje Gluhak.
Rastatt
U subotu, 21. 5. 2022. bilo je slavlje prve pričesti u crkvi Herz-Jesu im Münchfeld u Rastattu. Voditelj misnoga slavlja i djelitelj sakramenta euharistije bio je don Ivo Nedić, voditelj HKM Mittelbaden. Ukupno je pričešćeno 12 djece, koje je za sakrament prve pričesti pripremala vjeroučiteljica Đurđica Kušić. Pod misom su pjevali pjevači zbora iz Rastatta i Gaggenaua, uz orguljsku pratnju gospođe Anite Piplice.
Pforzheim
U četvrtak, 26. 5. 2022., na svetkovinu Uzašašća Gospodinova, slavljena je prva pričest u crkvi St. Antonius u Pforzheimu. Svetim misnim slavljem predsjedao je don Ivo Nedić u suslavlju s don Stjepanom Matijevićem. Don Ivo je ujedno bio djelitelj sakramenta prve pričesti djeci koju je pripremao kroz godinu dana. Pričešćeno je ukupno 18 djece. Glazbenim dijelom programa ravnao je i na klaviru pratio Darko Rubčić, a pjevali su mladi iz Pforzheima. Zanimljivost je da je za ovu prigodu šestero mladih iz zajednice Pforzheim bilo obučeno u tradicionalne hrvatske nošnje.
Bruchsal
Zajednica Bruchsal svoje slavlje prve pričesti imala je u subotu, 28. 5. 2022. u crkvi St. Paul. Voditelj misnoga slavlja i djelitelj sakramenta prve pričesti bio je don Ivo Nedić, a s njim su suslavili don Stjepan Matijević i don Vjekoslav Kanić. Sakramentu euharistije pristupilo je 27 prvopričesnika, koje su pripremali don Stjepan Matijević (Bruchsal) i don Ivo Nedić (Kirrlach, Waghäusel, Wiesental, Philippsburg, Kronau, Bad Schönborn). Pod misom su pjevali pjevači zbora iz Bruchsala, uz klavirsku pratnju Darka Rubčića. Šestero mladih iz Bruchsala, obučenih u tradicionalne hrvatske nošnje, prinijeli su darove.
Kehl
Posljednje slavlje prve pričesti bilo je u Kehlu, u nedjelju, 3. 7. 2022. u crkvi St. Johannes Nepomuk. Toga je dana sakramentu prve pričesti pristupio jedan dječak i sakramentu krizme 7 krizmanika, koje je pripremao don Ivo Nedić. Misno slavlje je pjevanjem i gitarskom pratnjom oplemenio Marin Ćorić.
Misno slavlje i druženje misijskih zajednica u Pforzheimu
U nedjelju, 10. 7. 2022. u crkvi Srca Isusova (Herz-Jesu) u Pforzheimu održano je misno slavlje svih misijskih zajednica (Fest der Missionen) koje djeluju na području župe Pforzheim pod motom „U Tebe se uzdam i ne bojim se!“.
Misnim slavljem predsjedao je župnik u Pforzheimu vlč. Georg Lichtenberger, s kojim su suslavili svećenici iz poljske, kaldejske, talijanske, portugalske, engleske, madžarske i hrvatske zajednice. Hrvatsku katoličku misiju predstavljao je voditelj don Ivo Nedić. Osim navedenih zajednica na misi su bili prisutni i vjernici iz španjolske i vijetnamske zajednice.
Svaki svećenik je najprije na početku mise na svom materinjem jeziku pozdravio okupljene vjernike, a potom i uputio nekoliko poticajnih riječi nakon pročitanog evanđelja (Mt 10,26-33), u kojem su odzvanjale Isusove riječi upućene njegovim apostolima ali i svima nama kršćanima: „Ne bojte se!“
U ime hrvatske zajednice molitvu za jedinstvo Crkve izrekla je gospođa Ljiljana Böhm.
Za glazbeni program misnoga slavlja bili su zaduženi pjevači zbora crkve St. Franziskus (St. Francis-Singer) te predstavnici portugalske, talijanske, kaldejske, poljske i hrvatske zajednice. Zbor hrvatske zajednice pod ravnanjem past. suradnika Darka Rubčića, izveo je pjesmu „Daruj nam mir“.
Nakon svete mise nastavljeno je druženje ispred crkve. Svaka od misija bila je zadužena da donese neka od svojih tradicionalnih jela i pića. Za organizaciju ovoga dijela slavlja uime hrvatske zajednice pobrinuli su se članovi molitvene inicijative „40 dana za život“, koji su sve prisutne počastili domaćim kolačima i domaćom šljivovicom.
Nakon dvije godine stanke zbog pandemije koronavirusa bilo je lijepo osjetiti zajedništvo oko stola Gospodnjega u bogatstvu različitih jezika i kultura.
Videogalerija
Obraćanje don Ive
Hrvatska zajednica
Talijanska zajednica
Kaldejska zajednica
Poljska zajednica
St. Francis-Singer
Prijave mladih za Susret hrvatske katoličke mladeži 2022. u Bjelovaru
Pred nama je još jedan Susret hrvatske katoličke mladeži koji će se održati u subotu, 17. 9. 2022. u Bjelovaru, sjedištu Bjelovarsko-križevačke biskupije, pod geslom “Gore srca”.
Želja nam je da se i mladi iz naše Misije prijave za ovaj susret!
Polazak iz Njemačke bit će organiziran u petak, 16. 9.
U subotu, 17. 9. mladi će sudjelovati u predviđenom programu koji će završiti središnjim euharistijskim slavljem na stadionu u Bjelovaru.
Nakon noćenja u Bjelovaru, u nedjelju, 18. 9. ujutro kreće se prema Zagrebu gdje bi mladi imali svetu misu i nekoliko sati na raspolaganju za razgledavanje grada. U poslijepodnevnim satima slijedi povratak kući.
Prijaviti se mogu mladi od navršene petnaeste pa do tridesete godine života. Prilikom prijave maloljetne osobe moraju predati suglasnost roditelja/zakonskog skrbnika, a sve punoljetne osobe trebaju predati Suglasnost za obradu podataka.
Prijave se vrše do 18. 7. 2022. kod naših pastoralnih suradnika isključivo putem elektroničke pošte (e-mail):
Program Susreta hrvatske katoličke mladeži u Bjelovaru 17. rujna 2022. godine:
- od 10.00 sati – dolazak u župe Bjelovarsko-križevačke biskupije
- 10.00 – 12.00 sati – program upoznavanja i molitvenog zajedništva po župama; ručak
- do 13.45 sati – dolazak u Bjelovar; slobodan program (obilazak pripremljenih punktova po gradu: sajam zvanja, katolički interliber, dnevni boravak, itd.)
- 15.15 sati – početak procesije prema stadionu
- 16.00 sati – animatorski pretprogram na stadionu
- 17.00 sati – svečano euharistijsko slavlje; nakon misnog slavlja slijedi koncert i odlazak kućama
Za više informacija: https://www.shkm.hr/
Bogoslovi salezijanci među nama
U subotu, 2. 7. 2022. iz Hrvatske dolaze u posjet našoj Misiji dvojica bogoslova Hrvatske salezijanske provincije sv. Ivana Bosca – Mario Majstorović i David Marić. Bit će smješteni kod naših svećenika u Karlsruheu. U mjesec dana koliko će biti s nama, pohađat će kurs njemačkog jezika, ali i aktivno sudjelovati i pomagati u radu naše Misije: u organizaciji preostalih krizmi, u radu s ministrantima i mladima…
U ime pastoralnog tima, misijskih pastoralnih vijeća i svih naših vjernika želimo ovoj dvojici bogoslova ugodan i plodonosan boravak među nama. Dobro nam došli!
Moje ime je Mario Majstorović, imam 30 godina, i salezijanac sam već dvije godine. Od ranog djetinjstva bavio sam se nogometom, međutim dijagnosticirana bolest (dijabetis), koja mi je otkrivena u 13. godini života, polako me i postupno dovodila bliže Gospodinu. U dobi od 26 godina, nakon dužeg „hrvanja“ s Gospodinom, odgovaram Isusu svojim DA na poziv da postanem salezijanac svećenik. Radujem se daru života, koji u znak ljubavi prema Isus želim istrošiti za mlade, kao što je to učinio sv. Ivan Bosco.
Zovem se David Marić, imam 22 godine i bogoslov sam Hrvatske salezijanske provincije sv. Ivana Bosca. Svoje djetinjstvo, uz brata i tri sestre, proveo sam u malom selu u Dalmaciji u kojem sam, zahvaljujući Božjoj providnosti i prisutnosti jednog salezijanca, shvatio da je život potrošen za Boga i u slučaju tog salezijanca, život darovan u službu mladima, uistinu prekrasan. I ne samo da je prekrasan već da je to život vrijedan življenja. Osjećajući unutar sebe klicu poziva i potaknut primjerom salezijanaca, započeo sam ovaj hod slijedeći Gospodina na Don Boscov način.
Proslava svetkovine Tijelova u HKM Mittelbaden (foto i video galerija)
Na svetkovinu Tijelova, kada se u Katoličkoj crkvi u mnogim gradovima organiziraju procesije u kojima vjernici na poseban način slave Presveto Tijelo i Krv Kristovu, naši vjernici su se priključili domaćinima Nijemcima. Tako je bilo organizirana zajednička procesija i slavlje svete mise u zajednicama: Karlsruhe, Bruchsal, Gaggenau i Bretten. U Pforzheimu je ove godine izostala i procesija i zajednička misa s Nijemcima pa su naši vjernici imali redovitu misu na hrvatskom jeziku.
Procesiju i misno slavlje u Karlsruheu je vodio župnik Thomas Ehret, propovijedao je svećenik Christof Scherer, a hrvatsku je zajednicu predstavljao don Vjeko Kanić; u Bruchsalu je uz župnika dr. Benedikta Ritzlera suslavio voditelj HKM Mittelbaden don Ivo Nedić; u Gaggenauu je uz župnika Tobiasa Merza koncelebrirao don Stjepan Matijević; u Brettenu je uz župnika Harald-Mathiasa Maibu u procesiji i svetoj misi sudjelovao don Sebastijan Marković.
U svim navedenim mjestima naši vjernici Hrvati došli su u velikom broju, a mnogi su i aktivno sudjelovali u pripremama i organizaciji te u samoj procesiji i misnom slavlju. Jedni su pomagali u kićenju ulica i u reguliranju saobraćaja na prometnicama kojima se kretala kolona vjernika, drugi su nosili baldahin ispod kojega je svećenik nosio Presveto u pokaznici (monstranci) i blagoslivljao sav okupljeni narod, naši čitači su čitali misno čitanje i molitve vjernika, pjevači su pjevali hrvatske euharistijske pjesme, jedni su razvozili i postavljali stolove i klupe, drugi su nakon mise dijelili blagoslovljena peciva i pića.
Domaćini Nijemci su na poseban način zahvalili našim vjernicima na velikom odazivu i na velikoj pomoći u organizaciji slavlja. Župnik u Karlsruheu je izričito naglasio da današnje slavlje svetkovine Tijelova ne bi uspjelo da nije bilo ogromne pomoći hrvatskih vjernika! Na ovo smo izrazito ponosni!
Zahvaljujemo najprije dragom Bogu na lijepom danu; zahvaljujemo našim domaćinima Nijemcima koji su imali veliko povjerenju u hrvatsku zajednicu; zahvaljujemo našim svećenicima koji su nas predstavljali; zahvaljujemo našim misijskim vijećima i vjernicima koji su se spremno odazvali na pomoć u organizaciji slavlja; zahvaljujemo svim našim vjernicima koji su sudjelovali u procesiji i misnom slavlju i iskazali posebnu čast i slavu našem Bogu.
Prije nego pogledate foto i video galeriju procesija i misnih slavlja, pročitajte što su o Euharistiji, o Isusu prisutnom u liku kruha i vina, pisali neki od crkvenih otaca:
Sv. Ciprijan (oko 210. – 258.)
Koliko li je čvrsta kršćanska jednodušnost…, a to žrtve Gospodnje same po sebi potvrđuju. Naime, kad Gospodin svoje tijelo naziva kruhom, umiješenim od mnoštva čestica brašna, on time označuje jedinstvo svojega kršćanskog naroda što ga nosi u Sebi. Pa kad on svoju krv naziva vinom, koje, premda je proizvedeno od mnogih grozdova, postaje samo jednim pićem, on time opet označuje da stado koje tvorimo potječe od mnoštva okupljena u jedinstvo.
Sv. Ivan Zlatousti (oko 344. – 407.)
Uočimo čudesnost toga sakramenta, svrhu njegova ustanovljenja, plodove kojima rađa. Postajemo samo jedno tijelo, kaže Pismo, udovi tijela Kristova, kosti kostiju njegovih. Upravo to postiže hrana koju nam on daje. On se miješa s nama kako bismo postali jedno, poput tijela pridružena Glavi.
Sv. Ćiril Aleksandrijski (oko 375. – 444.)
Da bismo se sjedinili s Bogom i međusobno, premda od nas svatko ima vlastitu osobnost, jedini je Sin pronašao čudesno sredstvo: samo jednim tijelom, svojim, posvetio je svoje vjernike u mističnu zajedništvu, tako da oni tvore samo jedno tijelo s Njime i međusobno. Nikoje podvojenosti ne može biti u Kristu. Pošto smo svi sjedinjeni s Kristom po njegovu tijelu, koje svi primamo, jedno i nedjeljivo, u svoja vlastita tijela, udovi smo toga jedincata tijela, a On je veza tog jedinstva.
[…] Svi smo, po naravi, zatvoreni u svoje pojedinačnosti, ali smo, na drugi način, svi skupa ponovo ujedinjeni. Premda smo na neki način podijeljeni u oštro razgraničene osobnosti, po čemu je netko Petar ili Ivan, drugi opet Toma ili Matej, mi smo gotovo stopljeni u samo jedno tijelo u Kristu, hraneći se samo jednim tijelom. Jedan nas Duh obilježuje biljegom jedinstva pa kao što je Krist jedan i nedjeljiv, svi smo samo jedno u Njemu. Stoga je on rekao svojemu Ocu nebeskom: Neka budu jedno kao što smo mi jedno.
Sv. Augustin (354. – 430.)
Kaže vam se: Tijelo Kristovo, a vi odgovarate: Amen. Budite dakle udovi tijela Kristova, kako bi vaš amen bio istinit. – A zašto se u tom otajstvu upotrebljava kruh? – Ne tumačimo ništa sami, poslušajmo Apostola [Pavla], koji, govoreći o tome sakramentu, kaže: ‘Svi smo, koliko god nas ima, samo jedno tijelo, jedan kruh.’ Shvatite i radujte se. Jedinstvo, pobožnost, ljubav! Samo jedan kruh, a što je taj jedincati kruh? – Samo jedno tijelo, sastavljeno od mnogih. Sjetite se da se kruh ne mijesi samo od jedne čestice brašna, već od njihova velika broja…
[…] Što se kaleža tiče, braćo, sjetite se kako se proizvodi vino. Mnogo je zrna u grozdu, ali tekućina, iscijeđena iz njih, stapa se u jedinstvenu cjelinu. Tako je Gospodin htio da i mi njemu pripadamo pa je na svojem oltaru posvetio otajstvo našeg mira i našeg jedinstva.
Sv. Ivan Damaščanski (oko 675. – 749.)
Ako je taj sakrament jedinstvo s Kristom i istodobno jedinstvo vjernika jednih s drugima, on nam zacijelo priskrbljuje jedinstvo s onima koji ga primaju kao i mi.
